Prati nas

Zdravlje

Jedan od četrnaest

Sedam načina da izbjegnete demenciju

Iako za demenciju nema lijeka, postoje znanstveno dokazani načini da se od nje obranite. Pripazite na prehranu i jedite hranu bogatu ribom i povrćem, redovito vježbajte, prestanite pušiti, družite se i rješavajte križaljke.

Objavljeno

|

foto: Gerd Altmann/Pixabay

Jedan od svakih 14 ljudi starijih od 65 godina oboljet će od nekog oblika demencije, pokazalo je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Iako za demenciju nema lijeka, postoje znanstveno dokazani načini da se od nje obranite, piše Guardian.

Pripazite na težinu

Jedan od najvećih faktora rizika je dijabetes i pretilost koji vam mogu udvostručiti šanse da kasnije u životu obolite od demencije. Uočena je i povezanost između demencije i visokog krvnog tlaka te visokog kolesterola iako još nije do kraja ustanovljeno na koji način su povezani. Pazite li na svoju težinu i kardiovaskularno zdravlje u srednjoj dobi, mogli biste smanjiti izgleda da u starosti obolite od demencije.


Ostavite se cigareta

Dugotrajno pušenje može ostaviti traga na našem mozgu. Znanstvenici su ustanovili da pušenje povećava rizik od kognitivnog propadanja u kasnijoj dobi. Jedna je studija čak pokazala da pušenje dvije kutije cigareta dnevno udvostručuje rizik od razvoja demencije.

Budite aktivni

Brojne studije su pokazale da redovita tjelesna aktivnost – ponekad čak i umjerenog intenziteta poput šetnje parkom – može očuvati zdravlje vašeg mozga kasnije u životu. Ostati aktivan posebno je važno za stariju populaciju, a studije su otkrile da čak i ako počnete s vježbanjem tek pod stare dane, još uvijek možete prilično pomoći svojem mozgu da ostane zdrav. Međutim, mlađi ljudi trebali bi se kloniti onih sportskih aktivnosti u kojima su česte ozljede i udarci u glavu, poput boksa pa čak i nogometa. Postoje brojni dokazi da čak i umjerene traume glave povećavaju rizik od demencije.

Kognitivni trening

Poznato je da osobe s višim obrazovanjem imaju manji rizik od razvoja demencije, no zna se i da se rizik od demencije može smanjiti ako ciljano vježbate svoj mozak kako starite. Započinjanje s novim hobijima, učenje novih vještina i poduzimanje različitih intelektualnih aktivnosti poput rješavanja zagonetki i križaljki, ima vrlo značajnu ulogu u zaštiti mozga.

Ostanite društveni

Održavanje društvenih aktivnosti poput odlazaka u posjet prijateljima, zatim na razne tečajeve ili volontiranje, štite vas od razvoja demencije. Istraživanja su pokazala da su osobe s bogatim društvenim životom manje sklone razvoju demencije te im kognitivna funkcija sporije opada.

Usvojite mediteransku prehranu

Znanstvenici nisu posve sigurno kako razne vrste nutrijenata i vitamina utječu na rizik od razvoja demencije, no zna se da su osobe koje se hrane pretežno mediteranskim načinom manje sklone da obole od te bolesti. Mediteranske prehrana se sastoji od malo mesa, ali zato mnogo ribe, voća i povrća te maslinovog ulja.

Naspavajte se

Poremećaju sna, pogotovo kronična nesanica, povezani su s razvojem demencije i kognitivnim propadanjem kasnije u životu. Imate li problema sa spavanjem, poduzmite korake da to riješite, a to ponajprije znači da se trebate obratiti svojem liječniku. Znanstvenici još uvijek ne znaju točno kako manjak kvalitetnog sna utječe na razvoj demencije, no zna se da utjecaj postoji.

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP