Prati nas

Vijesti

Imaju plan

Plenković ima plan za spas mirovinske reforme. Ministar Pavić je siguran

Jedan od prijedloga je, primjerice, da se omogući rad do 67. godine svima koji to žele, a da se u punu starosnu mirovinu ide sa 65 godina. Prijedlog jednog od partnera jest i da se u mirovinu ide kada je zbroj godina starosti i staža jednak 100. Primjerice, kada osoba ima 60 godina i 40 godina staža.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: Andrej Plenković, MEP/Youtube

Vladajuća većina na koalicijskom sastanku u Banskim dvorima složila se da treba krenuti u pregovore sa sindikatima kako bi se izbjegao referendum protiv mirovinske reforme za koji je prikupljeno oko 700.000 potpisa, no sindikati to odbijaju, piše Jutarnji list.

Poanta je, potvrđeno je Jutarnjem, da se ne sruši cijela reforma na referendumu, nego da se pregovorima barem pokušaju sačuvati dijelovi koji su dobri i svima prihvatljivi, a da se o nekima za sindikate najspornijim točkama pokuša pregovarati.


 “Nitko u vladajućoj većini ne dvoji da je prikupljen dovoljan broj potpisa, prevladava mišljenje da ih treba provjeriti na uzorku”, kaže sugovornik Jutarnjeg. Nakon toga, uputio bi se zahtjev Ustavnom sudu da provjeri ustavnost pitanja. Naime, postoje neki ustavni stručnjaci, poput Sanje Barić, koji kažu da bi pitanje moglo biti protuustavno.

Na pitanje je li upitna sudbina ministra Marka Pavića, jer sindikati traže da ga premijer smijeni, neimenovani sugovornik iz Banskih dvora odgovara kako je stav svih u vladajućoj većini da reforma donosi održivost sustava i veće mirovine, da je ocijenjena odlično od Europske komisije i domaćih stručnjaka te da je Pavić odradio dobar posao. “Nema govora o smjeni, Pavić bi trebao početi pregovore sa sindikatima”, kažu u Banskim dvorima.

U kojem smjeru bi mogli ići pregovori nije odlučeno, ali postoji nekoliko prijedloga. Jedan od tih prijedloga je, primjerice, da se omogući rad do 67. godine svima koji to žele, a da se u punu starosnu mirovinu ide sa 65 godina. Prijedlog jednog od partnera jest i da se u mirovinu ide kada je zbroj godina starosti i staža jednak 100. Primjerice, kada osoba ima 60 godina i 40 godina staža, piše Jutarnji.

.

Vijesti

Na pragu bijede: 400.000 građana bez ikakvih rezervi za život! Što nam donosi jesen?

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili, javlja Globus.

U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Pokazalo je to istraživanje uglednog Instituta “Bruegel” iz Bruxellesa pod naslovom “Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera” koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré.


Catarina Midões i Seré došli su do alarmantnog zaključka da bi oko 400.000 hrvatskih građana, da izgube mjesečne prihode, bilo istog trena dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja.

58 posto Slovenaca može preživjeti na rezervama

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija nego u Hrvatskoj samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Finci i Austrijanci imaju najveće rezerve

Sa 16 posto građana koje pad prihoda od 50 posto baca u siromaštvo Litavci su tek nešto bolji od nas, dok je u drugim državama mnogo manje onih koji su toliko ovisni o redovitim primanjima koja im stižu iz mjeseca u mjesec – u Latviji ih je i u Sloveniji 8 posto, u Grčkoj 5 posto, a u Austriji i Finskoj tek mrvicu više od nula posto, što bi značilo da se stanovništvu tih dviju država životni standard ne bi bitnije promijenio ni kada bi im na dva mjeseca plaća pala 50 posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP