Prati nas

Mozaik

Vi, zapravo, niste lijeni...

Znate li zašto stalno odgađate obaveze?

Odgađanje nije ni jedinstvena karakterna mana niti urok koji uništava vašu sposobnost da organizirate vlastito vrijeme, već način na koji se nosite s neugodnim emocijama i negativnim raspoloženjima koje se pojave kad se pokušate uhvatiti u koštac sa zadatkom koji vam izaziva nelagodu, dosadu, tjeskobu, frustraciju, prijezir, sumnju u vlastite sposobnosti i/ili slično.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

“Ljudi ne odgađaju obavljanje zadataka zbog toga što su lijeni”, kaže dr. Piers Steel, autor knjige “Jednadžba prokrastinacije: Kako prestati odgađati stvari i započeti s obavljanjem posla”. “Prokrastinacija je oblik ponašanja štetan za pojedinca”, izjavio je za New York Times.

Dr. Fuschia Sirois, profesorica psihologije na Sveučilištu u Sheffieldu, slaže se s tim. “Zbog toga kažemo da je prokrastinacija u principu iracionalna”, izjavila je za Times, “i naravno da nema smisla raditi nešto što će imati negativne posljedice… ali ljudi ulaze u ovaj iracionalni ciklus kroničnog odgađanja zbog toga što se nisu u stanju nositi s negativnim emocijama koje im pobuđuje razmišljanje o zadatku.”


Izdvajamo iz članka:

Odgađanje nije ni jedinstvena karakterna mana niti urok koji uništava vašu sposobnost da organizirate vlastito vrijeme, već način na koji se nosite s neugodnim emocijama i negativnim raspoloženjima koje se pojave kad se pokušate uhvatiti u koštac sa zadatkom koji vam izaziva nelagodu, dosadu, tjeskobu, frustraciju, prijezir, sumnju u vlastite sposobnosti i/ili slično.

Zapravo postoji dosta veliki broj istraživanja posvećenih proučavanju osjećaja krivnje koji se tipično javlja u sklopu odgađanja zadataka. To bismo mogli nazvati “mentalnim procesom odgađanja”. “Misli koje se javljaju u tom procesu obično podižu razinu stresa i tjeskobe, što utječe na daljnji porast tendencije odgađanja zadataka”, izjavila je Dr. Sirois.

U trenutku odgađanja zadatka zapravo osjećamo trenutačno olakšanje što nas može dovesti do toga da upadnemo u začarani krug. “Odgađanje zadatka pruža olakšanje koje u tom trenutku predstavlja nagradu za ponašanje”, kaže Dr. Sirois, “a iz osnova biheviorizma znamo da dobijanje nagrade za ponašanje stvara težnju za njegovim ponavljanjem.” Zbog toga prokrastinacija najčešće nije jednokratno ponašanje već ciklus koji se lako pretvori u kroničnu naviku.

.

Mozaik

Fotografija bake koja doji unuče izazvala veliku raspravu

Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.

Objavljeno

|

Slika objavljena na Facebook stranici SOS Lactation izazvala je pravu pomutnju na toj društvenoj mreži. Naime, fotografija snimljena u Vijatnamu prikazuje baku kako doji svoje unuče.

Komentatori su se ispod slike javili iz raznih razloga: nekima nije bilo jasno kako je to uopće moguće s obzirom da je baka vjerojatno prošla fertilnu dob i ušla u menopauzu, dok je drugima čitava situacija pomalo neukusna i pitaju se je li uopće u redu da baka doji unuče sve i ako to fizički može.


S obzirom na brojne upite, administratori stranice koja promiče dojenje objasnili su: “Proizvodnja mlijeka se svodi na ponudu i potražnju. Dojke nastavljaju proizvoditi mlijeko dok god postoji potražnja, odnosno dok god dijete ili djeca žele piti to mlijeko. Što se dojenja u menopauzi tiče, dojenje je povezano sa žlijezdom hipofizom na koju ne utječu promjene u menopauzi tako da su i žene koje su prošle promjenu i i zgubile menstruaciju, u mogućnosti dojiti.

Kad je žena jednom uspostavila laktaciju, odnosno počela proizvoditi mlijeko, može laktaciju ponovno pokrenuti i nakon prestanka dojenja. Poznati su slučajevi da su žene dojile djecu koju su posvojile jer su ponovno pokrenule laktaciju nakon što su dojile svoju biološku djecu. Također, iz povijesti je poznato da su prije postojale profesionalne dojilje koje su dojile djecu onih majki koje to iz nekog razloga nisu željele ili mogle.

Što se pak tiče situacije u kojoj baka doji svoje unuče, nama se može činiti neobičnim, no to je uobičajeno u nekim kulturama. Recimo u nekim dijelovima Vijetnama. Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP