Prati nas

Mozaik

Sretna dob

Zašto su stariji ljudi zapravo sretniji od mlađih

Fraza da su ‘šezdesete nove četrdesete’ šalje poruku da su šezdesete godine nešto loše, da ih treba skrivati i da je bolje imati četrdeset godna. No u stvarnosti, ljudi u šezdesetim godinama su mnogo sretniji nego oni u četrdesetima.

Objavljeno

|

foto: rawpixel.com/Pexels

Ljudi danas žive i po nekoliko desetljeća dulje od svojih predaka i to zahvaljujući napretku medicine i javnog zdravstva. Liječnica, specijalistica gerijatrije, Louise Aronson, autorica nedavno izašle knjige “Elderhood: Redefining Aging, Transforming Medicine, Reimagining Life” (Starost: Redefiniranje starenja, transformiranje medicine i ponovno osmišljavanje života), je u intervjuu za CBS News rekla da imamo posve pogrešno mišljenje o tome što to znači biti star.

Jedan od najčešćih, pogrešnih, mitova je taj da je stara dob – koja se najčešće definira kao ona iznad 60 godina života – naprosto grozna.


“Studije konstantno pokazuju da su stariji ljudi zapravo sretniji od mlađih. Naime, osjećaj sreće počinje se povećavati oko pedesete godine života, a najsretnije razdoblje zapravo je ono oko sedamdesete i osamdesete. To je zato što se ljudi počinju osjećati ugodnije u vlastitoj koži, sigurniji su sami u sebe i u ono što oni doista jesu”, kaže Aronson i dodaje da je to razdoblje života ujedno i ono kad lagano napuštamo stresni način života, pozavršavali smo poslove i možemo se opustiti.

U svojoj knjizi Aronson piše i da posljednju trećinu života dočekujemo s istom znatiželjom, kretivnošću i ambicijom kao i prve dvije trećine, što je u današnjem svijetu posebno važno istaknuti. Naime, u prošlosti je uvijek bilo značajno više djece i mladih osoba, dok danas svake dobne skupine ima podjednako s tendencijom da starijih bude kudikamo više.

“Upravo zbog toga, moramo razmisliti o promjeni politike, načina na koji živimo, načina na koji organiziramo javni zdravstveni sustav, javni prijevoz, pa i restorane i slična mjesta”, kaže doktorica Aronson i dodaje kako se to možda i ponajviše odnosi na zdravstvo.

“Zdravstveni sistemi zemalja organizirani su u vrijeme kad je bio mnogo djece i nešto manji broj starijih osoba. Zbog toga su novi liječnici provodili mjesece obučavajući se za tretiranje bolesti djece, a bolestima starijih posvećivalo se mnogo manje pažnje. To se danas mora promijeniti. Naime, danas je u bolnicama i do 40 posto starijih osoba”, kaže Aronson.

Osim u području zdravstva, društvo se mora mijenjati i kad je riječ o cjelokupnom gledanju na starost. “Čak i jezik koji koristimo ima elemente dobizma (od ageism – diskriminacija na osnovu dobi, op.a.). Često se može čuti fraza da su ‘šezdesete nove četrdesete’ pri čemu se zapravo šalje poruka da su šezdesete godine nešto loše, da ih treba skrivati i da je bolje imati četrdeset godina. No u stvarnosti, ljudi u šezdesetim godinama su mnogo sretniji nego oni u četrdesetima”, kaže doktorica Aronson.

.

Mozaik

Fotografija bake koja doji unuče izazvala veliku raspravu

Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.

Objavljeno

|

Slika objavljena na Facebook stranici SOS Lactation izazvala je pravu pomutnju na toj društvenoj mreži. Naime, fotografija snimljena u Vijatnamu prikazuje baku kako doji svoje unuče.

Komentatori su se ispod slike javili iz raznih razloga: nekima nije bilo jasno kako je to uopće moguće s obzirom da je baka vjerojatno prošla fertilnu dob i ušla u menopauzu, dok je drugima čitava situacija pomalo neukusna i pitaju se je li uopće u redu da baka doji unuče sve i ako to fizički može.


S obzirom na brojne upite, administratori stranice koja promiče dojenje objasnili su: “Proizvodnja mlijeka se svodi na ponudu i potražnju. Dojke nastavljaju proizvoditi mlijeko dok god postoji potražnja, odnosno dok god dijete ili djeca žele piti to mlijeko. Što se dojenja u menopauzi tiče, dojenje je povezano sa žlijezdom hipofizom na koju ne utječu promjene u menopauzi tako da su i žene koje su prošle promjenu i i zgubile menstruaciju, u mogućnosti dojiti.

Kad je žena jednom uspostavila laktaciju, odnosno počela proizvoditi mlijeko, može laktaciju ponovno pokrenuti i nakon prestanka dojenja. Poznati su slučajevi da su žene dojile djecu koju su posvojile jer su ponovno pokrenule laktaciju nakon što su dojile svoju biološku djecu. Također, iz povijesti je poznato da su prije postojale profesionalne dojilje koje su dojile djecu onih majki koje to iz nekog razloga nisu željele ili mogle.

Što se pak tiče situacije u kojoj baka doji svoje unuče, nama se može činiti neobičnim, no to je uobičajeno u nekim kulturama. Recimo u nekim dijelovima Vijetnama. Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP