Prati nas

Vijesti

Kolinda o teroru komunizma i jugonostalgiji: U Jugoslaviji me ne bi smjeli kritizirati

‘Mi koji ga nismo voljeli, kojima on nije pogodovao, koji smo željeli slobodu, pojedinačna prava, pravo izbora i mišljenja. Tada shvatite kako vas ta dva crna zida zatvaraju, vode u jednom pravcu, vidite nebo, ali ne možete do njega. Nemate mogućnost izbora. ‘

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović (foto: Siniša Bogdanić)

Gostujući u programu Hrvatskog katoličkog radija, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još se jednom osvrnula na život u komunizmu i Jugoslaviji. Kazala je kako je došlo vrijeme za suočavanje s činjenicama te da Hrvatska treba obilježiti žrtve komunizma.

“Hrvatska je bila u specifičnim uvjetima rata i podržavam politiku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o pomirbi. Bez pomirbe ne bismo se uspjeli oduprijeti agresiji. Međutim, treba se suočiti s činjenicom, kao što s se suočili s tim da su fašizam i nacizam bili totalitarni režimi, da je i komunizam bio totalitarni režim, a to mnogi danas odbijaju.”


Grabar-Kitarović tako navodi da nije riječ o osvetničkom činu, već priznavanju povijesti kako bismo se mogli okrenuti u budućnost pomirbom i zajedništvom.

Komunizam je razočarao i antifašiste

“Nedavno sam u Estoniji podsjetila spomenik žrtvama komunizma kao totalitarizma i jako me se dojmio. Dva mramorna zida idu stotinjak metara. Kad prolazite između njih, opet doživljavate ono što smo proživljali neki od nas u komunizmu. Mi koji ga nismo voljeli, kojima on nije pogodovao, koji smo željeli slobodu, pojedinačna prava, pravo izbora i mišljenja. Tada shvatite kako vas ta dva crna zida zatvaraju, vode u jednom pravcu, vidite nebo, ali ne možete do njega. Nemate mogućnost izbora. To vas tako pritišće. Jednim takvim spomenikom možete ljudima dočarati osjećaj koji smo mi imali u to vrijeme. Ne treba nikakva lov na vještice, već priznati sve te zločine, dostojno obilježiti žrtve komunizma.” Svojevremenu izjavu o malom izboru jogurta u Jugoslaviji nazvala je pojednostavljivanjem uz napomenu kako je mogućnost izbora temeljno ljudsko pravo.

U razgovoru za Katolički radio predsjednica je podsjetila da potječe iz antifašističke obitelji te da su joj djed i baka bili u partizanima i da su se borili pod crvenom zvijezdom. „Nona je skoro strijeljana u talijanskom logoru. Međutim, oni nisu nikada bili komunisti, bili su vjernici, i nakon završetka rata su bili strahovito razočarani, željeli su slobodnu Hrvatsku. Hrvatsku s vjerom u boga i u sebe. Odbacili su tu crvenu zvijezdu. Simboli u različito vrijeme imaju različito značenje i to valja priznati. Treba se suočiti s lošim što se dogodilo.“

“Tjedan dana Jugoslavije”

Jugonostalgičarima je pak odgovorila zanimljivom idejom: “Pitam se kako bi danas reagiralo društvo da uvedemo „tjedan dana Jugoslavije”, oduzmimo svima mobitele, ne smije se voziti dva dana u tjednu, nema higijenskih proizvoda… Ja bih bila najzadovoljnija osoba u Hrvatskoj, zato što me nitko ne bi smio kritizirati, a onaj koji bi me kritizirao, završio bi na Golom otoku. Ali to nije moja želja. Kritike prihvaćam, uvrede otpuštam.”

.

Vijesti

Aladrović: Izmjene zakona već u ponedjeljak idu u hitnu saborsku proceduru

‘Mi ćemo setom od 6 zakona iz područja radnog zakonodavstva, omogućiti produljenje rada na način da to bude na dobrovoljnoj razini tako da oni koji žele mogu raditi duže”, kaže ministar Aladrović.

Objavljeno

|

Autor

Premijer Andrej Plenković je jučer izjavio da je Vlada u cijelosti prihvatila zahtjeve sindikata okupljenih oko Inicijative ’67 je previše’ i odlučila krenuti u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Na pitanje hoće li se sada, nakon premijerove izjave, odustati od referenduma, sindikalist Krešimir Sever za HRT je rekao kako su potpisi predani u Sabor i da Inicijativa više ne može povući potpise.


“Čekamo reakciju Sabora i u slučaju da se odluči donijeti izmjena Zakona u potpunosti u skladu s onim što smo tražili u referendumskom pitanju, očekujemo da će se pitati Ustavni sud oko toga”, rekao je Sever.

Krešimir Sever (foto: Sandro Bura)

Ministar mirovinskog sustava Josip Aldarović naglasio je da nije riječ o kapitulaciji, već da je Vlada akceptirala 711 tisuća potpisa svojih građana: “Mirovinska reforma se počela primjenjivati od 01.01.2019. godine i velika većina odredbi iz mirovinske reforme je pokazala već sada pozitivne učinke. Ono što je bilo predmet spora je ovo referendumsko pitanje, na temelju kojeg su sindikati skupili potpise”, rekao je ministar i dodao kako je ovo odgovorna Vlada koja je prihvatila volju 711 tisuća građana.

Objasnio je i da će paralelno s ovim zahtjevima, Vlada mijenjati i radno zakonodavstvo: “Produženje rada je bila jedna od temeljnih misli vodilja tijekom mirovinske reforme. Dulji ostanak u sustavu rada čini mirovinski sustav održivim i adekvatne mirovine. Mi ćemo setom od 6 zakona iz područja radnog zakonodavstva, omogućiti produljenje rada na način da to bude na dobrovoljnoj razini tako da oni koji žele mogu raditi duže.”

Ministar je, gostujući na Hrvatskom radiju, rekao kako će se ovi zakoni u ponedjeljak pustiti u hitnu proceduru u Saboru, na što obvezuje i odluka Odbora za Ustav, ali i time žele vratiti povjerenje građana. Sever je naglasio kako su sindikati spremni, ako Vlada bude odugovlačila sa izmjenama Zakona, djelovati u predizbornom razdoblju za predsjedničke izbore, a isto tako i parlamentarne.

, rekao kako će se ovi zakoni u ponedjeljak pustiti u hitnu proceduru u Saboru, na što obvezuje i odluka Odbora za Ustav, ali i time žele vratiti povjerenje građana. Sever je naglasio kako su sindikati spremni, ako Vlada bude odugovlačila sa izmjenama Zakona, djelovati u predizbornom razdoblju za predsjedničke izbore, a isto tako i parlamentarne.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP