Prati nas

Vijesti

Kolinda o teroru komunizma i jugonostalgiji: U Jugoslaviji me ne bi smjeli kritizirati

‘Mi koji ga nismo voljeli, kojima on nije pogodovao, koji smo željeli slobodu, pojedinačna prava, pravo izbora i mišljenja. Tada shvatite kako vas ta dva crna zida zatvaraju, vode u jednom pravcu, vidite nebo, ali ne možete do njega. Nemate mogućnost izbora. ‘

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović (foto: Siniša Bogdanić)

Gostujući u programu Hrvatskog katoličkog radija, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još se jednom osvrnula na život u komunizmu i Jugoslaviji. Kazala je kako je došlo vrijeme za suočavanje s činjenicama te da Hrvatska treba obilježiti žrtve komunizma.

“Hrvatska je bila u specifičnim uvjetima rata i podržavam politiku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o pomirbi. Bez pomirbe ne bismo se uspjeli oduprijeti agresiji. Međutim, treba se suočiti s činjenicom, kao što s se suočili s tim da su fašizam i nacizam bili totalitarni režimi, da je i komunizam bio totalitarni režim, a to mnogi danas odbijaju.”


Grabar-Kitarović tako navodi da nije riječ o osvetničkom činu, već priznavanju povijesti kako bismo se mogli okrenuti u budućnost pomirbom i zajedništvom.

Komunizam je razočarao i antifašiste

“Nedavno sam u Estoniji podsjetila spomenik žrtvama komunizma kao totalitarizma i jako me se dojmio. Dva mramorna zida idu stotinjak metara. Kad prolazite između njih, opet doživljavate ono što smo proživljali neki od nas u komunizmu. Mi koji ga nismo voljeli, kojima on nije pogodovao, koji smo željeli slobodu, pojedinačna prava, pravo izbora i mišljenja. Tada shvatite kako vas ta dva crna zida zatvaraju, vode u jednom pravcu, vidite nebo, ali ne možete do njega. Nemate mogućnost izbora. To vas tako pritišće. Jednim takvim spomenikom možete ljudima dočarati osjećaj koji smo mi imali u to vrijeme. Ne treba nikakva lov na vještice, već priznati sve te zločine, dostojno obilježiti žrtve komunizma.” Svojevremenu izjavu o malom izboru jogurta u Jugoslaviji nazvala je pojednostavljivanjem uz napomenu kako je mogućnost izbora temeljno ljudsko pravo.

U razgovoru za Katolički radio predsjednica je podsjetila da potječe iz antifašističke obitelji te da su joj djed i baka bili u partizanima i da su se borili pod crvenom zvijezdom. „Nona je skoro strijeljana u talijanskom logoru. Međutim, oni nisu nikada bili komunisti, bili su vjernici, i nakon završetka rata su bili strahovito razočarani, željeli su slobodnu Hrvatsku. Hrvatsku s vjerom u boga i u sebe. Odbacili su tu crvenu zvijezdu. Simboli u različito vrijeme imaju različito značenje i to valja priznati. Treba se suočiti s lošim što se dogodilo.“

“Tjedan dana Jugoslavije”

Jugonostalgičarima je pak odgovorila zanimljivom idejom: “Pitam se kako bi danas reagiralo društvo da uvedemo „tjedan dana Jugoslavije”, oduzmimo svima mobitele, ne smije se voziti dva dana u tjednu, nema higijenskih proizvoda… Ja bih bila najzadovoljnija osoba u Hrvatskoj, zato što me nitko ne bi smio kritizirati, a onaj koji bi me kritizirao, završio bi na Golom otoku. Ali to nije moja želja. Kritike prihvaćam, uvrede otpuštam.”

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP