Prati nas

Vijesti

Dosta je mržnje

Ćiro (84) dao podršku Pupovcu: ‘Sine, svi ljudi su jednaki!’ Pogledajte video

‘Ja ne dijelim ljude ni po čemu nego samo po dobroti. Meni je jako žao i solidaran sam sa Pupovcem što ima kojekakvih nezgoda i priklonio sam mu se da vide svi da sam ja solidaran’, kaže Ćiro.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Nakon niza izljeva mržnje i skandaloznih uništavanja izbornih plakata s likom Milorada Pupovca, podršku mu je dao Miroslav Ćiro Blažević (84), proslavljeni nogometni izbornik i čovjek koji je bio blizak prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

“Nekad su meni svi vikali – Ćiro pederu! A sad čujem da to vičete Pupovcu. Meni ste vikali zato što me volite … a ne znam zašto to njemu vičete. Ali zato znam da ću ga ja podržati. Sine, slušaj što ti tvoj Ćiro kaže, svi ljudi su jednaki”, govori Blažević u danas objavljenom spotu.


“Gospodin Milorad Pupovac je imao refleks da mene pita da li bih ja dao podršku. Nisam se dvoumio nijedne sekunde. Rekao sam ‘da’. I, naravno, ponosan sam na to, jer ja sam Europljanin i ja volim ljude i jako me nervira ova anomalija koja nas dijeli, a u biti niko nema pravo na to, jer smo ovdje isuviše mali da bi egzistirali ako nismo jedinstveni. Ja ne dijelim ljude ni po čemu nego samo po dobroti. Meni je jako žao i solidaran sam sa Pupovcem što ima kojekakvih nezgoda i priklonio sam mu se da vide svi da sam ja solidaran”, izjavio je Ćiro za RSE.

foto: Sandro Bura

Očekivano, ovaj je Ćirin potez izazvao vrlo neukusnu reakciju dijela javnosti koji ne dijeli Ćirine vrijednosti – na društvenim mrežama objavljena mu je osmrtnica. U njoj stoji da je preminuo 15. svibnja i najavljen je i pogreb na Mirogoju 18. svibnja. No, pri dnu osmrtnice gdje se inače navode tugujući članovi obitelji, ovdje stoji: “Milorad Pupovac s članstvom SDSS-a, Andrej Plenković (Anemični), Gordan Jandroković (Njonjo) itd.”

“Ma nije idiotizam, čestitam onome tko je to napravio”, sarkastično je komentirao Ćiro za 24sata.

.

Vijesti

Njemački stručnjaci upozoravaju da su starački domovi tempirane bombe

Pitanje je samo postoje li u domovima uopće prostorije u kojima bi mogli biti izolirani zaraženi pacijenti? I koga zaposliti kad na tržištu vlada kronični manjak stručne radne snage?

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Njemački stručnjaci upozoravaju na posljedice naglog širenje koronavirusa u staračkim domovima. Problem nije samo velika smrtnost, nego i mogućnost da inozemni njegovatelji u strahu od virusa masovno napuste Njemačku, piše Deutsche Welle.

Dvanaest mrtvih u jednom staračkom domu u Wolfsburgu. 13 mrtvih u jednom domu u Würzburgu. Više od 20 inficiranih u jednom domu za starije osobe u tirinškom mjestu Triptis. Broj pozitivno testiranih osoba raste i među stanarima staračkih domova i među osobljem koje se brine o njima.


Vijesti koje stižu iz Španjolske i Italije o stanju u tamošnjim staračkim domovima zabrinjavaju i Nijemce. Već se govori o “tempiranim bombama” – o ustanovama u kojima se virus nekontrolirano širi.

Već nekoliko tjedana udruženja koja zastupaju interese pacijenata i udruge njegovatelja predbacuju politici da se intenzivno brine o situaciji u njemačkim bolnicama i općenito medicinskom sektoru, a istovremeno ostavlja na cjedilu posebno ugrožene pripadnike starije populacije. Ljude o kojima se njegovatelji brinu ili u posebnim ustanovama ili ih posjećuju u njihovim vlastitim domovima.

“Najprije se mislilo na bolnice”

Samo u 11.700 domova za njegu starijih i nemoćnih trenutno živi preko 800 tisuća ljudi. U medijima se spominje brojka od 600.000 njegovatelja koji su zaposleni u tom sektoru. “Oni su prepušteni sami sebi, bez dovoljno zaštitne opreme, kod opskrbe se očito najprije mislilo na bolnice i liječničke ordinacije”, tvrdi se iz Njemačkog udruženja njegovateljskih zanimanja (DBfK).

Stručnjaci od saveznog ministra zdravstva Jensa Spahna zahtijevaju usvajanje strategije za zaštitu staračkih domova i provođenje većeg broja testova na koronavirus kako se oni ne bi pretvorili u epicentre širenja zaraze – u tom slučaju ni intenzivnim medicinskim tretmanima neće biti moguće spasiti živote mnogih ljudi, kaže za agenciju KNA Eugen Brzsch iz Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata.

Savezna vlada je, čini se, svjesna mogućih problema u sektoru njege. Prije nekoliko dana je usvojen veliki paket mjera za suočavanje s korona-krizom. Njime je predviđena i financijska pomoć njegovateljima na primjer u izolaciji zaraženih, preuzimaju se u potpunosti troškovi dezinfekcije prostora, pomoć se može iskoristiti za pokrivanje dodatnih troškova osoblja – u slučaju da više zaposlenih istovremeno bude izbačeno iz stroja zbog korone.

Pitanje je samo postoje li u domovima uopće prostorije u kojima bi mogli biti izolirani zaraženi pacijenti? I koga zaposliti kad na tržištu vlada kronični manjak stručne radne snage?

Što nakon Uskrsa?

U Njemačkoj bi naime već nakon Uskrsa moglo doći do kritične situacije u sektoru njege. Stručnjaci tvrde da bi tada stotine tisuća starijih i nemoćnih osoba moglo ostati bez potrebne skrbi. Naime, mnogi strani njegovatelji će preko uskršnjih blagdana otići u svoje domovine, pa je moguće da se zbog straha od zaraze dio njih neće vratiti u Njemačku.

“Računamo s time da bi nakon Uskrsa 100 do 200 tisuća ljudi postupno moglo ostati bez potrebne njege, odnosno ostati sami kod kuće, bez osoblja koje se o njima brine”, rekao je za ARD Frederic Seebohm, šef Udruženja kućne skrbi i njege (VHBP).

O tim ljudima bi se u tom slučaju trebale nastaviti brinuti bolnice i klinike, ali one to neće moći jer će im, ako poraste broja inficiranih i teško oboljelih, biti potrebni kapaciteti za skrb o korona-pacijentima. A u staračkim domovima nema mjesta, svi kapaciteti su popunjeni. Rješenje se još ne nazire.

Ubrzavanje postupka priznavanja kvalifikacija

Zbog očekivanog (naglog) porasta broja pacijenata, njemačke klinike zato zahtijevaju ubrzavanje postupka priznavanja stručnih kvalifikacija inozemnih njegovatelja koji se već sad nalaze u Njemačkoj. “Zdravstvene institucije moraju im dodijeliti ad-hoc dozvole”, kaže da list Die Welt predsjednik Društva njemačkih bolnica Gerald Gaß. Kasnije bi se, nakon korona-krize, dozvole još jednom trebale provjeriti i «nadoknaditi» formalni postupak, dodao je Gaß.

Po procjenama VHBP-a, u Njemačkoj trenutno radi oko 300.000 njegovateljica i njegovatelja samo s istoka Europe, posebice iz Poljske. Oko 90% (ili 270 tisuća) rade na crno, odnosno bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP