Prati nas

Vijesti

Lov na 'ilegalce'

Steže se obruč oko onih koji rade u inozemstvu, a besplatno se liječe u Hrvatskoj

Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca.

Objavljeno

|

Dublin, Irska (foto: Lukas Kloeppel/Pexels)

Estonija i Finska prve su države s kojima će Hrvatska elektroničkim putem razmjenjivati zdravstvene podatke, od e-recepta pa nadalje. Hrvatska se prošlog tjedna pridružila elektroničkom sustavu razmjene zdravstvenih podataka (Health Digital Service Infrastructure ili eHDSI) koji međusobno povezuje nacionalne usluge eZdravlja i osigurava kontinuitet njege za građane Europe neovisno o tome u kojoj se zemlji nalaze, piše Novi list.

Osim što će pomoći u pružanju zdravstvenih usluga, elektronička razmjena trebala bi pospješiti otkrivanje hrvatskih građana koji su se iselili proteklih godina, a i dalje su osigurani preko HZZO-a.


Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca.

Rodbina šalje lijekove autobusom

Po tvrdnjama liječnika, čak dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku.

Budući da je zdravstveno osiguranje u spomenutim državama bitno skuplje nego u Hrvatskoj, naši se iseljenici tu vraćaju kontrolirati trudnoću, popraviti zube, po lijekove ili fizikalnu terapiju.

“Ilegalci” iscrpljuju one koji plaćaju zdravstveno

U HZZO-u su protiv takve prakse, jer ona ide na štetu osiguranika koji rade u Hrvatskoj i uplaćuju zdravstveni doprinos, bore na dvije razine, preko MUP-a i Porezne uprave, a elektroničko umrežavanje sa zdravstvenim sustavima drugih europskih država treći je mehanizam kontrole, kaže ravnatelj HZZO-a, Lucian Vukelić. “Mnogi su se među njima ovdje vodili kao nezaposleni, što znači da im je dopunsko osiguranje plaćala država, i to će svakako biti rasterećenje za zdravstveni budžet. U solidarnom sustavu kakav imamo, jednostavno nije fer da takve osobe koje žive vani na račun hrvatskih osiguranika koriste zdravstvene usluge, iako ne uplaćuju zdravstveni doprinos, veli ravnatelj”, veli ravnatelj za Novi list.

Prema njegovim saznanjima, u Njemačkoj i Italiji naši iseljenici moraju biti zdravstveno osigurani, no to ne znači da tamo idu doktoru jer je participacija u zdravstvenim uslugama tamo daleko veća nego kod kuće. Jeftinije im je obaviti ono što trebaju kad dođu u Hrvatsku. Jedino Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, no onaj tko dođe tamo raditi, mora prijaviti boravak.

.

Vijesti

Kolinda o pjesmi: ‘Nekada se nije smjela spominjati Hrvatska, ni sve što je domoljubno’

‘To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.’

Objavljeno

|

Autor

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Krapinu uoči 54. Festivala kajkavskih popevki. Tom se prigodom osvrnula i na pjesmu kao sredstvo očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, javlja Zagorje.com.

“Moja šefica kabineta koja je danas ovdje je Zagorka. Ona uvijek inzistira da se dolazi, ne samo na Festival, već i da se što više posjećuje Zagorje. I zato ćemo je danas staviti u središte pozornosti i da otpjevate onu prekrasnu popevku ‘Došel bum doma sel si bum pod brajde’, koju smo pjevali s vojnicima u Afganistanu“, kazala je predsjednica.


Objasnila je i što tu pjesmu čini posebnom: “To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.” Istini za volju, spomenutu pjesmu napisao je Rajko Suhodolčan tek 1999. godine.

Podsjetimo, prošlo je točno godinu dana od možda najzapaženijeg intervjua u predsjedničinom mandatu. Naime, tada je za austrijski Kleine Zeitung objasnila da je Hrvatima u Jugoslaviji bilo zabranjeno govoriti da su Hrvati, već su umjesto toga morali govoriti da su “iz Hrvatske”. “Tko je iskazao svoj nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor”, prisjetila se Grabar-Kitarović.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP