Prati nas

Vijesti

Dosta je mržnje

Ćiro (84) dao podršku Pupovcu: ‘Sine, svi ljudi su jednaki!’ Pogledajte video

‘Ja ne dijelim ljude ni po čemu nego samo po dobroti. Meni je jako žao i solidaran sam sa Pupovcem što ima kojekakvih nezgoda i priklonio sam mu se da vide svi da sam ja solidaran’, kaže Ćiro.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Nakon niza izljeva mržnje i skandaloznih uništavanja izbornih plakata s likom Milorada Pupovca, podršku mu je dao Miroslav Ćiro Blažević (84), proslavljeni nogometni izbornik i čovjek koji je bio blizak prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

“Nekad su meni svi vikali – Ćiro pederu! A sad čujem da to vičete Pupovcu. Meni ste vikali zato što me volite … a ne znam zašto to njemu vičete. Ali zato znam da ću ga ja podržati. Sine, slušaj što ti tvoj Ćiro kaže, svi ljudi su jednaki”, govori Blažević u danas objavljenom spotu.


“Gospodin Milorad Pupovac je imao refleks da mene pita da li bih ja dao podršku. Nisam se dvoumio nijedne sekunde. Rekao sam ‘da’. I, naravno, ponosan sam na to, jer ja sam Europljanin i ja volim ljude i jako me nervira ova anomalija koja nas dijeli, a u biti niko nema pravo na to, jer smo ovdje isuviše mali da bi egzistirali ako nismo jedinstveni. Ja ne dijelim ljude ni po čemu nego samo po dobroti. Meni je jako žao i solidaran sam sa Pupovcem što ima kojekakvih nezgoda i priklonio sam mu se da vide svi da sam ja solidaran”, izjavio je Ćiro za RSE.

foto: Sandro Bura

Očekivano, ovaj je Ćirin potez izazvao vrlo neukusnu reakciju dijela javnosti koji ne dijeli Ćirine vrijednosti – na društvenim mrežama objavljena mu je osmrtnica. U njoj stoji da je preminuo 15. svibnja i najavljen je i pogreb na Mirogoju 18. svibnja. No, pri dnu osmrtnice gdje se inače navode tugujući članovi obitelji, ovdje stoji: “Milorad Pupovac s članstvom SDSS-a, Andrej Plenković (Anemični), Gordan Jandroković (Njonjo) itd.”

“Ma nije idiotizam, čestitam onome tko je to napravio”, sarkastično je komentirao Ćiro za 24sata.

.

Vijesti

Na pragu bijede: 400.000 građana bez ikakvih rezervi za život! Što nam donosi jesen?

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili, javlja Globus.

U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Pokazalo je to istraživanje uglednog Instituta “Bruegel” iz Bruxellesa pod naslovom “Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera” koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré.


Catarina Midões i Seré došli su do alarmantnog zaključka da bi oko 400.000 hrvatskih građana, da izgube mjesečne prihode, bilo istog trena dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja.

58 posto Slovenaca može preživjeti na rezervama

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija nego u Hrvatskoj samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Finci i Austrijanci imaju najveće rezerve

Sa 16 posto građana koje pad prihoda od 50 posto baca u siromaštvo Litavci su tek nešto bolji od nas, dok je u drugim državama mnogo manje onih koji su toliko ovisni o redovitim primanjima koja im stižu iz mjeseca u mjesec – u Latviji ih je i u Sloveniji 8 posto, u Grčkoj 5 posto, a u Austriji i Finskoj tek mrvicu više od nula posto, što bi značilo da se stanovništvu tih dviju država životni standard ne bi bitnije promijenio ni kada bi im na dva mjeseca plaća pala 50 posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP