Prati nas

Vijesti

Porezom na mirovinu

Umirovljenica se zaposlila na pola radnog vremena, šokirala se kad je stigla prva plaća

U HZMO-u su joj objasnili da ostvarivanjem dodatnog dohotka mora plaćati porez na dohodak i prirez, kao i doprinose. Razlog je taj što je dodatnim prihodima prešla granicu neoporezivog dijela dohotka od 3.800 kuna mjesečno, pa joj se iznosi koji prelaze neoporezivi dio oporezuju.

Objavljeno

|

Kako raditi uz penziju?
foto: Arek Socha/Pixabay

10.300 hrvatskih umirovljenika ove je godine iskoristilo novu mogućnost zapošljavanja na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine. Među njima je i Vlastica Barišić koja je nakon uplate prve plaće doživjela šok, javlja Novac.hr.

Uvidom u stanje tekućeg računa shvatila je da je za prošli mjesec primila manju mirovinu od dosadašnje. Naime, dosad joj je mirovina iznosila, kaže Vlastica, 2.329,26 kuna, od čega je na ovrhu odlazilo 582,31 kuna. Po novom, za mirovinu joj se isplaćuje 1.949,23 kune, od čega na ovrhu odlazi 484,80 kuna. Pritom valja reći da je manji iznos za ovrhu posljedica izmjena ovršnih propisa.



Osim mirovine, za prošli je mjesec dobila i prvu plaću za rad u jednoj ustanovi za brigu o starim i nemoćnima, i to u bruto iznosu od 1.800 kuna. U HZMO-u su joj objasnili da ostvarivanjem dodatnog dohotka mora plaćati porez na dohodak i prirez, kao i doprinose. Razlog je taj što je dodatnim prihodima prešla granicu neoporezivog dijela dohotka od 3.800 kuna mjesečno, pa joj se iznosi koji prelaze neoporezivi dio oporezuju.

“Za mene je tih 300 ili 400 kuna, za koliko mi je sada manja mirovina, velik iznos. Nije mi jasno otkud im pravo da mi oporezuju mirovinu, koju sam zaradila za puni staž?! U HZMO-u su mi rekli da je normalno da plaćam porez i prirez za dohodak koji ostvarujem radom, no nitko nije spominjao da će mi se to odraziti i na mirovinu. Da sam to znala, ne bih se zaposlila, iako volim raditi. Uostalom, i dosad sam godinama volontirala u jednom domu za starije i nemoćne osobe, njegovateljica sam po struci”, govori emotivno Vlastica za Novac.hr.

Kaže da je razočarana tako smišljenim modelom zapošljavanja umirovljenika i da pod takvim uvjetima ne želi raditi. U HZMO-u odgovaraju da su nemoćni jer da su takvi porezni propisi. Po njima, na mjesečni dohodak veći od 3.800 kuna mora se platiti porez na dohodak i prirez. Porez na dohodak veći od 3.800 kuna plaća se po stopama od 24 i 36 posto, ovisno o iznosu. U slučaju umirovljenika, mirovine iznad 3.800 kuna oporezuju se po upola manjim stopama – 12 i 18 posto. Na sve to obračunava se i prirez, koji opet ovisi od jedne do druge lokalne zajednice. U slučaju Zagreba, on iznosi 18 posto.

Pred Vlasticom je sada, objašnjava sugovornik iz HZMO-a, nekoliko mogućnosti. Jedna mogućnost je da se cjelokupan iznos preko 3.800 kuna oporezuje kao mirovina, što bi gospođi, s obzirom na umanjenu poreznu stopu od 12 posto, koja bi se u tom slučaju primjenjivala, vjerojatno najviše i odgovaralo. Druga mogućnost je da se cjelokupan iznos veći od 3.800 kuna oporezuje kao plaća, no to bi onda značilo i primjenu porezne stope od 24 posto. Treća mogućnost je, ističe naš izvor, da se iznos koji se oporezuje podijeli, pa da se dio oporezuje kao mirovina, a dio kao plaća. No, o svemu tome, zaključuje, mora se dogovoriti s Poreznom upravom, koja će potom o dogovorenom rješenju obavijestiti HZMO.

.

Vijesti

Ako želite povrat novca iz Posmrtne pripomoći, najprije morate umrijeti

Milka nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada.

Objavljeno

|

Autor

Zamislite sljedeću situaciju: deset godina plaćate posmrtnu pripomoć i u jednome trenutku više nemate dovoljno novca za nastavak plaćanja, stoga posežete za raskidom ugovora kako biste vratili uloženi novac.

No, umjesto povrata novca dočekuje Vas jako neugodno iznenađenje – novac ne možete dobiti jer je Posmrtna pripomoć naglo izmijenila Statut udruge koji to više ne dozvoljava! Novac mogu dobiti isključivo Vaši nasljednici, ako ih imate i to tek nakon Vaše smrti.



Kako piše Glas umirovljenika, vrlo sličnu situaciju doživjela je umirovljenica Milka L., koja se Glasu javila kako bi svojim primjerom upozorila ostale starije sugrađane i otvorila neka pitanja o kojima se šuti. Može li i neka slična udruga, bez ikakve obavijesti svojim članovima, poslovati na njihovu štetu? Zašto ispada kako odjednom morate prvo umrijeti da biste ostvarili pravo na povrat novca? I što ako više nemate nasljednika? Događa li se tada uistinu kako se u narodu kaže: “Pojeo vuk magare?”. Krenimo redom.

Statut pojeo 12.000 kuna

“Doživjela sam šok kad sam pokušala otkazati članstvo u udruzi Posmrt­na pripomoć na adresi Gajeva 29. Muž i ja smo do sada uplatili više od 12.000 kuna, svaki po pola”, kazala nam je Milka, dodajući kako su zbog malih mirovina ona i suprug htjeli odustati od daljnjih uplata spomenutoj udruzi i otkazati članstvo.

Međutim, Milka i njezin suprug ubrzo su shvatili da su nemoćni u situaciji u kojoj su se zatekli jer su im u Posmrtnoj pripomoći objasnili da prekid mogu na­praviti samo s ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, s tim da su dužni vratiti knjižicu u kojoj su ovjeravane uplate. No, gle čuda, do novca ne mogu ni tada doći, jer je u međuvremenu promijenjen Statut udruge, već bi taj novac, odnosno ostatak novca nakon ukopa, mogli podići samo njihovi nasljednici. A njihovi su nasljednici preminuli prije njih, pa je i to razlog što su htjeli povući uplaćeno.

Milka nam je dala na uvid i svoju pristupnicu iz koje se jasno vidi kako već nakon četiri godine kao članica ima pravo na kompletne troškove pogreba u koje su uključeni oprema za pogreb, zemljište za novi obiteljski grob na Markovu polju, itd. Naša sugovornica nije oklijevala ni trena i za pomoć se obratila Društvu za zaštitu potrošača, ali su joj objasnili kako udruge nisu u djelokrugu njihova rada. Zatim se žalila višoj instanci – Uredu državne uprave. No, tada je uslijedio novi šok – odgovorili su im kako je sve po zakonu jer je udruga Posmrtna pripomoć prijavila promjenu Statuta. Koga briga što je ta promjena na štetu “štediša”.

Što kažu pravnici

Naša sugovornica nije jedina sugrađanka kojoj se to dogodilo; tako je nedavno u okviru HRT-ove emisije “Potrošački kod” još jedan građanin ispričao kako je ostao bez novca na sličan način. Odvjetnik Nenad Škare iz Zagreba komentirao je slučaj i objasnio kako prema Statutu Posmrtne pripomoći član ima pravo na povrat nominalno uplaćenih sredstava do visine standardnog ukopa. Takve udruge građana, smatra Škare, morale bi biti neprofitne i kao takve ne bi smjele ostvarivati dobit te baviti se gospodarskom djelatnošću.

Naime, Škare je naglasio kako su ovakvi slučajevi nažalost siva zona, jer zakonodavac nije dovoljno razradio uvjete pod kojima se udruge mogu baviti i gospodarskom djelatnošću u okviru svoje djelatnosti. Dodatno je istaknuo kako bi takve udruge po zakonu morale poslovati za opće dobro, no zakon nije definirao odnosi li se to na opće dobro članova ili cijelog društva. Pa tako ispada da udruga može biti štetna za “opće dobro” svojih članova, a fiktivno korisna društvu. Biznis poput ovog provode i brojne umirovljeničke udruge, neke radeći kao agenti u korist same Posmrtne pripomoći, a druge samostalno, na lokalnoj razini, gdje to isto nisu uvijek čista posla. (Marta Hržić Bijelić, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati