Prati nas

Mozaik

Korijen jugonostalgije

Žižek: ‘Za sreću ne smijete imati previše demokracije, ona donosi odgovornost’

Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar, kaže slovenski filozof.

Objavljeno

|

Tko je Žižek?
Slavoj Žižek (screenshot: Vice/Youtube)

Klinički psihijatar, kanadski sveučilišni profesor Jordan Peterson, proglašen je jednim od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, a prije više od godinu dana izazvao je na intelektualni dvoboj Slavoja Žižeka, slovenskog sveučilišnog profesora i ravnatelja londonskog instituta Birkbeck, koji je i sam desetljećima prisutan na globalnoj filozofskoj sceni.

Žižek je bačenu rukavicu napokon prihvatio, a mediji su događaj odmah nazvali “sukobom divova”, javlja HRT.


U razgovoru na temu sreća Peterson je kazao kako smatra da je “sreća nuspojava, nešto što vas snađe”. “Podložni smo silama u sebi koje nisu pod kontrolom volje, a tako je i sa srećom. Ne možete se natjerati biti sretni. Možda se uspijete natjerati da budete nesretni, ali ne i sretni”.

Žižek pak kaže da “za sreću ne smijete imati previše demokracije jer to donosi breme odgovornosti”. “Sreća znači da svoju krivnju možete svaliti na nekog drugog. U Čehoslovačkoj su se šalili: ako je vrijeme loše, ako bjesni oluja, neki komunist je opet uprskao stvar”, dodaje.

Pozivajući se na izjave Winstona Churchilla o demokraciji Peterson kaže da je “riječ o najgorem obliku vladavine koji postoji osim svih ostalih oblika. Isto bi se moglo reći i za kapitalizam. Riječ je o najgorem obliku ekonomskog sustava osim svih ostalih koje smo ikad iskušali”.

Filozofski dvoboj Slavoja Žižeka i Jordana Petersona, kojega neki nazivaju i “debatom stoljeća” mogli ste na Prvom programu HRT-a. Snimku u cijelosti pogledajte 26. travnja na Trećem programu.

.

Mozaik

Fotografija bake koja doji unuče izazvala veliku raspravu

Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.

Objavljeno

|

Slika objavljena na Facebook stranici SOS Lactation izazvala je pravu pomutnju na toj društvenoj mreži. Naime, fotografija snimljena u Vijatnamu prikazuje baku kako doji svoje unuče.

Komentatori su se ispod slike javili iz raznih razloga: nekima nije bilo jasno kako je to uopće moguće s obzirom da je baka vjerojatno prošla fertilnu dob i ušla u menopauzu, dok je drugima čitava situacija pomalo neukusna i pitaju se je li uopće u redu da baka doji unuče sve i ako to fizički može.


S obzirom na brojne upite, administratori stranice koja promiče dojenje objasnili su: “Proizvodnja mlijeka se svodi na ponudu i potražnju. Dojke nastavljaju proizvoditi mlijeko dok god postoji potražnja, odnosno dok god dijete ili djeca žele piti to mlijeko. Što se dojenja u menopauzi tiče, dojenje je povezano sa žlijezdom hipofizom na koju ne utječu promjene u menopauzi tako da su i žene koje su prošle promjenu i i zgubile menstruaciju, u mogućnosti dojiti.

Kad je žena jednom uspostavila laktaciju, odnosno počela proizvoditi mlijeko, može laktaciju ponovno pokrenuti i nakon prestanka dojenja. Poznati su slučajevi da su žene dojile djecu koju su posvojile jer su ponovno pokrenule laktaciju nakon što su dojile svoju biološku djecu. Također, iz povijesti je poznato da su prije postojale profesionalne dojilje koje su dojile djecu onih majki koje to iz nekog razloga nisu željele ili mogle.

Što se pak tiče situacije u kojoj baka doji svoje unuče, nama se može činiti neobičnim, no to je uobičajeno u nekim kulturama. Recimo u nekim dijelovima Vijetnama. Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP