Prati nas

Vijesti

4,5 posto

Radujte se narodi, stiže povišica najnižih mirovina

Ove godine prvo usklađivanje donijelo je rast mirovina za 1,15 po­sto u travnju za razdoblje od 1. siječnja. Sada se očekuje porast od do 1,4 posto. Je li ipak nekakav pomak? Mizeran, skroman, nedostatan, ali ipak – pomak.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Italo Melo/Pexels

Veselo i radosno Plenković je obavijestio starije pučanstvo kako će im od 1. srpnja ove godine izvanredno porasti najniže mirovine za 3,13 posto. Hvala mirovinskoj reformi što je uvrstila taj zahtjev Sindikata umirovljenika Hrvatske kojim se predlagalo izjednačenje aktualne vrijednosti za izračun mirovine i za utvrđenje najniže mirovine kao solidarnog mehanizma, jer je iz nerazumljivih razloga ova druga vrijednost bila umanjena, komentira šefica Sindikata Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.

Tako u ovom trenutku vrijednost AVM iznosi 66,35 kune, a AVM za najnižu mirovinu 64,34 kuna. Ta će se vrijednost povećati s 1. srpnjem 2019. (uz isplatu u kolovozu ili rujnu), jer se aktualna mirovina (i jedna i druga vrijednost) usklađuju dva puta godišnje. Kad se zbroji povećanu vrijednost AVM-a uslijed usklađivanja za nešto više od jedan posto, tek na to doda povećanje najniže mirovine za 3,13 posto, svi oni s najnižim mirovinama u kolovozu ili rujnu će dobiti mirovinu povećanu za oko 4,5 posto!


Potrebno je, međutim, pojasniti što je to najniža mirovina. Naime, visina najniže mirovine računa se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

To znači ako je netko išao u mirovinu sa 30 godina radnog staža tijekom kojega je primao minimalnu plaću, ta je osoba temeljem solidarnosti stekla pravo na 1.930,2 kune mirovine. Međutim, ako je ta ista osoba otišla u prijevremenu mirovinu, i od smiješno niskog iznosa odbit će se penalizacija, pa ako pretpostavimo da je osoba otišla pet godina ranije, odbilo joj se do 20,4 posto osnovice, pa bi tako dobila za 30 godina staža zaštitnih samo 1.536,2 kune.

No, stvarno najniža – najniža mirovina je ona za 15 godina radnog staža, koja umnožena sa 64,34 kune iznosi 965,1 kuna. Postavlja se pitanje, ako je osoba išla u prijevremenu mirovinu, može li dobiti manje od tog iznosa? Može! Jer se od tog iznosa oduzima do 20,4 posto, što u konačnici znači samo 768 kuna. Bijeda i očaj. I sramota za takav sustav najniže mirovine, jer ta će kategorija dobiti povišicu od 35 kuna mjesečno, dok će onima sa 30 godina staža porasti za 69 kuna.

Time se potvrđuje kako sustav najniže mirovine nije isto što i sustav minimalne mirovine, jer nema apsolutne linije ispod koje nitko neće dobiti nižu mirovinu. Najniža mirovina se određuje prema službenoj dužnosti.

Prema podacima HZMO-a za svibanj 2019., od 1,14 milijuna umirovljenika najnižu mirovinu prima 253.610 osoba, odnosno 23 posto svih umirovljenika prema općim mirovinskim propisima. Prosječna najniža mirovina za četvrt milijuna građana iznosi samo 1.587 kuna. U prosjeku, korisnici najniže mirovine imaju 26,8 godina staža. Većina primatelja najniže mirovine jesu žene, a ona je za njih niža od najniže mirovine muškaraca, zbog toga što su ostvarile manje radnog staža.

Ponavljamo, vrijednost najniže mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje određuje dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja (najčešće sa zakašnjenjem i isplatama razlike u travnju i rujnu). Trenutna vrijednost najniže mirovine iznosi 64,34 kune. Od 1. srpnja bit će određena nova vrijednost, na koju će biti obračunata i povišica od 3,13 posto pa je za očekivati kako će oboje retroaktivno biti provedeno tek u rujnu s isplatom zaostataka, kako je bilo i lani.

Podsjetimo, lani su mirovine prvim usklađivanjem rasle 0,94 posto, a drugim 2,7 posto. Ove godine prvo usklađivanje donijelo je rast mirovina za 1,15 po­sto u travnju za razdoblje od 1. siječnja. Sada se očekuje porast od do 1,4 posto. Je li ipak nekakav pomak? Mizeran, skroman, nedostatan, ali ipak – pomak. (Jasna Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

U samo mjesec dana udvostručio se broj građana koji strahuju od zaraze koronavirusom

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Raste strah građana od zaraze koronavirusom, ali on je jednak strahu od gubitka radnog mjesta, zaključak je ponovljenog istraživanja agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa.

Prvo istraživanje, koje je Hendal proveo još u veljači 2020., pokazalo je da je tek 25,6% građana imalo strah od zaraze koronavirusom. Međutim, tada su bili prisutni tek pojedinačni slučajevi zaraze u Hrvatskoj i nije se nazirala epidemija današnjih razmjera.


Ponovljeno istraživanje Hendala, provedeno u ožujku online metodom na reprezentativnom uzorku 500 građana, pokazuje da gotovo polovica građana (46,4%) strahuje od zaraze. Međutim, alarmantniji je podatak da čak 48,8% građana u radnom odnosu strahuje za svoje radno mjesto te od gubitka statusa zaposlenih.

Epidemija je uvelike utjecala na društveni život građana, a promijenile su se i kupovne navike. Pranje ruku je uz samoizolaciju i izbjegavanje izlaženja glavna mjera zaštite od virusa.

Strah od ljudi

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima. Zanimljivo je da 2,8% građana održava iste društvene kontakte kao i prije pojave koronavirusa.

Stvaraju zalihe

Što se tiče kupovine namirnica, čak 39,4% građana navodi kako su u posljednjih tjedan dana kupili veće zalihe prehrambenih i neprehrambenih artikala, a najtraženiji su bili mlijeko i mliječni proizvodi (73,7%), brašno i kvasac (73,0%), riža i tjestenina (71,5%), wc papir (67%), dezinficijensi (64,2%), smrznuto i konzervirano voće i povrće (63,1%) te kava i čaj (61,1%).

Peru ruke

Na pitanje kako se štite od moguće zaraze, većina građana (39,6%) navodi pojačano pranje ruku kao glavnu mjeru zaštite. 28,8% građana oprezno je kod ostvarivanja bilo koje vrste socijalnog kontakta, a 27,5% navodi samoizolaciju i ostanak kod kuće. Dodatno se pokazalo da 23,5% sudionika Hendalovog istraživanja koristi usluge dostave namirnica i hrane na kućnu adresu pa i samim time smanjuju vjerojatnost zaraze.

Istovremeno je istraživanje pokazalo i onu tamniju stranu, odnosno da 3% građana, unatoč neprestanim upozorenjima mjerodavnih institucija i medija, ne poduzima nikakve mjere zaštite.

Zadovoljni su radom Vlade RH

Građani čvrstom četvorkom ocjenjuju rad Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa. Građani su zadovoljni dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te ih ocjenjuju prosječnom ocjenom 4,02. Pritom im trećina građana (33%) daje najvišu ocjenu 5.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP