Prati nas

Vijesti

Trećina građana nema ništa protiv rada u mirovini, četvrtina ga kategorički odbija

Niske mirovine i loša financijska situacija glavni su motiv vraćanju u radni odnos. Najviše ispitanika bi u mirovini radilo zbog dodatnih financijskih sredstava (36%) ili zbog nemogućnosti preživljavanja s mirovinom (33%).

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Fancycrave.com/Pexels

Istraživanje portala MojPosao pokazalo je da svaki treći (35%) neumirovljeni građanin Hrvatske otvoren prema radu u mirovini – bilo na punu satnicu (9%), bilo na skraćeno radno vrijeme (26%), dok bi 42% ispitanika na rad u trećoj dobi pristalo isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje.  Otprilike četvrtina naših sugrađana ne želi raditi u mirovini (23%).

Nešto malo više muškaraca (36%) nego žena (33%) želi raditi u mirovini, ali i više muškaraca kategorički odbija mogućnost zaposlenja u penziji (25% muškaraca i 22% žena).


Obrazovaniji žele raditi i nakon mirovine

Što je stupanj obrazovanja ispitanika bio veći, to je i razina njihove spremnosti za zaposlenje u mirovini bila viša. Pa tako i nakon odlaska u mirovinu s radom želi nastaviti 39% ispitanika sa VSS, odnosno 35% onih sa VŠS i 32% ispitanika sa SSS. Također, što su naša mjesečna primanja veća, to smo otvoreniji za rad u mirovini.

Što smo stariji, raspoloženiji smo za rad

Zanimljivo, piše MojPosao, što smo stariji, i samim time bliže umirovljenju, lakše prihvaćamo mogućnost rada u mirovini. Čak 53% ispitanika starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u penziji (bilo na puno ili na pola radnog vremena), a taj stav dijeli i 36% ispitanika od 36 do 45 godina i 32% onih u dobi od 26 do 35 godina. Najmlađe sudionike istraživanja, pripadnike skupine do 25 godina, najmanje privlači mogućnost rada ‘pod stare dane’ (31%).

Većina bi ostala na starom poslu

Kada bi imali mogućnost izbora, većina ispitanika (67%) ističe da bi u mirovini nastavili raditi svoj ”stari” posao, odnosno onaj koji su obavljali prije umirovljenja, dok trećina ispitanih radije bira mogućnost zaposlenja na nekom drugom radnom mjestu. Žene su otvorenije za promjenu od muškaraca – to potvrđuje podatak da bi 37% žena u mirovini odabralo neko novo zanimanje, dok bi takvu odluku donijelo 29% muškaraca.

Niske mirovine su glavni motiv

Niske mirovine i loša financijska situacija glavni su motiv vraćanju u radni odnos. Najviše ispitanika bi u mirovini radilo zbog dodatnih financijskih sredstava (36%) ili zbog nemogućnosti preživljavanja s mirovinom (33%). Četvrtina ispitanika (24%) bi u mirovini radila zbog osjećaja produktivnosti, a 7% zbog druženja i socijalnog kontakta s drugima.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP