Prati nas

Vijesti

Pravo na siguran život

Za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja osnovan je fond #SPASIME

Uvjet za dodjelu financijske pomoći Fonda je kontaktiranje Zaklade SOLIDARNA i prijava nasilja policiji ili Centru za socijalnu skrb, odnosno spremnost da se nasilje prijavi nadležnim institucijama.

Objavljeno

|

Prosvjed #spasime u Zagrebu
Jelena Veljača (foto: Sandro Bura)

Inicijativa #SPASIME i SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost osnovale su Fond #SPASIME za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.

“Bitno je da žrtve budu hitno zbrinute, što financijski, pravno, liječnički, da im se pruži razgovor sa stručnjakom ili osigura siguran smještaj daleko od lica nasilnika. Zato pozivam sve građane da sudjeluju u akciji i da pozivom na broj 060 9003 doniraju svoj prilog u svrhu podrške žrtvama. Svaka pomoć im je dobrodošla”, izjavila je na predstavljanju Jelena Veljača, koja je u ožujku ove godine pokrenula inicijativu #SPASIME. Svatko, kazala je, ima pravo na siguran život, a svi imamo pravo na društvo bez nasilja.


“Temeljna je svrha Fonda #SPASIME pružanje konkretne i interventne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja u smislu ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći. Žrtve često, nemajući dovoljno financijskih i drugih sredstava, ostaju u nasilničkim odnosima pa je svrha Fonda omogućiti im novi život bez nasilja i sprječavanje povratka u nasilničko okruženje”, stoji u priopćenju dviju inicijativa.

Crna statistika

Zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2018. godini prijavljeno 10.272 osoba, što je za 10,7 posto manje nego u 2017. godini. Ipak, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2018. godini zabilježeno je ukupno 3.198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama, što je 5,5 posto više nego u 2017. godini. Kazneno djelo nasilja u obitelji ukupno je počinjeno 623 puta te je, u usporedbi s 2017. godinom u porastu za 11 posto u odnosu na godinu prije.

“Ciljevi Fonda nastavljaju se na ciljeve inicijative – osvijestiti javnost o ovom problemu, potaknuti prepoznavanje i prijavljivanje nasilja te prikupljanje sredstava za konkretnu pomoć žrtvama nasilja”, navode iz inicijative.

Tko upravlja fondom?

Fond operativno vodi Ivan Blažević, ujedno i tajnik Zaklade SOLIDARNA, uz sudjelovanje članova Zakladnog vijeća Fonda koje čine članovi aktivistkinja Sanja Sarnavka, producentica Nerma Mehadžić, profesor dr. sc. Dean Ajduković, psihoterapeutkinja Biserka Tomljenović i doc. dr. sc. Antonija Petričušić.

Prosvjed #spasime u Zagrebu
foto: Sandro Bura

Kako do pomoći?

Pomoć je, navode, dostupna pozivom na broj ureda 01/5544-722 ili putem e-maila fond.spasime@solidarna.hr.

“Uvjet za dodjelu financijske pomoći Fonda je kontaktiranje Zaklade SOLIDARNA i prijava nasilja policiji ili Centru za socijalnu skrb, odnosno spremnost da se nasilje prijavi nadležnim institucijama. Kako ne bi došlo do zloupotrebe situacije, prijava mora ispuniti određene uvjete. Neki su od uvjeta da se Zakladi obrati žrtva ili roditelj/skrbnik ako je dijete žrtva, da osoba nema drugih izvora financijske i stručne podrške da napusti nasilnu obiteljsku situaciju ili ne ispunjava uvjete za druge socijalne pogodnosti javnih tijela Republike Hrvatske te da joj nije dostupna adekvatna pomoć i zaštita u potrebnom roku putem službenog sustava. Fond će prikupljene donacije koristiti za hitnu pomoć žrtvama svih oblika nasilja.”

Koje usluge pokriva fond?

“Žrtve tako imaju pravo na pomoć u financiranju pravnih i zdravstvenih troškova, ali i plaćanje psihoterapijskih troškova, troškova stanovanja, troškova za osnovne potrebe, troškova dodatnog obrazovanja radi uključivanja u sustav rada, troškova telefonskih poziva i prijevoza za pristup savjetovanju, doplatka za kupnju osobnih stvari koje ne pruža sklonište, troškova popravaka štete na stvarima nužnima za život nastale u slučajevima nasilja, troškova rekonstruktivne kirurgije, pomoći u kući te troškova sprovoda ubijene žrtve.

Uz ove novonastale troškove koje pokriva Fond, tu su i hitni troškovi: jednokratni trošak za preseljenje unutar Hrvatske ako žrtva mora napustiti svoju zajednicu kako bi izbjegla prijetnju nasiljem te troškovi boravka u hotelu ili motelu na maksimalno 7 dana ako su skloništa puna ili nisu dostupna. Osim u iznimnim slučajevima, maksimalna financijska podrška koja se može odobriti osobama koje su preživjele nasilje iznosi 15.000,00 kuna. Odluku o financiranju redovnih troškova Zakladno vijeće fonda odobrava u roku od 15 dana od podnošenja molbe za financiranje, a za pomoć u financiranju hitnih troškova Zakladno vijeće Fonda donosi u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva”, stoji u priopćenju.

Prosvjed #spasime u Zagrebu
foto: Sandro Bura

Akcija prikupljanja donacija

Od početka lipnja do kraja srpnja 2019. godine odvijat će se humanitarna akcija prikupljanja financijskih sredstava, odnosno donacija za Fond #SPASIME.

Kroz to razdoblje svi građani mogu dati svoj doprinos kroz uplate na žiro račun IBAN HR8023900011500151640 otvoren u Hrvatskoj poštanskoj banci, pozivom na broj telefona 060 9003 čija cijena poziva iznosi 6,25 kuna te uplatom donacije kroz platformu Indiegogo.

Uplate na žiro račun Hrvatske poštanske banke glase na: SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost, Trga kralja P. Krešimira IV br. 2, 10000 Zagreb, OIB: 77689629939 s opisom plaćanja: Za Fond SPASIME.

Za uplate iz inozemstva, SWIFT je HPBZHR2X. Sve informacije mogu se naći na internetskoj stranici kampanje SPASIME te na Facebook stranicama Inicijative #SPASIME i Zaklade SOLIDARNA.

Humanitarna večer #SPASIME

U petak 14. lipnja 2019. u zagrebačkom hotelu Esplanade održat će se humanitarna večer #SPASIME na kojoj će sudjelovati osobe iz javnog života odgovarajući na pozive građanima koji će donirati sredstva pozivom na broj humanitarnog telefona. Na događanju će se također izložiti umjetnine mnogih eminentnih hrvatskih umjetnika koje će se moći kupiti putem aukcije i na taj način pridonijeti prikupljenom iznosu koji će Fond koristiti za interventnu pomoć žrtvama nasilja.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP