Prati nas

Vijesti

Neka ih politika i plaća

Majetić (HUP): Povlaštene mirovine su politička odluka, ne mogu se financirati iz HZMO-a

‘Kada govorimo o zapošljavanju ljudi starijih od 50 godina, mogu samo reći da je tržište rada u Hrvatskoj danas takvo da nam nedostaju radnici svih profila. Mi danas trebamo praktički svakog radnika i tko god želi raditi, dobrodošao je.’

Objavljeno

|

Davor Majetić (screenshot: N1)

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Davor Majetić, dao je intervju portalu Novac.hr. Govoreći o uspješnoj referendumskoj inicijativi “67 je previše” ovaj predstavnik poslodavaca tvrdi: “Glavni problem mirovinskog sustava nije dob umirovljenja, nego su to godine staža. Ako naš radnik u prosjeku radi 30 godina, onda to znači da je deset godina manje uplaćivao u mirovinski fond, dok će, s druge strane, deset godina dulje primati mirovinu i tu onda matematika ne funkcionira.”

“Što se tiče tzv. povlaštenih mirovina, njih treba maknuti iz mirovinskog fonda. Te mirovine uglavnom nisu zarađene radom, nego je država posebnim propisima određenim kategorijama građana odlučila dati posebna prava. Ne ulazim u opravdanost toga, to je politička odluka, pa ako država želi i može imati takve umirovljenike, neka ih ima, ali oni se ne mogu financirati iz HZMO-a, nego ih treba financirati iz posebnog fonda ili izravno iz proračuna. Tako bismo imali transparentniji i održiviji mirovinski sustav jer bi bio za barem šest milijardi kuna u manjem deficitu nego sada”, rekao je Majetić.


Kaže, svima je cilj da građani imaju sigurnu budućnost i dobre mirovine. “Uostalom, dio ljudi koji je napustio Hrvatsku otišao je i zato što želi imati veće mirovine. No, da bi mirovine u Hrvatskoj počele rasti, treba provesti niz promjena. Najbolje bi bilo povećati plaće, a time i uplate u mirovinski fond. Zato cijelo vrijeme i tražimo od države da nam smanji porezna i parafiskalna davanja kako bismo mogli značajnije povećati plaće radnicima. U posljednjih nekoliko godina pokazali smo da želimo povećavati plaće i sav novac koji nam je država u poreznoj reformi ostavila, prebacivali smo upravo u veće plaće. Ipak, za daljnje povećanje plaća potrebno je da nas država dodatno i osjetnije rastereti.”

No mnogi se žale da upravo poslodavci izbjegavaju one starije od 50 godina. “Kada govorimo o zapošljavanju ljudi starijih od 50 godina, mogu samo reći da je tržište rada u Hrvatskoj danas takvo da nam nedostaju radnici svih profila. Mi danas trebamo praktički svakog radnika i tko god želi raditi, dobrodošao je. Nama sada nedostaje 30.000 radnika”, komentira direktor HUP-a za Novac.hr.

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP