Prati nas

Zdravlje

Ne trošite novac na gluposti

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Mizianitka/Pixabay

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

.

Vijesti

Desetina Hrvata izbjegava vodu, a ne koriste ni dezodorane

Ukupno 400 ljudi je odgovaralo na pitanja o tome koliko često i kako se održavaju njegu tijela.

Objavljeno

|

Autor

Jedna od prvih lekcija koje smo naučili glasi da je čistoća pola zdravlja, ali na žalost među nama živi i priličan broj onih koji ni u zrelim godinama nisu položili taj higijenski minimum, piše Slobodna Dalmacija.

Nedostatak istog najbolje osjećamo u ljetnim danima, kad udari vrućina, prorade znojne žlijezde, a pivo potekne u potocima… Sve navedeno u kombinaciji s neredovitim tuširanjem dovodi do toga da s nekim ljudima postaje gotovo neizdrživo boraviti u istoj prostoriji.


Da i u 21. stoljeću još ima Hrvata koji nisu otkrili blagodati sapuna i tople vode potvrdilo je i istraživanje specijaliziranog magazina “Ja TRGOVAC”, vezano za navike hrvatskih građana kada je riječ o njezi tijela. Istraživanje su tijekom travnja proveli “Ja TRGOVAC” i agencija “Hendal” na nacionalno reprezentativnom uzorku građana starijih od 16 godina. Ukupno 400 ljudi je odgovaralo na pitanja o tome koliko često i kako se održavaju njegu tijela.

Ima i onih koji se tuširaju jednom mjesečno

Istraživanje je pokazalo da se više od 90 posto hrvatskih građana tušira svakodnevno ili nekoliko puta tjedno, a tek nešto manje, 84 posto njih, kupa se i u kadi. Doduše, više od polovice onih koji se kupaju u kadi to čine jako rijetko pa se čini da je tuš kabina ipak bolji odgovor na ubrzani tempo života.

Dvije trećine građana (66,3 posto) ističe da se tuširaju svakodnevno, dok jedna četvrtina ispitanika (26,9 posto) navodi da se tušira nekoliko puta tjedno. S druge strane, manje pažnje higijeni tijela iskazuje oko 7 posto ispitanih, pri čemu se njih 5,9 posto tušira samo jednom tjedno, a 1 posto tek jednom mjesečno.

U kadi se kupa gotovo 84 posto građana, manje ili više učestalo. Po 9 posto ispitanih navodi da si kupanje u kadi priušti svakodnevno odnosno nekoliko puta tjedno. Da to učini jednom tjedno kaže 12,4 posto ispitanika, a nekoliko puta mjesečno u kadu se “bućne” njih 8,1 posto.

Ipak, čini se da kada gubi bitku od tuš kabine jer se najveći broj ispitanika u kadi kupa vrlo rijetko: 11,7 posto to čini nekoliko puta godišnje, a 33,7 posto čak i rjeđe od toga. Ukupno 16,1 posto ispitanika kaže da se u kadi ne kupa uopće.

Prilikom pranja tijela, 91,3 posto sudionika koristi gel za tuširanje. Nešto manje njih koristi šampon (77,9 posto), a značajno manji udio koristi regenerator za kosu (35,5 posto).

Što se tiče ostalih preparata, više od jedne četvrtine koristi sapun (28,4 posto), a slijede ga gel za pranje lica (15,3 posto), krema za tuširanje (11,8 posto) i ulje za tuširanje (8,7 posto). Ukupno 2,6 posto ispitanika navodi da koristi preparate koji ne pripadaju niti jednoj od ovih kategorija.

Svaki deseti ne koristi dezić

Anketari su pitali građane i koriste li dezodoranse za tijelo, a apsolutna većina njih, 90,7 posto, na to pitanje odgovara potvrdno, dok preostalih 9,3 posto ispitanika ne koristi ove proizvode.

Pritom su najpopularniji dezodoransi u spreju koje koristi 64,4 posto sudionika istraživanja. Relativno sličnu razinu popularnosti imaju dezodoransi u spreju (37,7 posto) i dezodoransi u sticku (32,9 posto), dok značajno manji broj ispitanika koristi dezodoranse u obliku kreme (4,5 posto).

I to bi bilo to što se tiče rezultata ovog istraživanja. Neke su stvari sada ipak jasnije. Dok među nama živi desetak posto onih kojima su misaone imenice redovito tuširanje i korištenje dezodoransa, nije ni čudno što smo relativno često prisiljeni začepiti nos.

Situacija je, više-manje, slična u cijeloj državi. Autori istraživanja, naime, kažu, da su proveli stratifikaciju po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika, prenosi Slobodna Dalmacija.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP