Vijesti
Slovenija isplaćuje odštetu žrtvama komunizma, ima ih više od 100 tisuća
U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad.
Gotovo 35.000 građana Slovenije ostvarilo je Zakonsko pravo na odštetu žrtava poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog. Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu misli da bi taj broj u konačnici mogao biti i tri puta veći.
“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i pravdu”, kazala je predsjednica te javne ustanove i povjesničarka Andreja Valič Zver. Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava, ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme komunističkog režima.
Prema slovenskim povjesničarima, komunističko nasilje u Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno. Usmrćeno je 18.280 slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih “jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda Pučnik Rudl, predsjednica povjerenstva za ispravljanje nepravdi iz prošlosti.
“U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad”, kazala je Pučnik Rudl. Iznijela je i podatke da je u susjednoj državi bilo ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilnog oduzimanja privatnog vlasništva. U Austriju je iz Slovenije u poraću protjerano oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.
