Prati nas

Vijesti

E-građani

Novi popis stanovništva donosi neke promjene, nećete morati čekati popisivače

Budući da će se ovaj popis stanovništva provoditi elektronski, podaci će se brže obrađivati, a Zavod za statistiku će prve rezultate popisa morati objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu.

Objavljeno

|

foto: Robert Marinković/Pixabay

Od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine u Hrvatskoj će se provoditi popis stanovništva, četvrti po redu od samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17 proveden na području Hrvatske (prvi je proveden 1857. godine).

Za potrebe popisa je Državni zavod za statistiku pripremio nacrt Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Zakon će uskoro u javnu raspravu, a usvojit se mora do kraja godine kako bi se Europskoj komisiji do 31. prosinca mogao dostaviti referentni datum za popis stanovništva. Najveća je novost da će se stanovništvo popisivati bez papira, a preko aplikacije e-Građani bit će moguće samopopisivanje. U sustavu e-Građani bit će dostupan popisni obrazac kojim će se ujedno popisati kućanstvo i stan u kojem stanuju, piše Jutarnji list.


Drugi način popisivanja bit će dolazak popisivača u kuću. Oni će imati tablet u koji će unositi podatke o osobama koje se nisu same popisale, a njihov zadatak bit će i kontrola onih koji su samostalno obavili popis. Popis će se provoditi u dvije faze. Prva bi trajala od 1. do 10. travnja 2021. godine kada bi se građani samostalno popisivali, a druga od 16. travnja do 7. svibnja 2021. godine kada popisivači izlaze na teren i obavljaju popisivanje putem osobnog intervjua s građanima. Popisom će se obuhvatiti podaci o stanovništvu, kućanstvima te stanovima i ostalim jedinicama koje tijekom popisa koriste za stanovanje.

Popisni obrazac ispunjava se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ali će pripadnici nacionalnih manjina imati pravo dobiti na uvid ogledni primjerak u u papirnom obliku na jeziku i pismu manjine kojoj pripadaju. Podaci koji se mogu dovesti u vezu s fizičkom osobom su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.

Budući da će se ovaj popis stanovništva provoditi elektronski, podaci će se brže obrađivati, a Zavod za statistiku će prve rezultate popisa morati objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu. “Ovaj oblik ima svojih prednosti, a jedna od njih je veći osjećaj slobode pri davanju podataka, primjerice o vjeri, nacionalnosti i spolnoj orijentaciji, ako nema posrednika”, kaže donedavni ravnatelj Zavoda Marko Krištof.

Krištof napominje da je za točnost podataka jako važno kako će biti sročena pitanja, posebno za nacionalnost i vjeru. Međunarodna je preporuka, kaže, da ona budu otvorena – da se pokraj pitanja o narodnosti i vjeri ostavi prazna crta na koju građanin upisuje odgovor. Nije dobro, nastavlja, da ta pitanja budu zatvorena, ali ni poluotvorena, što bi bio slučaj da se ponudi odgovor Hrvat i ostalo ili katolik i ostalo.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP