Prati nas

Zdravlje

Smanjuje opasnost od bolesti i rane smrti

Za dug je život od prehrane i vježbanja važnija – svrha

Ljudi koji u životu nemaju snažnu svrhu – koja se definira kao samoorganiziran život usmjeren ka postizanju nekog cilja – u većem su riziku od smrti od onih koji imaju jasno određenu svrhu, pri čemu im najviše prijete kardiovaskularna oboljenja.

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

U potrazi za što duljim životom, najčešće posižemo za zdravom prehranom i redovitom tjelovježbom. No ima nešto što bi nam u toj potrazi moglo biti još korisnije, a često nam ispada iz vida. To je – svrha. Naime, nedavna je studija pokazala da pronalaženje svrhe u životu može značajno smanjiti rizik od preuranjene smrti.

Znanstvenici su analizirali podatke o oko 7.000 Amerikanaca u dobi između 51 i 61 godine koji su ispunili psihološki upitnik o povezanosti imanja svrhe i smrtnosti. Otkriće ih je prilično iznenadilo, rekla je Celeste Leigh Pearce jedna od članica znanstvenog tima čija su saznanja objavljena na JAMA Current Open.


Ljudi koji u životu nisu imali snažnu svrhu – koja se definira kao samoorganiziran život usmjeren ka postizanju nekog cilja – bili su u većem riziku od smrti od onih koji su imali jasno određenu svrhu, pri čemu su im najviše prijetila kardiovaskularna oboljenja. “Ovom pitanju sam pristupila s priličnom skepsom. No pronašli smo toliko uvjerljivih dokaza da sad oko toga gradimo čitav istraživački program”, kaže Pearce.

Osobe bez jasno izražene svrhe bili su čak u dvostruko većem riziku da umru tijekom istraživanja koje je trajalo između 2006. i 2010. godine. Rezultati istraživanja o povezanosti imanja svrhe i smrti pokazali su se točnima bez obzira na to koliko su ispitanici bili bogati ili siromašni te kojeg su spola, rase ili obrazovanja bili. Znanstvenici su ustanovili i da je imanje svrhe toliko moćno da je za dug i zdrav život čak važnije od prestanka pušenja i konzumiranja alkohola ili redovite vježbe.

“Baš kao što ljudi imaju osnovne tjelesne potrebe, poput pića i hrane, imaju i osnovne psihološke potrebe”, kaže Alan Rozanski, profesor medicine u školi Icahn pri Klinici Mount Sinai koji je sudjelovao u istraživanju. “Svrha je najdublji generator dobrobiti u svačijem životu.”

Znanstvenici su zamolili ispitanike da odgovore na pitanja o tome što im je u životu važno i gdje pronalaze svoju svrhu. Neki su naveli podizanje djece, neki volontiranje, a neki nešto posve deseto. Gdje će pojedinac pronaći svoju svrhu, posve je individualno.

Voditeljica istraživanja, Aliya Alimujiang, doktorandica epidemiologije na Sveučilištu Michigan, kaže da se uključila u projekt zbog osobnog interesa vezanog uz pomnost (eng. mindfulness) i dobrobit (eng. wellness).

“Kao studentica sam volontirala u centru za pomoć oboljelima od raka dojke. Primijetila sam da se boje te da pate od tjeskobe i depresije. To je bio početak moje karijere jer sam tad primijetila povezanost imanja svrhe i reducirane razine hormona stresa”, objašnjava Alimujiang. “Ono što me naročito iznenadilo je koliko su ova saznanja konzistentna.”

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP