Prati nas

Vijesti

Kako god okreneš - nedostaje

Ministar Marić kaže da izdvajanje ‘povlaštenih’ mirovina ne rješava problem

Objavljeno

|

Zdravko Marić (screenshot: Al Jazeera)

Ministar financija Zdravko Marić (HDZ), u svjetlu uspješne referendumske inicijative “67 je previše”, pozvao je na argumentiranu raspravu. Podsjeća da na jednog umirovljenika, koji je prosječno odradio tek nešto više od 30 godina, dolazi samo 1,23 zaposlenih.

“Mirovinski sustav ne možemo i ne bismo trebali promatrati samo iz perspektive jednogodišnjeg ili trogodišnjeg proračuna, nego iz perspektive idućih 30, 40, 50 godina, jer je to nešto što je poprilično važno”, kaže ministar navodeći da i druge zemlje imaju slične probleme.


Marić je kazao da se rasprave o povlaštenim mirovinama, a ima ih više od 175 tisuća, ne treba suzdržavati nego o tome treba javno i otvoreno razgovarati. Izvijestio je kako je za ovu godinu 40 milijardi kuna planirao u državnom proračunu za ukupan rashod za mirovne i mirovinska primanja.

Od toga iznosa, najveći dio, gotovo 34 milijarde kuna se odnosi na starosne, obiteljske i invalidske mirovine, a preostalih nešto manje od 6 milijardi kuna se odnosi na mirovine po posebnim propisima, pojasnio je.

Na pitanje treba li mirovine po posebnim propisima izdvojite od ostalih, ministar kaže da ne može biti kategoričan niti da niti ne, može i jedna i druga opcija. “Nemojmo zanemariti činjenicu da su korisnici mirovina po posebnim propisima u sustavu bez obzira što je zbog određenih okolnosti njihov mirovinski staž kraći, postoji dio mirovinskog staža kada su i oni radili i pridonosili i uplaćivali u mirovinski sustav i nisu oni baš skroz izdvojeni”, podsjeća.

“Ako se tih 6 milijardi stavljaju sa strane i odvoje od sustava, ove ćemo godine u mirovinski sustav uprihodovati, što se tiče doprinosa za mirovinsko, 24 milijarde kuna, a ako ih izdvojimo ostaje nam i dalje 34 milijarde kuna, određeni ‘gap’, pa ne bih rekao da ćemo tako riješiti svu problematiku. No, za svaku stavku u državnom proračunu porezni obveznici trebaju znati što je u njoj je i na koji način i kako učiniti sustav održivim”, rekao je Marić.

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP