Prati nas

Mozaik

Sretna dob

Zašto su stariji ljudi zapravo sretniji od mlađih

Fraza da su ‘šezdesete nove četrdesete’ šalje poruku da su šezdesete godine nešto loše, da ih treba skrivati i da je bolje imati četrdeset godna. No u stvarnosti, ljudi u šezdesetim godinama su mnogo sretniji nego oni u četrdesetima.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: rawpixel.com/Pexels

Ljudi danas žive i po nekoliko desetljeća dulje od svojih predaka i to zahvaljujući napretku medicine i javnog zdravstva. Liječnica, specijalistica gerijatrije, Louise Aronson, autorica nedavno izašle knjige “Elderhood: Redefining Aging, Transforming Medicine, Reimagining Life” (Starost: Redefiniranje starenja, transformiranje medicine i ponovno osmišljavanje života), je u intervjuu za CBS News rekla da imamo posve pogrešno mišljenje o tome što to znači biti star.

Jedan od najčešćih, pogrešnih, mitova je taj da je stara dob – koja se najčešće definira kao ona iznad 60 godina života – naprosto grozna.


“Studije konstantno pokazuju da su stariji ljudi zapravo sretniji od mlađih. Naime, osjećaj sreće počinje se povećavati oko pedesete godine života, a najsretnije razdoblje zapravo je ono oko sedamdesete i osamdesete. To je zato što se ljudi počinju osjećati ugodnije u vlastitoj koži, sigurniji su sami u sebe i u ono što oni doista jesu”, kaže Aronson i dodaje da je to razdoblje života ujedno i ono kad lagano napuštamo stresni način života, pozavršavali smo poslove i možemo se opustiti.

U svojoj knjizi Aronson piše i da posljednju trećinu života dočekujemo s istom znatiželjom, kretivnošću i ambicijom kao i prve dvije trećine, što je u današnjem svijetu posebno važno istaknuti. Naime, u prošlosti je uvijek bilo značajno više djece i mladih osoba, dok danas svake dobne skupine ima podjednako s tendencijom da starijih bude kudikamo više.

“Upravo zbog toga, moramo razmisliti o promjeni politike, načina na koji živimo, načina na koji organiziramo javni zdravstveni sustav, javni prijevoz, pa i restorane i slična mjesta”, kaže doktorica Aronson i dodaje kako se to možda i ponajviše odnosi na zdravstvo.

“Zdravstveni sistemi zemalja organizirani su u vrijeme kad je bio mnogo djece i nešto manji broj starijih osoba. Zbog toga su novi liječnici provodili mjesece obučavajući se za tretiranje bolesti djece, a bolestima starijih posvećivalo se mnogo manje pažnje. To se danas mora promijeniti. Naime, danas je u bolnicama i do 40 posto starijih osoba”, kaže Aronson.

Osim u području zdravstva, društvo se mora mijenjati i kad je riječ o cjelokupnom gledanju na starost. “Čak i jezik koji koristimo ima elemente dobizma (od ageism – diskriminacija na osnovu dobi, op.a.). Često se može čuti fraza da su ‘šezdesete nove četrdesete’ pri čemu se zapravo šalje poruka da su šezdesete godine nešto loše, da ih treba skrivati i da je bolje imati četrdeset godina. No u stvarnosti, ljudi u šezdesetim godinama su mnogo sretniji nego oni u četrdesetima”, kaže doktorica Aronson.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP