Prati nas

Vijesti

Trećina građana nema ništa protiv rada u mirovini, četvrtina ga kategorički odbija

Niske mirovine i loša financijska situacija glavni su motiv vraćanju u radni odnos. Najviše ispitanika bi u mirovini radilo zbog dodatnih financijskih sredstava (36%) ili zbog nemogućnosti preživljavanja s mirovinom (33%).

Objavljeno

|

foto: Fancycrave.com/Pexels

Istraživanje portala MojPosao pokazalo je da svaki treći (35%) neumirovljeni građanin Hrvatske otvoren prema radu u mirovini – bilo na punu satnicu (9%), bilo na skraćeno radno vrijeme (26%), dok bi 42% ispitanika na rad u trećoj dobi pristalo isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje.  Otprilike četvrtina naših sugrađana ne želi raditi u mirovini (23%).

Nešto malo više muškaraca (36%) nego žena (33%) želi raditi u mirovini, ali i više muškaraca kategorički odbija mogućnost zaposlenja u penziji (25% muškaraca i 22% žena).


Obrazovaniji žele raditi i nakon mirovine

Što je stupanj obrazovanja ispitanika bio veći, to je i razina njihove spremnosti za zaposlenje u mirovini bila viša. Pa tako i nakon odlaska u mirovinu s radom želi nastaviti 39% ispitanika sa VSS, odnosno 35% onih sa VŠS i 32% ispitanika sa SSS. Također, što su naša mjesečna primanja veća, to smo otvoreniji za rad u mirovini.

Što smo stariji, raspoloženiji smo za rad

Zanimljivo, piše MojPosao, što smo stariji, i samim time bliže umirovljenju, lakše prihvaćamo mogućnost rada u mirovini. Čak 53% ispitanika starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u penziji (bilo na puno ili na pola radnog vremena), a taj stav dijeli i 36% ispitanika od 36 do 45 godina i 32% onih u dobi od 26 do 35 godina. Najmlađe sudionike istraživanja, pripadnike skupine do 25 godina, najmanje privlači mogućnost rada ‘pod stare dane’ (31%).

Većina bi ostala na starom poslu

Kada bi imali mogućnost izbora, većina ispitanika (67%) ističe da bi u mirovini nastavili raditi svoj ”stari” posao, odnosno onaj koji su obavljali prije umirovljenja, dok trećina ispitanih radije bira mogućnost zaposlenja na nekom drugom radnom mjestu. Žene su otvorenije za promjenu od muškaraca – to potvrđuje podatak da bi 37% žena u mirovini odabralo neko novo zanimanje, dok bi takvu odluku donijelo 29% muškaraca.

Niske mirovine su glavni motiv

Niske mirovine i loša financijska situacija glavni su motiv vraćanju u radni odnos. Najviše ispitanika bi u mirovini radilo zbog dodatnih financijskih sredstava (36%) ili zbog nemogućnosti preživljavanja s mirovinom (33%). Četvrtina ispitanika (24%) bi u mirovini radila zbog osjećaja produktivnosti, a 7% zbog druženja i socijalnog kontakta s drugima.

.

Nema predaje

Pravda za djevojčice: Bili smo na zagrebačkom prosvjedu, donosimo fotke

‘Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća.’

Objavljeno

|

Tisuće građana okupile su se na zagrebačkom Tomislavcu na prosvjedu “Pravda za djevojčice”. Povod prosvjeda bio je slučaj silovanja maloljetnice u Zadru, a u kojem je postupanje pravosuđa uznemirilo javnost.

Podsjetimo, osumnjičena su petorica starijih malojetnika i mlađih punoljetnika za opetovano silovanje, seksualno iskorištavanje, ucjenjivanje te fizičko i psihičko maltretiranje petnaestogodišnje djevojčice koje je trajalo punih godinu dana. Nakon saslušanja zadarski Županijski sud prvotno ih je pustio na slobodu, iako žrtva nije ispitana.


Zbog toga su diljem Hrvatske, u 15 gradova, organizirani prosvjedi u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu, a s kojih je poručeno da je nekažnjavanje zločina – zločin. Organizatori zagrebačkog prosvjeda (Platforma za reproduktivna prava, Inicijativa #spasime, Ženska soba – Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna) od nadležnih institucija zahtijevaju hitno djelovanje radi zaštite žrtve i kažnjavanja počinitelja.

Uz to, od resornog ministra traže i hitno pokretanje stegovnog postupka protiv suca Ivana Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog, tvrde, neprofesionalnog i nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve.

Traže i hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa.

“Tomislavac je bio dupkom pun, jako sam zadovoljna kako je prosvjed prošao. Ne znamo koliko je bilo ljudi, ali atmosfera, snaga ljudi, stav, držanje i sigurnost koje su se razvile od prvog prosvjeda do danas jasno je vidljiva. Promijenio se diskurs i ideja oko toga može li narod doista sudjelovati u tome što mu se događa. Mislim da smo pokazali da smo izuzetno pozitivni, da je ovo bio jedan miran, građanski prosvjed. Djeca su bila u prvim redovima, na što sam jako ponosna. Mi samo želimo da država konačno počne brinuti o svojim građankama i građanima i o žrtvama što obiteljskog, što seksualnog nasilja”, kazala je suorganizatorica i jedna od pokretačica inicijative #spasime Jelena Veljača nakon prosvjeda.

“Ovdje smo jer je sustav ponovno iznevjerio jednu od nas. Slučaj iz Zadra koji nas je sve zgrozio jasno pokazuje strukturnu i institucionalnu prirodu nasilja prema ženama, bezobzirnost nasilnika koja je veća što je njihova društvena, ekonomska i politička moć veća. Nažalost, ovaj slučaj samo je jedan u moru ovakvih”, poruka je Petre Karmelić iz Platforme za reproduktivna prava.

“U ovoj zemlji frajeri drže visoke političke funkcije, upravljaju regijama i tuku svoje žene, najveći lopovi ispijaju kave s nedodirljivim sucima, ratni zločinci i huškači postaju cijenjeni saborski zastupnici, nasilnici svečano otvaraju škole, a djeca frajera postaju frajeri tako da nekažnjeno gaze pješake, tuku novinare i imaju vlastiti hotel prije navršene 30-e”, kazao je Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP