Novi popis stanovništva donosi neke promjene, nećete morati čekati popisivače

Od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine u Hrvatskoj će se provoditi popis stanovništva, četvrti po redu od samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17 proveden na području Hrvatske (prvi je proveden 1857. godine).

Za potrebe popisa je Državni zavod za statistiku pripremio nacrt Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Zakon će uskoro u javnu raspravu, a usvojit se mora do kraja godine kako bi se Europskoj komisiji do 31. prosinca mogao dostaviti referentni datum za popis stanovništva. Najveća je novost da će se stanovništvo popisivati bez papira, a preko aplikacije e-Građani bit će moguće samopopisivanje. U sustavu e-Građani bit će dostupan popisni obrazac kojim će se ujedno popisati kućanstvo i stan u kojem stanuju, piše Jutarnji list.

Drugi način popisivanja bit će dolazak popisivača u kuću. Oni će imati tablet u koji će unositi podatke o osobama koje se nisu same popisale, a njihov zadatak bit će i kontrola onih koji su samostalno obavili popis. Popis će se provoditi u dvije faze. Prva bi trajala od 1. do 10. travnja 2021. godine kada bi se građani samostalno popisivali, a druga od 16. travnja do 7. svibnja 2021. godine kada popisivači izlaze na teren i obavljaju popisivanje putem osobnog intervjua s građanima. Popisom će se obuhvatiti podaci o stanovništvu, kućanstvima te stanovima i ostalim jedinicama koje tijekom popisa koriste za stanovanje.

Popisni obrazac ispunjava se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ali će pripadnici nacionalnih manjina imati pravo dobiti na uvid ogledni primjerak u u papirnom obliku na jeziku i pismu manjine kojoj pripadaju. Podaci koji se mogu dovesti u vezu s fizičkom osobom su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.

Budući da će se ovaj popis stanovništva provoditi elektronski, podaci će se brže obrađivati, a Zavod za statistiku će prve rezultate popisa morati objaviti najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu. “Ovaj oblik ima svojih prednosti, a jedna od njih je veći osjećaj slobode pri davanju podataka, primjerice o vjeri, nacionalnosti i spolnoj orijentaciji, ako nema posrednika”, kaže donedavni ravnatelj Zavoda Marko Krištof.

Krištof napominje da je za točnost podataka jako važno kako će biti sročena pitanja, posebno za nacionalnost i vjeru. Međunarodna je preporuka, kaže, da ona budu otvorena – da se pokraj pitanja o narodnosti i vjeri ostavi prazna crta na koju građanin upisuje odgovor. Nije dobro, nastavlja, da ta pitanja budu zatvorena, ali ni poluotvorena, što bi bio slučaj da se ponudi odgovor Hrvat i ostalo ili katolik i ostalo.