Prati nas

Mozaik

Iz brazilskih prašuma

Uskršnji kaktus raskošno cvate, a njegovo razmnožavanje je dječja igra

Zbog jarko crvenih cvjetova i lakog razmnožavanja, uzgajale su ga naše bake i majke. U međuvremenu su oplemenjivači uzgojili brojne hibride i kultivare čiji cvjetovi bojom i intenzitetom odstupaju od osnovne vrste.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Uskršnji kaktus (foto: Sandro Bura)

Sezona je uskršnjih kaktusa (Hatiora gaertneri) čije rascvjetale primjerke možete pronaći u trgovačkim centrima po cijeni od tek desetak kuna. Ovu biljku zovu još i proljetnim kaktusom.

Zbog jarko crvenih cvjetova i lakog razmnožavanja, uzgajale su ga naše bake i majke. U međuvremenu su oplemenjivači uzgojili brojne hibride i kultivare čiji cvjetovi bojom i intenzitetom odstupaju od osnovne vrste.


H. gaertneri nema bodlje, no botanički je svrstana u porodicu kaktusa, podporodicu kaktoida. Stabljika je podijeljena na plosnate članke zelene boje s oblim “nazubljenjima”. Članci su dugi do 7 centimetara, a široki 2-3 centimetra. Obavljaju funkciju listova. Cvjetovi rastu iz članaka, promjera su 4-5 centimetara, bogato obojanih latica simetrično raspoređenih u vjenčić.

Riječ je o biljci koja prirodno raste u šumama na jugoistoku Brazila. Epifit je, što znači da raste prihvaćena na grane drveća, no pri tome ne škodi svojem nositelju. Dakle, ne valja je miješati s parazitima. Prvi ju je put opisao njemački botaničar Eduard von Regel 1884. godine. Nazvana je prema njemačkom botaničaru Josephu Gaertneru (1732.-1791.)

Pozicija i sunce

S obzirom na prirodno stanište H. gaertneri voli svijetla do polusjenovita mjesta, a tolerirat će izravno ranojutarnje i večernje sunce. Nikada je ne treba izlagati oštrom podnevnom suncu. Za toplih mjeseci možete je iznijeti na otvoreno.

Temperatura

Zimi traži nižu temperaturu potrebnu za poticanje bogate cvatnje. Najbolje prezimljava u negrijanim ili slabo grijanim prostorima na temperaturi 7-15°C.

Supstrat

Iako će uspijevati u bilo kojoj komercijalnoj mješavini za lončanice, idealno bi bilo supstrat za lončanice pomiješati s mrvljenom korom drveta, plovućca ili perlita u omjeru 1:1.

Uskršnji kaktus (foto: Sandro Bura)

Kada presađivati?

Svake dvije do tri godine. Odraslim biljkama valja promijeniti dio supstrata, no nije ih potrebno stavljati u veće lonce.

Kada zalijevati?

Supstrat treba održavati stalno vlažnim, ali nikada mokrim. Spriječite zadržavanje vode u podlošku. Zimi zalijevajte tek da se korijenova bala ne zasuši.

Kako prihranjivati?

Od proljeća do jeseni jednom u dva tjedna gnojivom za cvjetajuće lončanice (10:10:10) koje je razblaženo u dvostruko većoj količini vode od preporuke na ambalaži.

Kako razmnožavati?

Otkinuti članci brzo i lako se zakorijenjuju u suspstratu. Neki ih prije tog ostave dan-dva da se posuše na zraku.

Kako razlikovati uskršnji od božićnog kaktusa?

Samo im ime govori u koje vrijeme cvatu, iako božićni kaktus može doživjeti drugu cvatnju u proljeće. Za razliku od uskršnjeg kaktusa, božićni nema latice raspoređene u savršeni vjenčić, a članci su mu vidljivo nazubljeni (vidi sliku).

Razlika uskršnji i božićni kaktus
Razlika u cvijetu i listu. Lijevo je uskršnji, a desno božićni kaktus (foto: Sandro Bura)

.

Mozaik

Facebook stručnjaci rekli su svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon “plodonosne” debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, planiranom smanjenju populacije za tri četvrtine i “istinama o kojima se novinari ne usude pisati”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Što smo zaključili?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP