Prati nas

Vijesti

Pučka pravobraniteljica

Manjak osoblja u domovima, nepokretni leže po cijeli dan, ponižavajuća njega

Nepokretni i teže pokretni korisnici, koji samostalno ne koriste invalidska kolica, u pravilu leže u krevetima po cijeli dan, vrlo rijetko ih se podiže, a na svježi zrak idu najčešće samo tijekom posjeta, uz pomoć članova obitelji, piše pučka pravobraniteljica.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

kakvo je stanje u domovima
foto: Pixabay

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović prošle je godine nenajavljeno obišla decentralizirane domove za starije i nemoćne osobe u Rijeci, Belom Manastiru i na Visu.

Kako je izvijestila u Izvješću za 2018. godinu (.pdf), učinila je to da bi utvrdila razinu poštivanja ljudskih prava korisnika, posebno u situacijama koje bi mogle predstavljati ograničavanje slobode kretanja, a obuhvaćene su bile i dvije posebne teme: zdravstvena njega i prehrana korisnika. U nastavku pročitajte akcente Izvješća iz poglavlja “Domovi za starije i nemoćne”.


Nedostatak osoblja

Nedostatak osoblja i nadalje predstavlja problem. Primjerice, u Belom Manastiru nedostaje 38% medicinskih sestara i 37% njegovateljica, što značajno otežava obavljanje svakodnevnih poslova.

Neadekvatna skrb za dementne korisnike

Nadalje, domovi za starije u pravilu pružaju usluge smještaja korisnicima koji boluju od Alzheimerove ili drugih demencija, ali to vrlo rijetko iskazuju i naplaćuju, jer ne ispunjavaju sve uvjete za otvaranje posebnog odjela za smještaj dementnih osoba pa ne mogu zaposliti ni dovoljan broj djelatnika.

Stoga se korisnike s demencijom smješta s nepokretnim ili polupokretnim korisnicima na istom odjelu, što je nedopustivo jer je, sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, za osobe s demencijom potrebno osigurati jednu smještajnu jedinicu u kojoj može biti najviše 20 korisnika, a spavaonice mogu imati najviše dva ležaja, a potrebno je osigurati i odgovarajuće unutarnje uređenje, koje bi na njih djelovalo poticajno. Sve to nužno se odražava na kršenje prava korisnika, ali utječe i na veliku opterećenost osoblja.

Neadekvatan prostor, otežan pristup kolicima i Hitnoj pomoći

Neprimjereni uvjeti smještaja također mogu utjecati na sigurnost korisnika. Primjerice, u Domu u Belom Manastiru Odjel stacionara i dalje u prizemlju ima šest četverokrevetnih soba, što nije u skladu s Pravilnikom jer spavaonice za korisnike trećeg stupnja usluge mogu imati najviše tri ležaja. Između kreveta ima malo prostora, otežan je pristup invalidskim kolicima, a korisnici navode da je kod dolaska Hitne pomoći otežan i pristup nosilima.

Teše pokretni korisnici smješteni na vrhu zgrada

Iako su opremljene pozivnim uređajima, u vrijeme obilaska gotovo ni jedan nije bio u funkciji. Posebno zabrinjava da su nepokretni i teže pokretni korisnici bili smješteni u potkrovlju, umjesto u prizemlju, što bi značajno otežalo evakuaciju.

Nasuprot tomu, pozitivan primjer je Dom na Visu u kojemu su po katovima postavljeni znakovi uzbunjivanja te oznake za nužni izlaz iz zgrade. Dojavni uređaji (SOS zvona) po sobama signaliziraju u sobi glavne medicinske sestre i pokazuju vrijeme zvona, sobu korisnika i broj kreveta.

Nepokretni leže po cijeli dan

Nepokretni i teže pokretni korisnici, koji samostalno ne koriste invalidska kolica, u pravilu leže u krevetima po cijeli dan, vrlo rijetko ih se podiže, a na svježi zrak idu najčešće samo tijekom posjeta, uz pomoć članova obitelji. Jedna korisnica navela je da je njegovateljice nisu htjele posjedati u invalidska kolica jer se nije mogla sama odjenuti pa je molila pomoć pokretnih korisnica. S druge strane zaposleni navode da korisnike ne podižu jer oni to ne žele, no tijekom obilaska nekoliko njih su članovi NPM-a ipak motivirali na ustajanje.

Slijedom toga, sve osobe, osim onih za koje postoje jasne medicinske kontraindikacije, potrebno je poticati na podizanje iz kreveta, a na to je skrenuta pozornost v.d. ravnatelju Doma u Belom Manastiru. Nedugo nakon obilaska, obavijestio je predstavnice NPM-a da je odmah zatražio izradu plana izvođenja svih nepokretnih i teže pokretnih korisnika kojima to njihovo zdravstveno stanje omogućava, te da su korisnici već boravili na svježem zraku. Nitko od upitanih nije to odbio, a svoje veselje iskazali su pjesmom.

Umjesto u blagovaonici, jedu na krevetu

Nadalje, uočeno je da se korisnicima u stacionarnom dijelu obroci u pravilu serviraju u sobi na krevetu, iako im kućna pravila dopuštaju da objeduju u blagovaonici, a što bi većina rado činila. Postupajući po preporukama, svim osobama na stacionarnom smještaju Doma u Belom Manastiru omogućeno je, ako to žele, blagovanje u zajedničkom dnevnom boravku. Ovaj je Dom, nakon kontrolnog obilaska, u vrlo kratkom vremenu implementirao većinu preporuka i prijedloga te predstavlja primjer dobre suradnje s ustanovama koje obilazimo.

Bez fizikalne terapije na koju imaju pravo

Nadalje, zabrinjava što se korisnicima ne osigurava fizikalna terapija sukladno Pravilniku i propisima koji uređuju pravo na fizikalnu terapiju u kući. Tako ju, primjerice, u Domu na Visu gospođa koja je slomila kuk, uopće nema. Cijeli dan provodi u krevetu, iako bi voljela da je podignu i izvedu na terasu na svježi zrak, no uz svoj svakodnevni rad sestre to ne stignu.

I korisnica Doma u Belom Manastiru požalila se na nedostatnu fizikalnu terapiju, jer iako joj je priznato pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na fizikalnu terapiju u kući, pet puta tjedno, ona ga ne ostvaruje, nego joj terapiju dva puta tjedno provodi fizioterapeut iz Doma. Korisnicima kojima je od HZZO-a priznato pravo na fizikalnu terapiju u kući to pravo mora biti omogućeno, a Dom bi trebao kontaktirati ugovornog privatnog zdravstvenog radnika, odnosno ustanovu koja provodi fizikalnu terapiju u kući.

Kupanje i njega korisnika bez osigurane intime

Također je nedopustiva praksa da zaposlenici, primjerice u Domu u Belom Manastiru, u zajedničkoj kupaonici istovremeno kupaju dvije osobe, bez zaštitne pregrade ili paravana, kao i da se prilikom obavljanja njege u višekrevetnim sobama paravani ne koriste, jer je to ponižavajuće. No nakon upozorenja, Dom je promijenio takvu praksu.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP