Prati nas

Vijesti

Sve je super i sve je za pet

Ursula u zemlji čudesa: ‘Hrvatska je uspješna i uzor mnogima! Andrej, hvala ti na podršci!’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ursula von der Leyen

Prvi službeni posjet nove predsjednice Europske komisije Hrvatskoj izazvao je nemalo iznenađenje. Naime, Ursula von der Leyen izrekla je čitav niz izravnih pohvala Hrvatskoj i premijeru Andreju Plenkoviću (HDZ), analizira vijest dana u Hrvatskoj Deutsche Welle.

“Hrvatska je jedna od najmlađih članica Europske unije, ali je izvrsna”, kazala je predsjednica EK-a u Zagrebu nižući komplimente kakve hrvatski premijer Andrej Plenković već dugo nije čuo. “Činjenica da početkom iduće godine preuzimate predsjedanje Europskom unijom pokazuje da je Hrvatska vrlo uspješna europska priča. I znam da je uzor mnogim drugim zemljama”, objasnila je Ursula von der Leyen prije no što je prešla na osobne zahvale premijeru: “Andrej, vrlo sam ti zahvalna na jakoj potpori koju si mi dao tijekom moje kandidature za predsjednicu Europske komisije. Cijenim to.”


“Posebno mi je drago da je mjesto predsjednice Europske komisije pripalo našoj političkoj obitelji”, kazao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković tijekom izjava za novinare. Naime, u Banskim dvorima nije bilo omogućeno postavljati pitanja pa tako, osim da se dvoje političara podržavaju, nismo mogli doznati ništa o tome kakva su saznanja i stav predsjednice von der Leyen, na primjer, o navodnim zlostavljanjima ilegalnih migranata i njihovom nasilnom vraćanju u Bosnu i Hercegovinu, a za što pljušte optužbe na račun hrvatske policije.

Prosječna mirovina – 2.435,99 kn

Nismo doznali ni kako je moguće Hrvatsku nazvati “uspješnom pričom”, usprkos izuzetno lošem korištenju europskih fondova, indeksu percepcije korupcije znatno lošijem od prosjeka EU, javnom zdravstvu koje grca u dugovima i kojem veledrogerije obustavljaju isporuke lijekova, galopirajućem siromaštvu umirovljenika i neuspješnom suočavanju s prošlošću, piše DW.

Baš kao i u slučaju dolaska Angele Merkel na središnji predizborni skup HDZ-a, i ovaj je visoki posjet Plenković, očito uz podršku von der Leyen, koristio u svrhe političkog marketinga i osnaživanja politike koja ne nailazi na potpuno odobravanje u stranci koju vodi, a još manje među građanima. Ne treba ni zaboraviti da se od dolaska Merkel do danas Vlada “presložila” pod teretom niza optužbi za korupciju ministara, a upravo je danas tjednik Nacional “načeo” i  ministra rada Josipa Aladrovića.

Ako je Plenković uspjeh, kamo ide EU?

O svrsi dolaska Ursule von der Leyen u Zagreb govori i izjava ministra vanjskih poslova Gorana Grlića Radmana. On je prije nekoliko dana kazao da Hrvatska, što se tiče dolaska predsjednice EK, “ne smije biti indiferentna, već da treba poentirati i reći da je Hrvatska u top tri zemlje EU-a”. Istu je retoriku podržala i sama von der Leyen jutrošnjom objavom na Twitteru. “Nakon mojih posjeta Berlinu, Parizu i Varšavi prošlog tjedna, uzbuđena sam što danas putujem u Hrvatsku”, navodeći i na ovoj društvenoj mreži zahvalnost hrvatskom premijeru i oduševljenost uspjehom Hrvatske.

S druge strane revoltirani Hrvatski građani pitaju žive li i oni u državi koju je predsjednica danas hvalila i posjetila pa joj na Twitteru postavljaju pitanja i komentare poput: “Znate li uopće išta o Hrvatskoj?”, “Porazgovarajte s ljudima na autobusnom kolodvoru koji napuštaju zemlju” ili “Ako vam je Plenkovićeva vlada uspjeh, zaista brinem kamo ćete odvesti Europsku uniju.” (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP