Postoji li proljetni umor ili smo ga umislili?

“Ujutro se teško razbudim, preko dana mi se spava, osjećam se malaksalo. Kao da mi je netko ispraznio baterije!” Netko vam se s ovim ili sličnim riječima sigurno požalio ovih dana. Bez puno razmišljanja takav ćemo umor pripisati proljeću. No postoji li doista “proljetni umor” ili je to samo mit?

Proljetni umor prvi put se počeo spominjati početkom 20. stoljeća. O njemu često govore Nijemci koji za tu tegobu imaju i posebnu riječ: Frühjahrsmüdigkeit, no proljetni umor nije nepoznanica niti u nordijskim zemljama i Rusiji. No potražimo li što o tome kaže medicinska literatura, nećemo naći ništa. Postoje, doduše, neka istraživanja proljetnog umora, no ona se odnose samo na ljude koji žive sjevernije od 60. paralele.

Njemački Die Zeit o tom je problemu pisao ovako: “Procjenjuje se da 50 do 70 posto ljudi u Njemačkoj doživljava sezonsku promjenu u proljeće kao fizički napor: osjećamo se slabo, razdražljivo, ravnodušno i ne možemo se usredotočiti ni na što. Osim toga, uobičajene su vremenske osjetljivosti, umor, vrtoglavica i slabost cirkulacije, osobito kod žena i starijih osoba.”

Pa jesmo li onda umislili da nas proljeće posebno umara? Nismo. No ta se pojava zapravo zove “sezonski afektivni poremećaj”.

Prema doktorici Natale Dautovich iz američke Nacionalne zaklade za spavanje, većina tog umora proistječe iz činjenice da našem tijelu treba neko vrijeme da uskladi cikluse spavanja i budnosti kako bi odgovarali novom godišnjem dobu.

Kad se to spoji s promjenama ponašanja koja također donosi novo godišnje doba, dobili ste recept za nedostatak sna koji se manifestira kao proljetni umor. Dobra je vijest da je lijek relativno jednostavan. Čim prepoznate znakove proljetnog umora, prilagodine količinu sna tako što ćete u krevet otići ranije ili odrijemati pola sata preko dana sve dok vam se tijelo ne prilagodi novim okolnostima.

Također, Nijemci koji s ovim problemom imaju nešto više iskustva, savjetuju stimuliranje metabolizma s puno svježeg voća i povrća te što je moguće češćim izlascima na svjež zrak i sunčevu svjetlost. To smanjuje razinu melatonina koji prigušuje raspoloženje i ubrzava izlučivanje serotonina.