Prati nas

Vijesti

Udar na siromašne

Desetak tisuća umirovljenika ostaje bez besplatnog dopunskog osiguranja

Dohodovni cenzus, na osnovi kojeg se određuje pravo na besplatno dopunsko osiguranje nije se mijenjao 15 godina, iako su u međuvremenu rasli i troškovi života i plaće i mirovine. U tom razdoblju su, primjerice, mirovine porasle za oko 34 posto, a plaće za čak 54 posto.

Objavljeno

|

Cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja
foto: hzzo.hr

Dok je Vlada još branila svoju mirovinsku reformu, posebno se hvalila time kako je uz redovito usklađivanje mirovina, u kolovozu ove godine za dodatnih 3,13 posto izvanredno povećala primanja 253 tisuće umirovljenika kojima je određena najniža mirovina.

No, to dodatno povećanje od prosječno pedesetak kuna mnogima je, među umirovljenicima zapravo značilo da raspolažu s manje novca. S povećanjem mirovine prešli su granicu prihoda koja im je jamčila da će država za njih plaćati dopunsko osiguranje. Viša mirovina značila je da sada moraju odvojiti 70 kuna za dopunsko osiguranje, pa je za njih povećanje mirovine značilo gubitak, piše Novi list.


Upozoravale su i kod prijašnjih usklađivanja umirovljeničke udruge na taj apsurd, a ministri su odgovarali da će pokušati pronaći rješenje za problem, odnosno da će se razmisliti o podizanju dohodovnog cenzusa na osnovi čega se ostvaruju pravo na dopunsko osiguranje na teret države.

No, i dalje samci koji primaju više od 1.939,39 kuna mirovine ili oni koji žive u kućanstvu gdje je prihod po članu obitelji veći od 1.516, 32 kune moraju plaćati policu dopunskog osiguranja. To znači da su s dva redovita usklađivanja umirovljenici koji su prešli taj prag i za pet kuna, izgubili pravo na besplatno dopunsko osiguranje.

Nema promjena na vidiku

Po svemu sudeći takvo stanje će ostati do kraja mandata sadašnje Vlade, jer u Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstava zdravstva za sljedeću godinu, objavljenom u javnom savjetovanju, nema Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

U Sindikatu umirovljenika Hrvatske su izračunali da će u rujnu nakon drugog ovogodišnjeg usklađivanja još desetak tisuća umirovljenika izgubiti pravo na besplatno zdravstveno osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za 3,13 posto. Zato pozivaju ministra zdravstva Milana Kujundžića da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva od 2.496,5 kuna za samca.

Napominju i da je kod prošlog usklađivanja na proljeće više od tri tisuće umirovljenika dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali početi plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih negativan. “Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopunskog zdravstvenog osiguranja”, upozoravaju iz Sindikata umirovljenika.

Dohodovni cenzus, na osnovi kojeg se određuje pravo na besplatno dopunsko osiguranje nije se mijenjao 15 godina, iako su u međuvremenu rasli i troškovi života i plaće i mirovine. U tom razdoblju su, primjerice, mirovine porasle za oko 34 posto, a plaće za čak 54 posto.

No, svi oni koji, kao samci, dobivaju mirovinu veću od 1.939 kuna moraju plaćati dopunsko osiguranje, ako ne žele snažnije participirati u troškovima svog liječenja, iako su i službeno u skupini koja je ostala ispod linije siromaštva.

Postajemo društvo nejednakosti

Sindikat umirovljenika napominje i da se u posljednjih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 200 tisuća, odnosno s 944 tisuće na sadašnjih oko 743 tisuće. Među onima koji imaju to pravo je oko 163 tisuće umirovljenika, ali sa svakim povećanjem pa tako i rujanskim od dva posto njihov se broj smanjuje, piše Novi list.

“Takvo je postupanje neshvatljivo, tim više što su istovremeno povećane mirovine. Upozoravaju i na to da je svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo, te da trenutačno stanje stvara društvo nejednakosti i uzrokuje situacije u kojima umirovljenici zbog neznatnog povećanja mirovine ostaju bez dopunskog osiguranja.”

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP