Prati nas

Vijesti

Lov na 'ilegalce'

Steže se obruč oko onih koji rade u inozemstvu, a besplatno se liječe u Hrvatskoj

Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Dublin, Irska (foto: Lukas Kloeppel/Pexels)

Estonija i Finska prve su države s kojima će Hrvatska elektroničkim putem razmjenjivati zdravstvene podatke, od e-recepta pa nadalje. Hrvatska se prošlog tjedna pridružila elektroničkom sustavu razmjene zdravstvenih podataka (Health Digital Service Infrastructure ili eHDSI) koji međusobno povezuje nacionalne usluge eZdravlja i osigurava kontinuitet njege za građane Europe neovisno o tome u kojoj se zemlji nalaze, piše Novi list.

Osim što će pomoći u pružanju zdravstvenih usluga, elektronička razmjena trebala bi pospješiti otkrivanje hrvatskih građana koji su se iselili proteklih godina, a i dalje su osigurani preko HZZO-a.


Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca.

Rodbina šalje lijekove autobusom

Po tvrdnjama liječnika, čak dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku.

Budući da je zdravstveno osiguranje u spomenutim državama bitno skuplje nego u Hrvatskoj, naši se iseljenici tu vraćaju kontrolirati trudnoću, popraviti zube, po lijekove ili fizikalnu terapiju.

“Ilegalci” iscrpljuju one koji plaćaju zdravstveno

U HZZO-u su protiv takve prakse, jer ona ide na štetu osiguranika koji rade u Hrvatskoj i uplaćuju zdravstveni doprinos, bore na dvije razine, preko MUP-a i Porezne uprave, a elektroničko umrežavanje sa zdravstvenim sustavima drugih europskih država treći je mehanizam kontrole, kaže ravnatelj HZZO-a, Lucian Vukelić. “Mnogi su se među njima ovdje vodili kao nezaposleni, što znači da im je dopunsko osiguranje plaćala država, i to će svakako biti rasterećenje za zdravstveni budžet. U solidarnom sustavu kakav imamo, jednostavno nije fer da takve osobe koje žive vani na račun hrvatskih osiguranika koriste zdravstvene usluge, iako ne uplaćuju zdravstveni doprinos, veli ravnatelj”, veli ravnatelj za Novi list.

Prema njegovim saznanjima, u Njemačkoj i Italiji naši iseljenici moraju biti zdravstveno osigurani, no to ne znači da tamo idu doktoru jer je participacija u zdravstvenim uslugama tamo daleko veća nego kod kuće. Jeftinije im je obaviti ono što trebaju kad dođu u Hrvatsku. Jedino Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, no onaj tko dođe tamo raditi, mora prijaviti boravak.

.

Vijesti

Katarina Peović (RF): S ovim brojem veterana, HDZ bi srušio i kineski proračun

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, braniteljske mirovine isplaćuju se u dvije kategorije unutar mirovina po posebnim propisima kolokvijalno zvanima ‘povlaštene mirovine’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović potvrdila je na Facebooku svoju novu saborsku funkciju. “Imenovana sam za članicu saborskog Odbora za ratne veterane”, napisala je.

“Prvo što me zanima je kako je moguće da 25 godina nakon rata broj veterana i dalje raste i kakve beneficije imaju veterani iz 2000-ih. S ovakvim rastom broja veterana, HDZ bi bez problema srušio i proračun Kine”, napisala je ova članica saborskog Odbora za veterane.


Podsjetimo, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, braniteljske mirovine isplaćuju se u dvije kategorije unutar mirovina po posebnim propisima kolokvijalno zvanima “povlaštene mirovine”.

U srpnju 2020. godine isplaćeno je tako 71.207 mirovina Hrvatskih branitelja prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR) čija je prosječna vrijednost 5.954 kune. Prosječan staž u ovoj kategoriji iznosi 18 godina, sedam mjeseci i 24 dana.

U kategoriji Mirovina priznatih prema općim propisima, a koje su određene prema ZOHBDR-u iz 2017. godine je 44.621 mirovina uz prosječnu vrijednost od 2.790 kuna i prosječan staž od 28 godina, devet mjeseci i 8 dana.

Čime se bavi saborski Odbor za ratne veterane?

Odbor se bavi poslovima utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

  • zaštitu žrtava velikosrpske agresije i pobune u Republici Hrvatskoj
  • zaštitu prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  • zaštitu vojnih i civilnih invalida Domovinskog rata i svih sudionika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  • zaštitu vojnih i civilnih invalida te veterana II. svjetskog rata
  • zaštita prava bivših političkih zatvorenika
  • zaštitu ostalih žrtava totalitarnih režima.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP