Prati nas

Vijesti

Zemlja njihovih djedova i baka

Trećina mladih ne zna da je SFRJ bila jednopartijska, neki kažu da je bila monarhija

Objavljeno

|

Partijska knjižica (foto: Njuškalo/ MV)

Kada govorimo o mladima, čak i hrvatski studenti, oni od kojih očekujemo bolje temeljno obrazovanje, slabo poznaju državno i političko uređenje bivše Jugoslavije. Čuli su za Domovinski rat, ali ne znaju kakvog je karaktera bio.

Svjedoči o tome istraživanje dr. Miljenka Brekala, voditelja Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” – Područni centar Osijek koji je ispitao koliko noviju povijest poznaju osječki studenti, javlja Jutarnji list. Iz istraživanja u kojem je sudjelovao 1091 student i studentica prenosimo najvažnije akcente.


Od ukupnog broja anketiranih studenata, njih 764 ispravno odgovorilo da je u SFRJ vladao jednopartijski sustav na čelu sa Savezom komunista Jugoslavije, odnosno republičkim organizacijama te partije. Bez odgovora na to pitanje bila su dva studenta, 114 ih je odgovorilo da je na političkoj sceni bio demokratski pluralizam, 22 studenta dala su odgovor demokratski rojalizam, a 76 ih je odgovorilo da je vladao monarhistički totalitarizam. Drugim riječima, čak 30 posto današnjih 20-godišnjaka nije upoznato s temeljnim podatkom – da je socijalistički sustav bio jednopartijski.

Na pitanje kakvoga je karaktera bio Domovinski tri ispitanika bila su bez odgovora, 119 je navelo građanski rat, 312 narodnooslobodilački rat, 91 međunarodni sukob, 34 osobe nisu ništa navele, a samo je 532 studenata ili 48,8 posto njih točno odgovorilo da se radilo o obrambenom ratu.

Također, očito je da studenti tek površno znaju što označava koncept Velike Srbije. To je vidljivo iz odgovora u kojem više od 50 posto studentske populacije nije znalo odgovoriti gdje su zapadne granice tzv. velike Srbije. Osam ih je bilo bez odgovora, 296 ih je odgovorilo na liniji Virovitica – Pakrac – Sisak – Knin, 181 na liniji Virovitica – Sisak – Knin – Split, 25 smatra da nije bilo nikakvoga plana zauzimanja hrvatskoga državnog teritorija, 71 ispitanik nije naveo ništa, a 500 ih je točno odgovorilo: na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag. Znači, ponovno manje od polovice.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP