Prati nas

Zdravlje

Teško doba

Postoji li proljetni umor ili smo ga umislili?

Proljetni umor prvi put se počeo spominjati početkom 20. stoljeća. O njemu često govore Nijemci koji za tu tegobu imaju i posebnu riječ: Frühjahrsmüdigkeit, no proljetni umor nije nepoznanica niti u nordijskim zemljama i Rusiji. No potrežimo li što o tome kaže medicinska literatura, nećemo naći ništa.

Objavljeno

|

foto: BigStock

“Ujutro se teško razbudim, preko dana mi se spava, osjećam se malaksalo. Kao da mi je netko ispraznio baterije!” Netko vam se s ovim ili sličnim riječima sigurno požalio ovih dana. Bez puno razmišljanja takav ćemo umor pripisati proljeću. No postoji li doista “proljetni umor” ili je to samo mit?

Proljetni umor prvi put se počeo spominjati početkom 20. stoljeća. O njemu često govore Nijemci koji za tu tegobu imaju i posebnu riječ: Frühjahrsmüdigkeit, no proljetni umor nije nepoznanica niti u nordijskim zemljama i Rusiji. No potražimo li što o tome kaže medicinska literatura, nećemo naći ništa. Postoje, doduše, neka istraživanja proljetnog umora, no ona se odnose samo na ljude koji žive sjevernije od 60. paralele.


Njemački Die Zeit o tom je problemu pisao ovako: “Procjenjuje se da 50 do 70 posto ljudi u Njemačkoj doživljava sezonsku promjenu u proljeće kao fizički napor: osjećamo se slabo, razdražljivo, ravnodušno i ne možemo se usredotočiti ni na što. Osim toga, uobičajene su vremenske osjetljivosti, umor, vrtoglavica i slabost cirkulacije, osobito kod žena i starijih osoba.”

Pa jesmo li onda umislili da nas proljeće posebno umara? Nismo. No ta se pojava zapravo zove “sezonski afektivni poremećaj”.

Prema doktorici Natale Dautovich iz američke Nacionalne zaklade za spavanje, većina tog umora proistječe iz činjenice da našem tijelu treba neko vrijeme da uskladi cikluse spavanja i budnosti kako bi odgovarali novom godišnjem dobu.

Kad se to spoji s promjenama ponašanja koja također donosi novo godišnje doba, dobili ste recept za nedostatak sna koji se manifestira kao proljetni umor. Dobra je vijest da je lijek relativno jednostavan. Čim prepoznate znakove proljetnog umora, prilagodine količinu sna tako što ćete u krevet otići ranije ili odrijemati pola sata preko dana sve dok vam se tijelo ne prilagodi novim okolnostima.

Također, Nijemci koji s ovim problemom imaju nešto više iskustva, savjetuju stimuliranje metabolizma s puno svježeg voća i povrća te što je moguće češćim izlascima na svjež zrak i sunčevu svjetlost. To smanjuje razinu melatonina koji prigušuje raspoloženje i ubrzava izlučivanje serotonina.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP