Uvodi li Plenković i treću kategoriju majki-umirovljenica?

Nije nepoznato da žene imaju u prosjeku niže plaće od muškaraca, ali tek se pravi razmjeri rodne diskriminacije prepoznaju u mirovini. U Europskoj uniji su prosječne mirovine za žene još 2018. godine iznosile 30,1 posto manje od “muških”.

U zapadnoeuropskim zemljama je rodni jaz u mirovinama daleko viši, čak i više od 40 posto u nekim zemljama (Nizozemska, Luksemburg, Njemačka itd.). U bivšim socijalističkim zemljama rodni jaz u mirovinama je bitno niži, čak do vrlo niskih 2 posto (Estonija), 10 posto u Mađarskoj, a jedina zapadnoeuropska zemlja s niskim rodnim jazom u mirovinama je sa 7 posto bila samo Danska, analizira za Glas umirovljenika predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

I dok su u većini zemalja te razlike u mirovinama s vremenom opadale, Hrvatska je bila sve do 2019. godine među zemljama u kojima je rodni jaz rastao za prosječno 2 postotna poena, te je stoga bilo potrebno poduzeti neke mjere. Primjerice, umirovljenice su bile među onima koje su imale relativno mali staž (najčešće zbog reproduktivne funkcije i odlaska na porodiljske dopuste i bolovanje za djecu), bila su većina među korisnicima najniže mirovine, a vrlo niske su bile u prosjeku i obiteljske mirovine, gdje žene također čine većinu.

Kompenzacija za roditeljstvo

Konačno, za vrijeme ministra rada i mirovinskog sustava Pavića došlo je do prvih promjena, te je uveden dodani staž od 6 mjeseci po djetetu, svojevrstan oblik “rodne kompenzacije” za majke koje su zbog djece primale niže plaće, a nastavno i niže mirovine.

Istina, riječ je o vrlo niskoj kompenzaciji, koja po djetetu podiže mirovinu za nešto niže od dva posto. No, nije to jedina mjera koje je utjecala na to da je u Hrvatskoj došlo do smanjenja rodnog jaza. Naime, od 1. siječnja 2019. podignuta je najniža mirovina za 3,13 posto, a od 1. siječnja 2023. još za sljedećih tri posto. Zatim su porasle za deset posto obiteljske mirovine, te je uveden i obiteljski dodatak od prosječno 100 eura. Time su porasle upravo one kategorije mirovina u kojima su velika većine – žene.

I eto, od 2018. godine, kad je prema izračunu europskog projekta Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova rodni jaz u mirovinama izračunat na sveukupnim mirovinama na 24,9 posto, u prosinca 2023. godine smo uz pomoć Alena Bučića iz HZMO došli do novog izračuna rodnog jaza i to od samo 20 posto na sveukupnim mirovinama, u koje su uračunate i tipično “muške” dvostruko više mirovine prema posebnim propisima. Kad se odbiju takve “povlaštene” mirovine, jaz je samo 15,1 posto. Hrvatska je time postala očiti primjer kako se uz male korekcije iz više smjerova može smanjiti rodna diskriminacija u starijoj dobi.

Dijete za nula bodova

Međutim, diskriminacija i kad je smanjena, ostaje diskriminacija. K tome, ona nije samo pitanje rodne diskriminacije, već i diskriminacije unutar istoga spola. Hrvatska je tome primjer. Naime, ministar Pavić je na savjet svojih najbližih stručnih suradnika omogućio roditeljsku kompenzaciju samo umirovljenicama koje su se umirovile nakon 1. siječnja 2019. godine, dok su zanemarena roditeljska prava svih majki koje su umirovljene i jedan dan ranije. Njihova djeca vrijede – nula bodova! Čudna politička odluka vladajućih i tvrdoglavost činovnika u ministarstvu da je tako zakonski bilo jedino moguće. Malo sutra!

Sindikat umirovljenika četiri godine zahtijeva da se ne diskriminiraju umirovljene majke i njihova djeca, već da se svim umirovljenicama, neovisno o datumu umirovljenja, omogući pravo na dodanih šest mjeseci staža po djetetu. No, do sada ništa od toga. Tako imamo djecu koja vrijede za svoje majke u penziji – nula bodova, pa djecu majki koje su se umirovile nakon 1.siječnja 2019. – 6 mjeseci po djetetu, a sada stiže i nova zbrka.

Tri “vrste” djeteta

Premijer Plenković je u prosincu 2023., nakon što su umirovljeničke udruge ponovile svoje zahtjeve za izjednačavanje prava na priznavanje šest dodanih mjeseci staža po djetetu svim umirovljenicama, neovisno kojeg su se datuma umirovile, najavio je da će se priznati zakonskim izmjenama 12 dodanih mjeseci staža po djetetu.

Svakako je za pozdraviti udvostručenje te kompenzacije, jer bi se time još donekle smanjio rodni jaz u mirovinama. No, ostaje otvoreno pitanje: da li će se time uvesti treća “vrsta” djeteta? Hoće li uz nula bodova i šest mjeseci, sada još novije umirovljeni imati djecu koja “vrijede” 12 mjeseci?

Nadamo se da će zaustaviti donošenje odluka koje proizvode daljnju diskriminaciju žena, te, bez zahtjeva za retroaktivnu primjenu takvih odluka, utvrditi da se datumom donošenja takve izmjene, svim trenutno umirovljenima, kao i buduće umirovljenima, priznaje 12 dodanih mjeseci po djetetu. Time bi se napravio novi korak ka smanjenju rodne diskriminacije. Plenkoviću, čujete li?