Prati nas

Aktivno starenje

bez ljubimaca bismo bili još neaktivniji

Psi nam pomažu da se dovoljno krećemo, kažu znanstvenici

Istraživanje je pokazalo da se devet od deset vlasnika pasa kreće onoliko koliko to preporučuju liječnici. Za usporedbu, samo se 60 posto ljudi koji nemaju psa kreće dovoljno. No to nije sve. Ljudi koji imaju pse češće će se baviti i nekim drugim aktivnostima na otvorenom poput trčanja ili vožnje biciklom.

Objavljeno

|

foto: Johann/Pexels

Bili bismo još manje aktivni da nam nije najboljih četveronožnih prijatelja, piše portal Daily Mail. Naime, jedna je studija pokazala da vlasnici pasa ispune preporučenu kvotu kretanja čak četiri puta češće od onih koji psa ne posjeduju. Samo u šetnji s psom bez problema se ispuni zadanih 2,5 sata kretanja tjedno.

Istraživanje je pokazalo da se devet od deset vlasnika pasa kreće onoliko koliko to preporučuju liječnici. Za usporedbu, samo se 60 posto ljudi koji nemaju psa kreće dovoljno. No to nije sve. Ljudi koji imaju pse češće će se baviti i nekim drugim aktivnostima na otvorenom poput trčanja ili vožnje biciklom.


Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool proučavali su navike 700 ljudi među kojima su bili vlasnici pasa, osobe koje nemaju kućnog ljubimca i djeca. Ustanovili su da 87,3 posto ljudi s psom vježba oko 150 minuta tjedno što je ujedno i količina vježbe koju preporučuju liječnici. Nasuprot tome, tek 62,7 posto ljudi bez psa dovoljno vježba. Vlasnici pasa hodaju češće i duže, a tu aktivnost provode kao dodatak – a ne umjesto – regularne vježbe.

“Naša saznanja potvrđuju tezu da posjedovanje psa potiče zdrav način života”, kazali su znanstvenici. “Bez pasa opća razina tjelesne aktivnosti bila bi još manja.”

Odrasli ljudi trebali bi tjedno hodati umjerenim ili brzim tempom ili se baviti kakvom sličnom tjelesnom aktivnošću oko 150 minuta tjedno. Vlasnici pasa bez problema prehodaju i po 220 minuta. No znanstvenici upozoravaju da psa ljudi nikako ne bi trebali nabavljati isključivo zbog tjelovježbe već na umu treba imati i dobrobit same životinje.

.

Aktivno starenje

Cvijeta Pahljina doktorirala je sa 77 godina: Nikad nismo prestari, ali ni premladi za učenje

‘Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15’, kaže logoterapeutkinja Pahjina.

Objavljeno

|

Autor

Mnogo puta spominjanu izreku da za obrazovanje nikada nije kasno, najbolje potvrđuje ova priča. Cvijeta Pahljina doktorica znanosti postala je sa 77 godina, javlja HRT.

Rođena je, kaže, na najljepšem otoku na svijetu – Rabu. Ima šestero djece i uspješnu karijeru. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu i specijalizirala psihijatriju. Ali nije željela stati na tome.


Zato je ova 77-godišnjakinja odlučila doktorirati u području logopedagogije, svoje velike ljubavi. U to je uložila sedam godina predanoga rada. “Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15”, rekla Pahljina.

Imala je, kaže, najbolju mentoricu na svijetu. A profesorica Dubravka Miljković uzvraća: “Koliko sam ja bila mentorica kolegici, toliko sam ja učila od nje. To je osoba s toliko puno životnog iskustva i topline da sam u svakom našem kontaktu ja možda profitirala više nego ona”, rekla je prof. dr. Miljković s Učiteljskog fakulteta.

To je do sada najposjećenija obrana doktorata na Učiteljskom fakultetu, otkrivaju i dekan i predsjednik Komisije. Cvijeta je suvereno obranila svoj doktorat, pokazala i kazala: “Nikada nismo previše stari da bi prestali s učenjem i nikada nismo previše mladi da bi s tim počeli.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP