Prati nas

Vijesti

E-građani

Novi popis stanovništva donosi neke promjene, nećete morati čekati popisivače

Budući da će se ovaj popis stanovništva provoditi elektronski, podaci će se brže obrađivati, a Zavod za statistiku će prve rezultate popisa morati objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu.

Objavljeno

|

foto: Robert Marinković/Pixabay

Od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine u Hrvatskoj će se provoditi popis stanovništva, četvrti po redu od samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17 proveden na području Hrvatske (prvi je proveden 1857. godine).

Za potrebe popisa je Državni zavod za statistiku pripremio nacrt Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Zakon će uskoro u javnu raspravu, a usvojit se mora do kraja godine kako bi se Europskoj komisiji do 31. prosinca mogao dostaviti referentni datum za popis stanovništva. Najveća je novost da će se stanovništvo popisivati bez papira, a preko aplikacije e-Građani bit će moguće samopopisivanje. U sustavu e-Građani bit će dostupan popisni obrazac kojim će se ujedno popisati kućanstvo i stan u kojem stanuju, piše Jutarnji list.


Drugi način popisivanja bit će dolazak popisivača u kuću. Oni će imati tablet u koji će unositi podatke o osobama koje se nisu same popisale, a njihov zadatak bit će i kontrola onih koji su samostalno obavili popis. Popis će se provoditi u dvije faze. Prva bi trajala od 1. do 10. travnja 2021. godine kada bi se građani samostalno popisivali, a druga od 16. travnja do 7. svibnja 2021. godine kada popisivači izlaze na teren i obavljaju popisivanje putem osobnog intervjua s građanima. Popisom će se obuhvatiti podaci o stanovništvu, kućanstvima te stanovima i ostalim jedinicama koje tijekom popisa koriste za stanovanje.

Popisni obrazac ispunjava se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ali će pripadnici nacionalnih manjina imati pravo dobiti na uvid ogledni primjerak u u papirnom obliku na jeziku i pismu manjine kojoj pripadaju. Podaci koji se mogu dovesti u vezu s fizičkom osobom su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.

Budući da će se ovaj popis stanovništva provoditi elektronski, podaci će se brže obrađivati, a Zavod za statistiku će prve rezultate popisa morati objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu. “Ovaj oblik ima svojih prednosti, a jedna od njih je veći osjećaj slobode pri davanju podataka, primjerice o vjeri, nacionalnosti i spolnoj orijentaciji, ako nema posrednika”, kaže donedavni ravnatelj Zavoda Marko Krištof.

Krištof napominje da je za točnost podataka jako važno kako će biti sročena pitanja, posebno za nacionalnost i vjeru. Međunarodna je preporuka, kaže, da ona budu otvorena – da se pokraj pitanja o narodnosti i vjeri ostavi prazna crta na koju građanin upisuje odgovor. Nije dobro, nastavlja, da ta pitanja budu zatvorena, ali ni poluotvorena, što bi bio slučaj da se ponudi odgovor Hrvat i ostalo ili katolik i ostalo.

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP