Prati nas

Vijesti

Lov na 'ilegalce'

Steže se obruč oko onih koji rade u inozemstvu, a besplatno se liječe u Hrvatskoj

Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca.

Objavljeno

|

Dublin, Irska (foto: Lukas Kloeppel/Pexels)

Estonija i Finska prve su države s kojima će Hrvatska elektroničkim putem razmjenjivati zdravstvene podatke, od e-recepta pa nadalje. Hrvatska se prošlog tjedna pridružila elektroničkom sustavu razmjene zdravstvenih podataka (Health Digital Service Infrastructure ili eHDSI) koji međusobno povezuje nacionalne usluge eZdravlja i osigurava kontinuitet njege za građane Europe neovisno o tome u kojoj se zemlji nalaze, piše Novi list.

Osim što će pomoći u pružanju zdravstvenih usluga, elektronička razmjena trebala bi pospješiti otkrivanje hrvatskih građana koji su se iselili proteklih godina, a i dalje su osigurani preko HZZO-a.


Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca.

Rodbina šalje lijekove autobusom

Po tvrdnjama liječnika, čak dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku.

Budući da je zdravstveno osiguranje u spomenutim državama bitno skuplje nego u Hrvatskoj, naši se iseljenici tu vraćaju kontrolirati trudnoću, popraviti zube, po lijekove ili fizikalnu terapiju.

“Ilegalci” iscrpljuju one koji plaćaju zdravstveno

U HZZO-u su protiv takve prakse, jer ona ide na štetu osiguranika koji rade u Hrvatskoj i uplaćuju zdravstveni doprinos, bore na dvije razine, preko MUP-a i Porezne uprave, a elektroničko umrežavanje sa zdravstvenim sustavima drugih europskih država treći je mehanizam kontrole, kaže ravnatelj HZZO-a, Lucian Vukelić. “Mnogi su se među njima ovdje vodili kao nezaposleni, što znači da im je dopunsko osiguranje plaćala država, i to će svakako biti rasterećenje za zdravstveni budžet. U solidarnom sustavu kakav imamo, jednostavno nije fer da takve osobe koje žive vani na račun hrvatskih osiguranika koriste zdravstvene usluge, iako ne uplaćuju zdravstveni doprinos, veli ravnatelj”, veli ravnatelj za Novi list.

Prema njegovim saznanjima, u Njemačkoj i Italiji naši iseljenici moraju biti zdravstveno osigurani, no to ne znači da tamo idu doktoru jer je participacija u zdravstvenim uslugama tamo daleko veća nego kod kuće. Jeftinije im je obaviti ono što trebaju kad dođu u Hrvatsku. Jedino Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, no onaj tko dođe tamo raditi, mora prijaviti boravak.

.

Vijesti

Siromašni njemački umirovljenici o temeljnoj mirovini: Konačno ćemo izaći u grad!

Kako žive njemački umirovljenici koji su radili čitav život, a onda nemaju novca za novu odjeću ili izlazak na kavu? Posjet jednom njemačkom bračnom paru koji živi na granici siromaštva. Je li spas u osnovnoj mirovini?

Objavljeno

|

Autor

Izaći ponekad van, sjesti se u kafić, popiti kavu i uz to pojesti kolač – to mu nedostaje, kaže Hans Rudolf W. Dok je bio mlađi i radio nije ni mogao pomisliti da bi jednog dana odlazak u kafić mogao za njega postati luksuz koji si ne može priuštiti, piše Deutsche Welle u tekstu naslovljenom “Njemački siromašni umirovljenici – kada se nema ni za kavu”.

No otkako je u mirovini ovaj 77-godišnjak svoje vrijeme uglavnom provodi kod kuće sa svojom suprugom. Sa čipkastim zavjesama na prozorima i dvosjedu s kariranom presvlakom njihov stan u Bonnu djeluje kao tipičan mali stan njemačkih umirovljenika.


Ali po nečemu se njih dvoje ipak razlikuju: oni na raspolaganju imaju manje novca od većine drugih umirovljenika. U pravilu im dostaje tek za pokrivanje osnovnih potreba: za hranu, režije i osiguranja. “Moja supruga je imala jednu operaciju na glavi i više ne jede toliko kao ranije”, kaže W. “A i ja sam imao neke operacije i sada manje jedem. Tako uspijevamo sastaviti kraj s kajem.”

Posao odmah nakon završene škole

Hans Rudolf W. dobiva mjesečno 335 eura mirovine. To je otprilike trećina onoga što u Njemačkoj važi kao granica siromaštva. A radio je cijeli život. Prvi je posao, odmah nakon škole, pronašao u jednoj banci, kasnije je radio kao taksist i kao domar. Kada je sa 65 godina išao u mirovinu odmah je postavio zahtjev za dodjelu socijalne pomoćii, takozvanog “temeljnog osiguranja” (Grundsicherung).

To su davanja kojima njemačka država pokriva razliku između stvarnog iznosa mirovine i zakonski određenog minimalnog iznosa socijalne pomoći (Mindestsicherung). Taj minimalan iznos stoji na raspolaganju svakom građaninu Njemačke – bez obzira na to je li i koliko uplaćivao u njemačke socijalne sustave ili nije.

Od tada ured za socijalnu skrb plaća najamninu za dvosobni stan bračnog para W. Uz to njih dvoje dobiva još i 300 eura za plaćanje režija, prije svega struje i grijanja.

Sve više siromašnih starijih osoba u Njemačkoj

Bračni par W. nije jedini koji se nalazi u takvoj situaciji. Prema podacima Njemačkog instituta za istraživanje privrede (DIW) je gotovo 17 posto umirovljenika i umirovljenika koji su nekad radili kao državni službenici (ove dvije grupe se u Njemačkoj razlikuju po statusu) ugroženo siromaštvom. A u studiji objavljenoj sredinom ove godine autori procjenjuju da bi se u sljedećih 20 godina njihov udio mogao povećati na 21,6 posto.

Kako bi se to izbjeglo, predstavnici velike koalicije u Njemačkoj (demokršćanska Unija CDU/CSU i socijaldemokrati, SPD) protekle nedjelje dogovorili o uvođenju tzv. osnovne mirovine u zemlji. Osnovna ideja: svatko tko je najmanje 35 godina redovno uplaćivao zakonski propisane doprinose na ime mirovinskog osiguranja trebao bi od 2021. dobivati mirovinu koja je barem deset posto viša od iznosa temeljnog osiguranja. I to bez obzira koliki je bio iznos njegovog mirovinskog osiguranja. Uz to će se u taj broj godina uračunavati i vrijeme posvećeno odgoju djece ili njegovanju nemoćnih članova obitelji. Privremena predsjednica SPD-a Malu Dreyer procjenjuje da bi od te nove regulacije koristi moglo imati oko milijun i pol ljudi.

Dugo natezanje oko osnovne mirovine

Projekt “osnovne mirovine” je u prvom redu baš i namijenjen ljudima kao što su Hans Rudolf W., koji su radili čitav život. U osnovi nitko ne spori da je nepravedno da oni, nakon odlaska u mirovinu, ne dobivaju više novca od ljudi koji nikada ništa nisu uplaćivali u mirovinsko osiguranje. No svejedno je trebalo dugo vremena proći do postizanja ovog sadašnjeg kompromisa.

Sadašnja velika koalicije je već treća vlada koja se bavi tim pitanjem, i koja ga je čak uvrstila u tekst koalicijskog sporazuma. Ali do realizacije nije dolazilo jer su se uvijek pojavljivale neke razlike među koalicijskim partnerima. Tako je bilo i ovaj puta: mjesecima su se vodile mukotrpne rasprave oko tzv. provjere neimaštine. Demokršćani (CDU/CSU) su smatrali da osnovnu mirovinu trebaju dobiti samo oni kojima je to doista nužno. Po njihovom mišljenju bi svatko tko ima neke prihode od iznajmljivanja nekretnine ili od kapitala, raspolaže sa značajnijim vrijednostima poput većih nekretnina, ili tko ima imućnog partnera, trebao biti izuzet od dobivanja osnovne mirovine. Socijaldemokratska SPD je to pak svakako htjela spriječiti. Sada je na kraju pronađeno kompromisno rješenje: prihodi će se provjeravati, ali se u tu provjeru neće uključivati imovina s kojom osoba raspolaže i neće se uzimati u obzir financijska situacija cjelokupnog domaćinstva.

Konačno ponovo moći izaći u grad

Hans Rudolf W. kaže da je njemu svejedno hoće li se ta provjera obavljati ili neće. On već i sada nadležnim službama mora svoje financijsko stanje staviti u potpunosti na uvid, kako bi dobio temeljno osiguranje. Njemu je najvažnije da mu konačno ostane nešto novca nakon što podmiri osnovne troškove. A dobro bi bilo i da više ne mora ići u ured za socijalnu skrb. “Ja se u osnovi ne sramim za to što dobivam temeljno osiguranje”, kaže on, “ali ipak je to malo neugodno kada kažem da dobivam socijalnu pomoć.”

Usprkos svemu tome Hans Rudolf W. je sretan da nije, poput brojnih drugih umirovljenika u Njemačkoj, upućen na pučke kuhinje. Ali i on se ponekad obrati humanitarnim organizacijama, primjerice kada mu treba nešto odjeće ili nešto za kuću što od svojih primanja ne može kupiti.

Najvažnije mu je, međutim, da on i njegova supruga ne žive izolirani od svijeta. Oni imaju djecu, unuke i praunuke koji ih često posjećuju, kaže i pokazuje na brojne fotografije na polici u dnevnoj sobi. Ali ipak bi ga radovalo da mu od osnovne mirovine, koja bi trebala biti uvedena od 2021. godine, ostane nešto novca u džepu. “Pa da, jasno, onda bih sa suprugom izašao u grad. Mi već dugo nismo bili tamo”, kaže Hans Rudolf W.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP