Prati nas

Mozaik

Zbogom influenserima, eventima i selebritijima

Nova aplikacija za zamjenu tuđica hrvatskim riječima

Imate li kakvih nedoumica oko značenja pojedine tuđice ili o tome kako se nešto kaže na hrvatskom, od pomoći vam može biti nova aplikacija Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ‘Bolje je hrvatski’.

Objavljeno

|

bolje.hr

Idu li vam na živce riječi poput influenser, download ili event? Iako je upliv stranih riječi u svaki jezik prirodna pojava, jer svaki je jezik zapravo živ organizam, sveprožimajući engleski zna u hrvatskom jeziku zauzimati i više mjesta nego je potrebno.

Ponekad se pretjeruje pa se koristi engleska riječ čak i onda kad postoji potpuno upotrebljiva i prihvaćena hrvatska riječ.


Imate li kakvih nedoumica oko značenja pojedine tuđice ili o tome kako se nešto kaže na hrvatskom, od pomoći vam može biti nova aplikacija Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje “Bolje je hrvatski“.

To je inačica istoimenih stranica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (bolje.hr) za pametne telefone. Uključuje gotovo 250 lako pretraživih savjeta – prijedloga hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice koje su neprilagođene ušle u uporabu u hrvatskome jeziku (attachment, chatroom, outsourcing, download itd.).

Aplikacija “Bolje je hrvatski” omogućuje pregled svih savjeta te njihovu pretragu po riječima koje se u njima nalaze. Prikaz pojedinoga savjeta potpuno je prilagođen pametnomu telefonu te pruža jedinstveno iskustvo u rješavanju jezičnih nedoumica.

Aplikacija također omogućuje spremanje onih savjeta za koje korisnik zaključi da bi mu mogli češće zatrebati, odnosno stvaranje osobne arhive prijedloga hrvatskih zamjena za strane riječi i tuđice.

Aplikacija “Bolje je hrvatski” omogućuje korisniku postavljanje pitanja Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje te primanja odgovora na postavljeno pitanje uz obavijest na mobitelu.

Značajke su aplikacije:

  • pregled 5 najnovijih prijedloga
  • svi će korisnici aplikacije dobiti obavijest na mobitel o postavljanju 5 novih prijedloga
  • pregled i napredna pretraga svih prijedloga
  • mogućnost spremanja omiljenih prijedloga
  • mogućnost da korisnik predloži stranu riječ ili tuđicu za koju bi želio da prijedlog hrvatske zamjene bude objavljen na “Bolje je hrvatski”.

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP