Prati nas

Vijesti

Sve je super i sve je za pet

Ursula u zemlji čudesa: ‘Hrvatska je uspješna i uzor mnogima! Andrej, hvala ti na podršci!’

Objavljeno

|

Ursula von der Leyen

Prvi službeni posjet nove predsjednice Europske komisije Hrvatskoj izazvao je nemalo iznenađenje. Naime, Ursula von der Leyen izrekla je čitav niz izravnih pohvala Hrvatskoj i premijeru Andreju Plenkoviću (HDZ), analizira vijest dana u Hrvatskoj Deutsche Welle.

“Hrvatska je jedna od najmlađih članica Europske unije, ali je izvrsna”, kazala je predsjednica EK-a u Zagrebu nižući komplimente kakve hrvatski premijer Andrej Plenković već dugo nije čuo. “Činjenica da početkom iduće godine preuzimate predsjedanje Europskom unijom pokazuje da je Hrvatska vrlo uspješna europska priča. I znam da je uzor mnogim drugim zemljama”, objasnila je Ursula von der Leyen prije no što je prešla na osobne zahvale premijeru: “Andrej, vrlo sam ti zahvalna na jakoj potpori koju si mi dao tijekom moje kandidature za predsjednicu Europske komisije. Cijenim to.”


“Posebno mi je drago da je mjesto predsjednice Europske komisije pripalo našoj političkoj obitelji”, kazao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković tijekom izjava za novinare. Naime, u Banskim dvorima nije bilo omogućeno postavljati pitanja pa tako, osim da se dvoje političara podržavaju, nismo mogli doznati ništa o tome kakva su saznanja i stav predsjednice von der Leyen, na primjer, o navodnim zlostavljanjima ilegalnih migranata i njihovom nasilnom vraćanju u Bosnu i Hercegovinu, a za što pljušte optužbe na račun hrvatske policije.

Prosječna mirovina – 2.435,99 kn

Nismo doznali ni kako je moguće Hrvatsku nazvati “uspješnom pričom”, usprkos izuzetno lošem korištenju europskih fondova, indeksu percepcije korupcije znatno lošijem od prosjeka EU, javnom zdravstvu koje grca u dugovima i kojem veledrogerije obustavljaju isporuke lijekova, galopirajućem siromaštvu umirovljenika i neuspješnom suočavanju s prošlošću, piše DW.

Baš kao i u slučaju dolaska Angele Merkel na središnji predizborni skup HDZ-a, i ovaj je visoki posjet Plenković, očito uz podršku von der Leyen, koristio u svrhe političkog marketinga i osnaživanja politike koja ne nailazi na potpuno odobravanje u stranci koju vodi, a još manje među građanima. Ne treba ni zaboraviti da se od dolaska Merkel do danas Vlada “presložila” pod teretom niza optužbi za korupciju ministara, a upravo je danas tjednik Nacional “načeo” i  ministra rada Josipa Aladrovića.

Ako je Plenković uspjeh, kamo ide EU?

O svrsi dolaska Ursule von der Leyen u Zagreb govori i izjava ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana. On je prije nekoliko dana kazao da Hrvatska, što se tiče dolaska predsjednice EK, “ne smije biti indiferentna, već da treba poentirati i reći da je Hrvatska u top tri zemlje EU-a”. Istu je retoriku podržala i sama von der Leyen jutrošnjom objavom na Twitteru. “Nakon mojih posjeta Berlinu, Parizu i Varšavi prošlog tjedna, uzbuđena sam što danas putujem u Hrvatsku”, navodeći i na ovoj društvenoj mreži zahvalnost hrvatskom premijeru i oduševljenost uspjehom Hrvatske.

S druge strane revoltirani Hrvatski građani pitaju žive li i oni u državi koju je predsjednica danas hvalila i posjetila pa joj na Twitteru postavljaju pitanja i komentare poput: “Znate li uopće išta o Hrvatskoj?”, “Porazgovarajte s ljudima na autobusnom kolodvoru koji napuštaju zemlju” ili “Ako vam je Plenkovićeva vlada uspjeh, zaista brinem kamo ćete odvesti Europsku uniju.” (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP