Prati nas

Vijesti

4,5 posto

Radujte se narodi, stiže povišica najnižih mirovina

Ove godine prvo usklađivanje donijelo je rast mirovina za 1,15 po­sto u travnju za razdoblje od 1. siječnja. Sada se očekuje porast od do 1,4 posto. Je li ipak nekakav pomak? Mizeran, skroman, nedostatan, ali ipak – pomak.

Objavljeno

|

foto: Italo Melo/Pexels

Veselo i radosno Plenković je obavijestio starije pučanstvo kako će im od 1. srpnja ove godine izvanredno porasti najniže mirovine za 3,13 posto. Hvala mirovinskoj reformi što je uvrstila taj zahtjev Sindikata umirovljenika Hrvatske kojim se predlagalo izjednačenje aktualne vrijednosti za izračun mirovine i za utvrđenje najniže mirovine kao solidarnog mehanizma, jer je iz nerazumljivih razloga ova druga vrijednost bila umanjena, komentira šefica Sindikata Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.

Tako u ovom trenutku vrijednost AVM iznosi 66,35 kune, a AVM za najnižu mirovinu 64,34 kuna. Ta će se vrijednost povećati s 1. srpnjem 2019. (uz isplatu u kolovozu ili rujnu), jer se aktualna mirovina (i jedna i druga vrijednost) usklađuju dva puta godišnje. Kad se zbroji povećanu vrijednost AVM-a uslijed usklađivanja za nešto više od jedan posto, tek na to doda povećanje najniže mirovine za 3,13 posto, svi oni s najnižim mirovinama u kolovozu ili rujnu će dobiti mirovinu povećanu za oko 4,5 posto!


Potrebno je, međutim, pojasniti što je to najniža mirovina. Naime, visina najniže mirovine računa se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

To znači ako je netko išao u mirovinu sa 30 godina radnog staža tijekom kojega je primao minimalnu plaću, ta je osoba temeljem solidarnosti stekla pravo na 1.930,2 kune mirovine. Međutim, ako je ta ista osoba otišla u prijevremenu mirovinu, i od smiješno niskog iznosa odbit će se penalizacija, pa ako pretpostavimo da je osoba otišla pet godina ranije, odbilo joj se do 20,4 posto osnovice, pa bi tako dobila za 30 godina staža zaštitnih samo 1.536,2 kune.

No, stvarno najniža – najniža mirovina je ona za 15 godina radnog staža, koja umnožena sa 64,34 kune iznosi 965,1 kuna. Postavlja se pitanje, ako je osoba išla u prijevremenu mirovinu, može li dobiti manje od tog iznosa? Može! Jer se od tog iznosa oduzima do 20,4 posto, što u konačnici znači samo 768 kuna. Bijeda i očaj. I sramota za takav sustav najniže mirovine, jer ta će kategorija dobiti povišicu od 35 kuna mjesečno, dok će onima sa 30 godina staža porasti za 69 kuna.

Time se potvrđuje kako sustav najniže mirovine nije isto što i sustav minimalne mirovine, jer nema apsolutne linije ispod koje nitko neće dobiti nižu mirovinu. Najniža mirovina se određuje prema službenoj dužnosti.

Prema podacima HZMO-a za svibanj 2019., od 1,14 milijuna umirovljenika najnižu mirovinu prima 253.610 osoba, odnosno 23 posto svih umirovljenika prema općim mirovinskim propisima. Prosječna najniža mirovina za četvrt milijuna građana iznosi samo 1.587 kuna. U prosjeku, korisnici najniže mirovine imaju 26,8 godina staža. Većina primatelja najniže mirovine jesu žene, a ona je za njih niža od najniže mirovine muškaraca, zbog toga što su ostvarile manje radnog staža.

Ponavljamo, vrijednost najniže mirovine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje određuje dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja (najčešće sa zakašnjenjem i isplatama razlike u travnju i rujnu). Trenutna vrijednost najniže mirovine iznosi 64,34 kune. Od 1. srpnja bit će određena nova vrijednost, na koju će biti obračunata i povišica od 3,13 posto pa je za očekivati kako će oboje retroaktivno biti provedeno tek u rujnu s isplatom zaostataka, kako je bilo i lani.

Podsjetimo, lani su mirovine prvim usklađivanjem rasle 0,94 posto, a drugim 2,7 posto. Ove godine prvo usklađivanje donijelo je rast mirovina za 1,15 po­sto u travnju za razdoblje od 1. siječnja. Sada se očekuje porast od do 1,4 posto. Je li ipak nekakav pomak? Mizeran, skroman, nedostatan, ali ipak – pomak. (Jasna Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Jeste li čuli za ljetnu usamljenost starijih osoba? Za neke vlade ona je realan problem

Ljeto za većinu ljudi predstavlja vrijeme druženja i putovanja, no za mnoge starije osobe to je razdoblje usamljenosti. Neki su usamljeni do te mjere da padaju u tzv. ljetnu depresiju.

Objavljeno

|

Dok je ljeto za većinu ljudi vrijeme za zabavu i putovanja, za starije osobe to razdoblje može biti prilično usamljeno. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva Nizozemske pokrenulo kampanju kako bi riješilo ili barem ublažilo ovaj problem, piše Netherland Times.

Kampanja ima dva dijela. U prvom se potiče i ohrabruje starije da izađu iz svojih kuća i naprave nešto tijekom ljeta. Kako bi se to postiglo, Ministarstvo je izradilo posebne TV spotove koji se emitiraju u udarnom terminu.


Drugi dio kampanje obraća se svima koji odlaze na godišnji odmor da pišu ili telefonom zovu svoje starije rođake ili susjede koji su ostali kod kuće. Za to su također snimljeni TV spotovi, ali i izrađeni veliki plakati te pokrenute kampanje na društvenim medijima. Ministarstvo je pokrenulo i posebnu web stranicu koja nudi savjete kako se boriti s usamljenošću.

Razne udruge civilnog društva pozdravljaju inicijativu Vlade kroz koju se želi ohrabriti starije građane da se sami uhvate u koštac s usamljenošću, no upozoravaju da bi bilo jako dobro kad društveni centri i razna druga mjesta na kojima se stariji druže, ne bi zatvarali svoja vrata tijekom ljeta.

“Već godinama pokušavamo promijeniti takvo radno vrijeme. Razni društveni centri su jako važni za starije osobe, pa ako je njihova društvena okolina preko ljeta na godišnjem, moglo bi im nedostajati mjesto za druženje kao i osobe s kojima mogu provoditi vrijeme. Mnoge starije osobe padaju u tzv. ‘ljetnu depresiju’ radi čega manje izlaze i druže se“, kaže Peter Winkens iz organizacije NOS.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP