Prati nas

Zdravlje

Smanjuje opasnost od bolesti i rane smrti

Za dug je život od prehrane i vježbanja važnija – svrha

Ljudi koji u životu nemaju snažnu svrhu – koja se definira kao samoorganiziran život usmjeren ka postizanju nekog cilja – u većem su riziku od smrti od onih koji imaju jasno određenu svrhu, pri čemu im najviše prijete kardiovaskularna oboljenja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

U potrazi za što duljim životom, najčešće posižemo za zdravom prehranom i redovitom tjelovježbom. No ima nešto što bi nam u toj potrazi moglo biti još korisnije, a često nam ispada iz vida. To je – svrha. Naime, nedavna je studija pokazala da pronalaženje svrhe u životu može značajno smanjiti rizik od preuranjene smrti.

Znanstvenici su analizirali podatke o oko 7.000 Amerikanaca u dobi između 51 i 61 godine koji su ispunili psihološki upitnik o povezanosti imanja svrhe i smrtnosti. Otkriće ih je prilično iznenadilo, rekla je Celeste Leigh Pearce jedna od članica znanstvenog tima čija su saznanja objavljena na JAMA Current Open.


Ljudi koji u životu nisu imali snažnu svrhu – koja se definira kao samoorganiziran život usmjeren ka postizanju nekog cilja – bili su u većem riziku od smrti od onih koji su imali jasno određenu svrhu, pri čemu su im najviše prijetila kardiovaskularna oboljenja. “Ovom pitanju sam pristupila s priličnom skepsom. No pronašli smo toliko uvjerljivih dokaza da sad oko toga gradimo čitav istraživački program”, kaže Pearce.

Osobe bez jasno izražene svrhe bili su čak u dvostruko većem riziku da umru tijekom istraživanja koje je trajalo između 2006. i 2010. godine. Rezultati istraživanja o povezanosti imanja svrhe i smrti pokazali su se točnima bez obzira na to koliko su ispitanici bili bogati ili siromašni te kojeg su spola, rase ili obrazovanja bili. Znanstvenici su ustanovili i da je imanje svrhe toliko moćno da je za dug i zdrav život čak važnije od prestanka pušenja i konzumiranja alkohola ili redovite vježbe.

“Baš kao što ljudi imaju osnovne tjelesne potrebe, poput pića i hrane, imaju i osnovne psihološke potrebe”, kaže Alan Rozanski, profesor medicine u školi Icahn pri Klinici Mount Sinai koji je sudjelovao u istraživanju. “Svrha je najdublji generator dobrobiti u svačijem životu.”

Znanstvenici su zamolili ispitanike da odgovore na pitanja o tome što im je u životu važno i gdje pronalaze svoju svrhu. Neki su naveli podizanje djece, neki volontiranje, a neki nešto posve deseto. Gdje će pojedinac pronaći svoju svrhu, posve je individualno.

Voditeljica istraživanja, Aliya Alimujiang, doktorandica epidemiologije na Sveučilištu Michigan, kaže da se uključila u projekt zbog osobnog interesa vezanog uz pomnost (eng. mindfulness) i dobrobit (eng. wellness).

“Kao studentica sam volontirala u centru za pomoć oboljelima od raka dojke. Primijetila sam da se boje te da pate od tjeskobe i depresije. To je bio početak moje karijere jer sam tad primijetila povezanost imanja svrhe i reducirane razine hormona stresa”, objašnjava Alimujiang. “Ono što me naročito iznenadilo je koliko su ova saznanja konzistentna.”

.

Zdravlje

U kakvoj su vezi vitamin D i koronavirus?

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vitamin D je važan za skoro sve procese u našem tijelu. U jednoj studiji se sada tvrdi da bi njegov nedostatak mogao otežati ozdravljenje od covida-19. Je li to stvarno tako, provjerio je Deutsche Welle.

Nesporno je da vitamin D igra veliku ulogu i ima važne funkcije. Ozbiljan manjak tog vitamina, koji postoji kod manje od 12 nanograma po mililitru krvi, uzrokuje teške i bolne deformacije kostiju koje se kod djece nazivaju rahitis, a kod odraslih osteomalacija. No to su jedine činjenice oko kojih se slažu svi znanstvenici.


Gdje počinje nedostatak vitamina?

Nitko ne zna koliko točno vitamina D čovjek stvarno treba. Također je sporno i pitanje kada se radi o manjku. Zato se često kao mjerilo uzima nekoliko graničnih vrijednosti. No činjenica je da je vitamin D sve omiljeniji.

Nije samo pseudoznanstvena literatura o “sunčevom vitaminu” sve popularnija, nego se znatno povećao i broj objavljenih studija na tu temu. U međuvremenu se vitamin D ne smatra samo bitnim za zdravlje kostiju, nego se dovodi u vezu i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i raznim vrstama raka.

Brojne funkcije

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin. Procjenjuje se da se prehranom pokriva samo deset do 20 posto potrebne količine.

Vitamin D koji se sintetizira pomoću sunčevih zraka ili hrane nije biološki aktivan. Nužni su procesi u metabolizmu nakon kojih u jetri nastaje biološki aktivni oblik vitamina, tzv. kalcitriol i odande dospijeva u krv.

Osim toga, mnogi organi imaju receptore na koje se veže predstupanj kalcitriola. On se također nalazi u krvi. Iz njega potom organi sami proizvode kalcitriol koji se koristi za brojne druge procese u tijelu. Tako ovaj oblik vitamina D regulira izlučivanje inzulina, usporava rast tumora, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca te preživljavanje i djelovanje makrofaga, koji su vrlo važni za imunosni sustav.

Premalo vitamina D, težak oblik covida-19?

U jednoj analizi Sveučilišta Hohenheim dolazi se do zaključka o povezanosti između nedostatka vitamina D, određenih prethodnih oboljenja i teškog tijeka bolesti COVID-19. Ondje stoji: “Postoje brojne indicije da određene bolesti koje nisu zarazne (visoki krvni tlak, dijabetes, oboljenja krvožilnog sustava) idu zajedno s niskom količinom vitamina D u krvi. To zajedno s popratnim nedostatkom vitamina D povećava rizik teškog tijeka COVID-19.”

“Ta tvrdnja je ispravna”, kaže Martin Fassnacht, šef odjela endokrinologije u sveučilišnoj klinici u Würzburgu. No on upozorava da je riječ o “običnom uočavanju da ti događaji nastupaju istovremeno”. I vrlo kritički gleda na pretjerano pridavanje važnosti vitaminu D. Ne zato što smatra da on nema bitne funkcije, nego ističe da studije još nisu dokazale navodne ljekovite učinke tog vitamina: “Kada se bolje pogleda stvari, onda se nisu dokazale nade da uzimanje vitamina D ima ljekoviti učinak.”

Martin Fassnacht navodi jedan primjer: “Zamislite si dvije grupe 80-godišnjaka. Jedna je živahna, aktivna i bavi se sportom. Kada ju usporedite s drugom grupom u domu za njegu, onda će razlika u količini vitamina D biti drastična, a i ekstremno će se razlikovati i očekivana životna dob.”

No, kako kaže ovaj liječnik, te razlike nemoguće je objasniti samo različitim statusom vitamina D. “Razina vitamina D je dobro mjerilo za to koliko je netko bolestan. Ali ništa više od toga”, upozorava Fassnacht. I napominje da nijedna studija do sada nije uspjela dokazati pozitivan učinak vitamina D kada se on ciljano davao kod različitih oboljenja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP