Prati nas

Mozaik

I u Hrvatskoj

Pokvarena hrana je i na europskim tanjurima. To je unosan biznis

U Europi godišnje 23 milijuna ljudi oboli od trovanja hranom, gotovo 5.000 osoba od toga i umre. WHO tvrdi kako je stvarni broj sigurno puno veći, jer ne ide svatko liječniku zbog mučnine i smetnje u probavi prouzročene nekom lošom namirnicom.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: rawpixel.com/Pexels

Dan sigurnosti namirnica je WHO posvetio borbi protiv pokvarene hrane. To je i Hrvatima odlično poznato, jer osim što je to povezano sa siromaštvom, to je i način da trgovci napune džepove, piše Deutsche Welle.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako više od 400 tisuća ljudi svake godine umire jer su pojeli pokvarene namirnice. Svaki deseti stanovnik našeg planeta barem jednom godišnje oboli jer je pojeo nešto pokvareno. “Pokvareno” je svakodnevni izraz za biološku reakciju razgradnje: bakterije, virusi, paraziti razgrađuju namirnicu, a ako ju takvu pojedemo, ti paraziti na taj način dođu i u ljudsko tijelo.


“Ovo je jedinstvena prilika potaći svijest o opasnosti pokvarene hrane. Kod vlada, država, proizvođača, transportera i potrošača”, izjavio je predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus. “Od poljoprivrednog imanja pa sve do tanjura, svi sudionici moraju pomoći u tome da naša hrana bude čista.”

Pogađa siromašne, ali i bogate!

Bogate zemlje i potrošači imaju i dobre hladnjake, kod njih je čak problem što goleme količine posve ispravne hrane bacaju u smeće, jer imaju novaca kupiti novu namirnicu, već kad im se nešto učini “sumnjivo”. Ipak, i u Europi godišnje 23 milijuna ljudi oboli od trovanja hranom, gotovo 5.000 osoba od toga i umre. WHO tvrdi kako je stvarni broj sigurno puno veći, jer ne ide svatko liječniku zbog mučnine i smetnje u probavi prouzročene nekom lošom namirnicom.

Jer baš kako predsjednik WHO apelira na sve sudionike lanca prehrane, tako baš svi u tom lancu pokušavaju i “utopiti” pokvarenu namirnicu potrošaču. To počinje od banalnog i ne tako opasnog pokušaja prodavača na tržnici među zdravo voće i povrće podmetnuti barem neki komad koji je već počeo gnjiliti. Neki trgovci neće oklijevati i nanovo pakirati hranu kako bi sakrili istekli rok trajanja. Restorani su posebna priča: gostioničar će nerado baciti hranu koju je on već kupio, ali je još nije prodao. Ponekad će kuharu narediti da “malo odreže” ono što je već vidljivo trulo i pljesnivo, a na ostalo onda stavi malo više začina. Više novca ugostitelju će ostati i ako se ne mijenja ulje u fritezi.

Brzi novac sa trulim mesom

A onda su tu i “veliki” prevaranti koji su poznati i potrošačima u Hrvatskoj, ali prije svega pokvareno meso se uvijek iznova pojavljuje i u drugim državama Europe. Najčešće je prevara sasvim jednostavna: svjetska cijena govedine je trenutno oko tri i pol do četiri eura po kilogramu, svinjetine nešto manje od dva eura. Ali: uvijek iznova se događa da se na nekom teretnom brodu ili šleperu pokvari sustav hlađenja i zamrznuto meso se počinje otapati. U tom trenutku to više nije sigurna hrana i zapravo će štetu nadoknaditi osiguranje.

Ali netko će biti spreman kupiti i takvo meso. Naravno, njegova cijena je onda tek nekoliko centi – trgovac i prijevoznik će biti sretni dobiti i toliko, jer ih čeka trošak odstranjivanja otpada, možda i sterilizacije hladnjače. Tako kupljeno meso je lutrija: nešto se možda još nije odmrznulo i počelo truliti, ali prevarant vjeruje kako će i takvo meso moći upotrijebiti za mesne prerađevine koje će onda pokušati prodati kao “posebnu ponudu”. Tu ima smisla i apel vladama država, jer i takva hrana je morala proći nadležna tijela za nadzor hrane.

Opasna pokvarena hrana je puno veći problem u siromašnim zemljama: treba imati pred očima kako još uvijek oko dvije milijarde ljudi nema pristup čistoj vodi i tko će onda tamo bacati hranu, čak i ako više nije ispravna. Apel za ispravnu hranu je utoliko i pitanje planetarne solidarnosti i suradnje, a to se tiče i nas: “Jedan objed danas vrlo lako može biti sastavljen od sastojaka s nekoliko kontinenata, a njihova sigurnost ovisi i o međunarodnoj suradnji”, podsjeća Zsuzsanna Jaka, direktorica WHO-a za Europu. Zato i ovaj dan treba biti poticaj vladama provjeriti sigurnosne mehanizme zaštite živežnih namirnica na svim područjima.

.

Show

Ljiljana Saucha: ‘Nisam znala da mi je to zadnja emisija, kažu da žele mlađe’

U programu Za slobodu 1991. uređivala je vijesti, podnevni i večernji dnevnik. Uređivala je i vodila središnji Dnevnik 2000, a zatim gotovo sve dnevnike i vijesti. Od 2011. radi u redakciji kulture.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Kada sam u četvrtak 17. rujna odradila Vijesti iz kulture, nisam znala da će mi to biti zadnje ovakvo pojavljivanje na ekranu u 37 godina dugoj karijeri na HRT-u”, napisala je na Facebooku televizijska urednica i voditeljica Ljiljana Saucha (63).

Kako je objasnila, u petak je doznala da emisiju više neće voditi, jer na HTV-u žele mlade ljude na ekranu. “Sve je ovo ‘novo normalno’, jer imam do mirovine još 14 mjeseci. Svima koji Vama koji ste pratili emisiju – hvala”, napisala je Saucha.


Iako su joj pratitelji novinari na društvenim mrežama savjetovali da tuži HRT zbog ageizma i seksizma, Saucha je odgovorila: “Ma ne, nije mi do toga.” Na pitanje zašto bi se to prihvaćalo kao normalno, odgovorila je: “Vidjela sam da su mnogi prije mene morali otići. I to puno mlađi. To je postalo normalno.”

Jedno od najprepoznatljivijih lica HTV-a, Ljiljana Saucha, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka Poleta i bila je suradnica suradnica Radija Zagreb od 1979. Vodila je i nekoliko serija za djecu, da bi se potom otisnula u Zagrebačku panoramu. Uređivala je brojne emisije mozaičnog programa kao što su Dobro jutro, Hrvatska, Dobar dan, Hrvatska zemlja i ljudi, Hrvatska danas.

Saucha je bila prva voditeljica hrvatskoga lota 1989. u emisiji Fortuna. U programu Za slobodu 1991. uređivala je vijesti, podnevni i večernji dnevnik. Uređivala je i vodila središnji Dnevnik 2000, a zatim gotovo sve dnevnike i vijesti. Od 2011. radi u redakciji kulture.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP