Prati nas

Zdravlje

Nekad bolje, nekad gore

I mentalno zdravlje treba čuvati. Znate li kako?

Duševno zdravlje treba promatrati kao skalu na kojoj se tijekom cijelog života pomičemo gore-dolje. U međuvremenu, sve više dokaza upućuje na to da je pozitivno psihološko stanje povezano s našim fizičkim zdravljem.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sebastián León Prado/Unsplash

O mentalnim bolestima se mnogo govori. Ali kako bi bilo da se za promjenu usredotočimo na mentalno zdravlje? Deutsche Welle donosi nekoliko praktičnih i provjerenih savjeta.

“Mentalno zdravlje je osjećaj zadovoljstva vezan za to tko smo i čime se bavimo”, kaže Chris O´Sullivan iz zaklade “Mentalno zdravlje” iz Velike Britanije.


Dok pojam “mentalnog zdravlja” ljude obično asocira na mentalne bolesti kao što su depresija, anksioznost i ovisnosti, znanstvenici poput O’Sullivana smatraju da bi bilo jednako važno misliti na psihičku dobrobit, prije nego što počnemo gledati u simptome, kad nekome više i ne ide tako dobro.

Duševno zdravlje treba promatrati kao skalu na kojoj se tijekom cijelog života pomičemo gore-dolje.

U međuvremenu, sve više dokaza upućuje na to da je pozitivno psihološko stanje povezano s našim fizičkim zdravljem. A također utječe i na odnose koje gradimo s drugima. Evo nekoliko praktičnih, svakodnevnih stvari koje biste trebali uzeti u obzir, kada je u pitanju mentalno zdravlje.

Napomena: Ako se suočavate s težim psihičkim problemima, ovi savjeti vam možda neće biti od pomoći, pa bolje potražite pomoć liječnika.

Budite aktivni

Um je povezan s tijelom. Vježbanje i sport oslobađaju neuroprijenosnike u našem mozgu zbog kojih se osjećamo dobro. Oni poboljšavaju naš san i pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti. Potiču bolje pamćenje i percepciju. A s tim se povećavaju i šanse za doživljavanje pozitivnih događaja u svakodnevnom životu.

“Dokazano je da vježbanje ima ulogu u prevenciji i liječenju blage i umjerene depresije i anksioznosti”, kaže O’Sullivan. “Kada se osjećate depresivno, malo fizičke aktivnosti može vam pomoći , čak i kada nemate ni najmanje volje za to.”

Ali “biti aktivan” ne odnosi se samo na trčanje i vježbanje: čak su i aktivnosti koje povećavaju otkucaje srca poput vrtlarstva, temeljnog čišćenja ili vožnje biciklom na posao dobre.

Pokazalo se i da odlazak u šetnju poboljšava stanje uma. U studiji iz 2015. godine znanstvenici su usporedili moždane aktivnosti zdravih ljudi nakon devedesetominutne šetnje. Šetnje su organizirane u gradu i u prirodi. Oni koji su se prošetali zelenim predjelima pokazali su manje aktivnosti u prefrontalnom korteksu – dijelu mozga koji je posebno aktivan kada smo anksiozni ili usredotočeni na negativne emocije.

Zdravlje ulazi na usta

Sve više studija ukazuje na to, da je za zdravlje važna uravnotežena ishrana, bogata voćem i povrćem i sa što manje prehrambenih prerađevina. Prehrana utječe na stvaranje novih živčanih ćelija u mozga, posebno u dijelu koji je uključen u regulaciju raspoloženja.

Novija istraživanja otkrila su vezu između loših prehrambenih navika i lošeg raspoloženja. Protuupalna ishrana bogata biljkama, s druge strane, može pomoći u sprječavanju depresije. Odgovor se dijelom krije u načinu na koji upala utiče na crijevnu floru. Sve je više dokaza da ona imaju izuzetan utjecaj na naše raspoloženje i ponašanje.

Zdrava prehrana, prema O’Sullivanu, također znači biti svjestan toga, koliko alkohola konzumiramo. “Nadzirati sebe i znati kako i koliko alkohola konzumiramo je velika stvar”, kaže on. “Mnoga samoubojstva povezana su s konzumiranjem alkohola.”

I san je važan

Nije točno poznato koliko vremena bi prošlo, prije nego bi u nastupila smrt zbog nedostatka sna. Američki student jednom je uspio ostati budan čak jedanaest dana i dvadeset i pet minuta. Ipak, mnogi od nas znaju da se osjećamo loše ako se ne naspavamo dovoljno.

Neispavanost utječe na raspoloženje i koncentraciju, ali i na emocionalnu inteligenciju. “Općenito gledano, ne spavamo onoliko koliko bi trebalo”, kaže O’Sullivan. “Ali znamo da je san vrlo usko povezan s mentalnim zdravljem.” Je li potrebno pet ili osam i pol sati sna, ovisi od pojedinca. Stručnjaci preporučuju da se ustanovi što nama osobno najviše odgovara i da se toga pridržavamo.

Osobe koje nisu u stanju prespavati noć, mogu u toku dana kroz kratke faze spavanja nadoknaditi izgubljeni san. Na primjer, kod radnika u smjenama i roditelja male djece često je dovoljno zadrijemati 20 minuta – dovoljno dugo da se zaspi, ali nedovoljno dugo da padnemo u dubok san.

Usredotočenost

Mnogi su već čuli za koncept. O’Sullivan definira usredotočenost kao “namjernu pozornost na ono što se događa i kako se događa”.

Ali pozornost nije joga ili vizualizacija, kaže on, nego stanje uma u kojem smo svjesni onoga što se događa s našim umom i tijelom dok kontroliramo našu pozornost i osjećaje. Ovo nam može biti posebno korisno kada se želimo izvući iz stanja, kada se naše negativne misli vrte u krug.

Kada ste već u depresiji ili u trenutku akutne anksioznosti, usredotočenje nije najbolja opcija. “Ali učenje svjesnosti kao alata za očuvanje zdravlja i pronalazak izlaza iz začaranog kruga misli, može biti korisno kako bi se spriječio povratak u takvo stanje”, kaže O’Sullivan.

Važno je da prepoznate osjećaje kao nešto što je kratkotrajno i što oscilira. “Svi imamo uspone i padove: razdoblja dobrog mentalnog zdravlja ali i iskušenja”, dodaje O’Sullivan. “I to je nešto na čemu svi možemo raditi.”

Zajednica

Većina ljudi čezne za vezom s drugima. Postoje dokazi da su osjećaj pripadnosti i socijalna povezanost jednako važni za naše zdravlje kao i prehrana, vježbanje i san. No, usprkos bezbroj modernih metoda komunikacije, O’Sullivan ističe: “Usamljenost je problem našeg vremena.”

“Usamljenost je jednako loša za naše zdravlje kao i pušenje”, kaže on, pozivajući se na istraživanja koja uspoređuju smrtni rizik uslijed nedostatka društvenih veza s jedne strane i pušenja s druge.

Društveni kontakti i mogućnost da s ljudima razgovaramo o svojim problemima vrlo su važni, tvrdi on: “I to ne samo za osobe sa psihičkim problemima, nego za sve nas: ljudi su sve više pretjerano povezani digitalnim uređajima, ali ne i u stvarnom životu.”

Što ako su vam ovi savjeti previše? Počnite sa sitnicama, O’Sullivan kaže: “Otkrijte na čemu želite raditi – nekoliko stvari koje su zaista dobre za vas – i odredite im prioritet.” Najvažnije je, dodaje O´Sullivan, da nađete nešto što vam odgovara i da potom to i pokušate, piše Deutsche Welle.

.

Zdravlje

Capak: Dezinficiranje svega i svačega stvara superbakterije i uništava okoliš

Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Gostujući na N1 televiziji, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, odgovorio je na niz pitanja o koronavirusu i svakodnevnom životu. Primjerice, trebaju li podovi u trgovinama biti natopljeni dezinficijenom.

“Dezificijensi su moćno oružje u medicini još od vremena Listera (Joseph Lister, britanski kirurg rođen 1827. op. MV.). Antiseptici i dezificijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti u povijesti. Koristimo dezinfekciju tamo gdje stručnjaci epidemiolozi kažu da je ona korisna i da se na taj način može suzbiti širenje virusa. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i druge vrste. Tako onečišćujemo okoliš teškim kemijskim sredstvima. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezificijense koje bi nas, kad prođe koronavirus, mogle maltretirati na druge načine. Zato vrlo oprezno s dezinficijensima”, kazao je Capak.


Kaže, namirnice u trgovinama je vjerojatno slagao netko s rukavicama. “Ako nije, to bi trebalo oprati. Na taj način se teško prenosi infekcija. Voće i povrće koje se donese iz dućana se većinom guli. Ako se ne guli, treba ga dobro oprati pod tekućom vodom. Onim što se termički obrađuje neće se prenijeti virus, jer ugiba za nekoliko sekundi na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke”, savjetuje Capak.

O mogućnosti da se najesen ponovno vrati COVID-19, Capak kaže: “Koronavirus i gripa, sezonski su virusi. Šire se kad više boravimo u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti najesen to nitko ne zna u ovom trenutku. Ili će nestati kao SARS, ili će mutirati i promijeniti se, ili ćemo imati cjepivo… Te scenarije se ne može sad predvidjeti. Ako će se ponašati kao sad, moguće je, ako bude nedovoljno ljudi imuno, da se iduće zime opet vrati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP