Prati nas

Vijesti

Komunizam

Slovenija isplaćuje odštetu žrtvama komunizma, ima ih više od 100 tisuća

U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad.

Objavljeno

|

Je li komunizam bio loš?
foto: Pixabay

Gotovo 35.000 građana Slovenije ostvarilo je Zakonsko pravo na odštetu žrtava poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog. Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu misli da bi taj broj u konačnici mogao biti i tri puta veći.

“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i pravdu”, kazala je predsjednica te javne ustanove i povjesničarka Andreja Valič Zver. Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava, ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme komunističkog režima.


Prema slovenskim povjesničarima, komunističko nasilje u Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno. Usmrćeno je 18.280 slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih “jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda Pučnik Rudl, predsjednica povjerenstva za ispravljanje nepravdi iz prošlosti.

“U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad”, kazala je Pučnik Rudl. Iznijela je i podatke da je u susjednoj državi bilo ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilnog oduzimanja privatnog vlasništva. U Austriju je iz Slovenije u poraću protjerano oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.

.

Vijesti

Ministar Aladrović: Zadiranje u povlaštene mirovine nije moguće u ovom trenutku

Objavljeno

|

Autor

“Prihvaćanje referendumskih prijedloga ne znači odustajanje od mirovinske reforme, mirovinskom reformom nije samo podignuta dobna granica za ostvarivanje prava na mirovinu, već je nizom mjera mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen.”

Izjavio je to ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović (HDZ) u Saboru predstavljajući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima su prihvaćeni zahtjevi inicijative “67 je previše”.


Je li u Hrvatskoj moguće dostojanstveno živjeti s prosječnom mirovinom koja je ispod 40 posto prosječne plaće, zanimalo je Gordana Marasa (SDP). Ministar mu pak odgovara da su u mandatu Plenkovićeve povećali mirovine za 11,7 posto, a najniže mirovine za 15 posto. Istaknuo je i kako će izazov u slijedećem razdoblju biti kroz sustav regulacije rada poticati ljude da duže rade i na taj način okrenuti trendove u pozitivnom smjeru.

Na pitanje Nikole Grmoje (Most) o takozvanim povlaštenim mirovinama, ministar je odgovorio da će one doći na red, ali nakon što se uredi opći sustav. Ipak dodaje: “Stečena prava su stečena prava i zadiranje u njih nije u ovom trenutku moguće.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP