Prati nas

Zdravlje

Postoji li proljetni umor ili smo ga umislili?

Proljetni umor prvi put se počeo spominjati početkom 20. stoljeća. O njemu često govore Nijemci koji za tu tegobu imaju i posebnu riječ: Frühjahrsmüdigkeit, no proljetni umor nije nepoznanica niti u nordijskim zemljama i Rusiji. No potrežimo li što o tome kaže medicinska literatura, nećemo naći ništa.

Objavljeno

|

foto: BigStock

“Ujutro se teško razbudim, preko dana mi se spava, osjećam se malaksalo. Kao da mi je netko ispraznio baterije!” Netko vam se s ovim ili sličnim riječima sigurno požalio ovih dana. Bez puno razmišljanja takav ćemo umor pripisati proljeću. No postoji li doista “proljetni umor” ili je to samo mit?

Proljetni umor prvi put se počeo spominjati početkom 20. stoljeća. O njemu često govore Nijemci koji za tu tegobu imaju i posebnu riječ: Frühjahrsmüdigkeit, no proljetni umor nije nepoznanica niti u nordijskim zemljama i Rusiji. No potražimo li što o tome kaže medicinska literatura, nećemo naći ništa. Postoje, doduše, neka istraživanja proljetnog umora, no ona se odnose samo na ljude koji žive sjevernije od 60. paralele.



Njemački Die Zeit o tom je problemu pisao ovako: “Procjenjuje se da 50 do 70 posto ljudi u Njemačkoj doživljava sezonsku promjenu u proljeće kao fizički napor: osjećamo se slabo, razdražljivo, ravnodušno i ne možemo se usredotočiti ni na što. Osim toga, uobičajene su vremenske osjetljivosti, umor, vrtoglavica i slabost cirkulacije, osobito kod žena i starijih osoba.”

Pa jesmo li onda umislili da nas proljeće posebno umara? Nismo. No ta se pojava zapravo zove “sezonski afektivni poremećaj”.

Prema doktorici Natale Dautovich iz američke Nacionalne zaklade za spavanje, većina tog umora proistječe iz činjenice da našem tijelu treba neko vrijeme da uskladi cikluse spavanja i budnosti kako bi odgovarali novom godišnjem dobu.

Kad se to spoji s promjenama ponašanja koja također donosi novo godišnje doba, dobili ste recept za nedostatak sna koji se manifestira kao proljetni umor. Dobra je vijest da je lijek relativno jednostavan. Čim prepoznate znakove proljetnog umora, prilagodine količinu sna tako što ćete u krevet otići ranije ili odrijemati pola sata preko dana sve dok vam se tijelo ne prilagodi novim okolnostima.

Također, Nijemci koji s ovim problemom imaju nešto više iskustva, savjetuju stimuliranje metabolizma s puno svježeg voća i povrća te što je moguće češćim izlascima na svjež zrak i sunčevu svjetlost. To smanjuje razinu melatonina koji prigušuje raspoloženje i ubrzava izlučivanje serotonina.

.

Zdravlje

Rekli su vam da marihuana ne ubija? Krivo!

Mladić je u unajmljenom automobilu izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.

Objavljeno

|

Autor

26-godišnjaku iz Bosne i Hercegovine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu izrečena je kazna od šest mjeseci psihijatrijskog liječenja. Javnost je ogorčena jer smatra da kazna ne odgovara nedjelu.

Naime, mladić je u unajmljenom automobilu u Hrvatskoj izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.



Srećom, u ovom slučaju smrt je za dlaku izbjegnuta, iako je stanje ozlijeđenog muškarca tragično. Kako je to u opsežnom prilogu “Istine i zablude o marihuani” objasnila dr. Matija Čale Mratović, marihuana ima snažno štetno djelovanje na sposobnosti i vještine potrebne za sigurnu vožnju (npr. budnost, sposobnost koncentracije, koordinacija pokreta, brzina reakcije, procjena udaljenosti itd.), a štetno djelovanje traje i do 24 sata nakon konzumiranja.

Broj smrti raste s udjelom konzumenata, baš kao i u slučaju alkohola

Kako oštećuje ravnotežu i koordinaciju, kratkotrajno pamćenje i pažnju uz smanjeno kritičko rasuđivanje povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i statistički značajno povećava rizik za prometne nesreće. Dok su još uvijek različiti učinci marihuane u fazi istraživanja, nedvojbeno je potvrđena statistički značajna povezanost između konzumiranja marihuane i prometnih nesreća pa tako i onih sa smrtnim ishodom.

Broj umrlih raste ili pada proporcionalno s udjelom konzumenata u populaciji. Što je veći udio konzumenata, veći će biti broj stradalih. Kao primjer navodima Istraživanje s Columbia University’s Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podaci za 23.500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g..

Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio u 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu? Više o marihuani, uz popis znanstvenih referenci, potražite na stanicama dubrovačko-neretvanskog Zavoda za javno zdravstvo.

Nastavi čitati