Prati nas

Zdravlje

Kad vam je puna kapa svega

Znanstvenici: ‘Ova pjesma učinkovito smanjuje stres za čak 65 posto i snižava tlak’

Terapija zvukom i glazbom već je dugo popularna kao učinkovit način rješavanja stresa. Čovjek oduvijek koristi glazbu i zvuk kako bi se osjećao bolje. No neuroznanstvenici iz Velike Britanije sada su ustanovili koji to tonovi i zvukovi najučinkovitije opuštaju.

Objavljeno

|

Kako se riješiti stresa?
foto: Shahariar Lenin/Pixabay

Svi znamo da se valja kloniti stresa, no u današnjem užurbanom svijetu to nije uvijek lako postići. Srećom, kad stvari na poslu, u školi ili obitelji postanu doista teške, postoje različiti trikovi kojima se možemo poslužiti kako bismo smirili živce, piše portal Inc.com.

Jedan od tih magičnih trikova je slaganje liste omiljene glazbe za slušanje uz koju ćemo se lakše opustiti. Terapija zvukom i glazbom već je dugo popularna kao učinkovit način rješavanja stresa. Čovjek oduvijek koristi glazbu i zvuk kako bi se osjećao bolje. No neuroznanstvenici iz Velike Britanije sada su ustanovili koji to tonovi i zvukovi najučinkovitije opuštaju.


Istraživanje je provedeno na ispitanicima koji su zamoljeni da odgovore na niz pitanja i riješe niz zagonetki dok su spojeni na senzore. Zagonetke su ih izlagale određenoj razini stresa, a sudionici su uz to slušali i određenu glazbu. Znanstvenici su za to vrijeme mjerili njihovu moždanu aktivnost i fiziološke parametre poput broja otkucaja srca, krvnog tlaka i brzine disanja.

Prema riječima doktora Davida Lewis-Hodgsona, voditelja sitraživanja, jedna pjesma pokazala je najveću moć da smiri napetost. Slušanje kompozicije “Weightless” rezultiralo je nevjerojatnim smanjenjem sveukupne tjeskobe za čak 65 posto te smanjenjem ostalih parametara stresa za 35 posto. Kliknite i poslušajte:

Jednako je zanimljivo da je ta pjesma komponirana upravo s tim ciljem. Grupa glazbenika koja ju je skladala, Marconi Union, učinila je to u suradnji sa zvukovnim terapeutima. Pažljivo aranžirana harmonija, ritam i bas linija pomažu usporiti rad srca, snižavaju krvni tlak i razinu hormona stresa kortizola.

Kad je riječ o tjeskobi i stresu, ulog ne može biti veći. Stres naglašava ili povećava rizik od raznih bolesti poput onih srca, zatom depresije, gastrointestinalnih problema, astme i mnogih drugih. Štoviše, nedavna studija koju je proveo tin znanstvenika s Harvarda i Stanforda ustanovio je da stres uzrokovan poslom može biti okidač za razvoj dijabetesa i Alzheimerove bolesti.

U vremenu stalnog bombardiranja informacijama, znanost je jasna: ako želite da vaši um i tijelo potraju i dobro vas služe, primarno je da im omogućite da se odmore. Glazba je jednostavan i ugodan način da se to postigne i da barem na nekoliko trenutaka zaboravite na sve aplikacije, notifikacije, sastanke i rokove koji vam crpe energiju i uzrokuju stres.

O samoj kompoziciji “Weightless” doktor Lewis-Hodgson kaže: “Ova je pjesma vrlo učinkovita. Toliko da je izdana preporuka da je se ne sluša tijekom vožnje kako vozač ne bi zadrijemao za volanom.”

Top lista smirujućih pjesama

Donosimo popis još nekih kompozicija koje će vam smanjiti stres. No, kako je naglašeno, ne slušajte ih za upravljačem vozila:

10. “We Can Fly”, Rue du Soleil (Café Del Mar)

9. “Canzonetta Sull’aria”, Mozart

8. “Someone Like You”, Adele

7. “Pure Shores”, All Saints

6. “Please Don’t Go”, Barcelona

5. “Strawberry Swing”, Coldplay

4. “Watermark”, Enya

3. “Mellomaniac (Chill Out Mix)”, DJ Shah

2. “Electra”, Airstream

1. “Weightless”, Marconi Union

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP