Prati nas

Vijesti

A mlađih sve manje

I radništvo stari. U 9 godina broj radnika starijih od 50 porastao za 80.000

Bez obzira na to što stariji dobivaju više prilika na tržištu, Hrvatska je i dalje među zemljama koje slabo koriste potencijale starije generacije i njihov udio među nezaposlenima raste.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Tuna Ölger/Pixabay

Posljednje desetljeće udio starijih od 50 među zaposlenima skočio je s 24 na 28 posto, dok je udio mladih radnika u dobi do 30 godina pao ispod 19 posto, piše Večernji list.

Danas je u radnom odnosu oko 80 tisuća osoba starijih od 50 i više nego što ih je bilo 2010. Istodobno, broj zaposlenih mladih ljudi do navršenih 29 godina smanjio se za oko 15 tisuća usprkos brojnim poticajima i olakšicama koji se za mlade ljude nude poslodavcima,.


Kontingent zaposlenih najmlađih radnika do navršenih 29 godina života kreće se oko 301.000, dok se broj starijih od 50 popeo na oko 450.000. Među starijima je gotovo stotinu tisuća radnika koji su zakoračili u sedmo desetljeće života i oni čine oko 6 posto ukupno zaposlenih. Osim migracija, na starenje radne snage utjecalo je i produljenje radnog vijeka žena na 65 godina.

Bez obzira na to što stariji dobivaju više prilika na tržištu, Hrvatska je i dalje među zemljama koje slabo koriste potencijale starije generacije i njihov udio među nezaposlenima raste. Primjerice, na svakih stotinu trenutačno nezaposlenih radnika 35 ih je starije od 50 godina, a 42 su dugotrajno nezaposlena.

Godine 2010., s kojom smo uspoređivali zaposlenost, udio starijih od 50 godina među nezaposlenima bio je 26 posto (danas je 35 posto), ali u apsolutnom broju ih je bilo 80 tisuća, ističe Večernji list. Otad je ukupan broj nezaposlenih pao 2,6 puta, a broj nezaposlenih starijih od 50 godina smanjivao se sporije – dva puta, s 80 na 40 tisuća osoba.

Eurostat navodi da je 2018. stopa zaposlenosti u skupini od 55 do 64 godine u Hrvatskoj bila samo 42 posto (kod žena 35%), za razliku od prosjeka Europske unije gdje je zaposleno 58 od stotinu osoba te dobi i to 65 od stotinu muškaraca i 52 žene od njih stotinu. Jedino su Grčka i bogati Luksemburg iza nas, donosi Večernji.

.

Vijesti

54 milijuna kuna za jačanje mirovinske pismenosti i informiranosti građana

Provedbom operacije će se jačati mirovinska pismenost građana i informiranost osiguranika individualne kapitalizirane štednje o mirovinskim fondovima, te ljudski, procesni i tehnološki kapaciteti REGOS-a za pružanje novih i unaprijeđenih usluga korisnicima.

Silvija Novak

Objavljeno

|

U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava danas je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “MOJA MIROVINA – Unapređenje usluga REGOS-a na tržištu rada”, ukupne vrijednosti 54.095.820,01 kn sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Ugovor su potpisali ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović, ravnateljica Središnjeg registra osiguranika Iskra Primorac i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.


Predviđeno trajanje projekta je 46 mjeseci a osnovni cilj je povećanje učinkovitosti i djelotvornosti REGOS-a kao javnog servisa građana te pružanje pravodobnih i kvalitetnih usluga korisnicima u području mirovinskog osiguranja. Provedbom operacije će se jačati mirovinska pismenost građana i informiranost osiguranika individualne kapitalizirane štednje o mirovinskim fondovima, te ljudski, procesni i tehnološki kapaciteti REGOS-a za pružanje novih i unaprijeđenih usluga korisnicima.

Tom prigodom ministar Aladrović je izjavio kako je realizacija projekta važan iskorak u smjeru jačanja mirovinske pismenosti i informiranosti građana i osiguranika o sustavu individualne kapitalizirane štednje. “Projektom će se doprinijeti povećanju povjerenja i potpore hrvatskom mirovinskom sustavu, putem dostupnih sveobuhvatnih i transparentnih informacija o individualnim pravima iz mirovinskog sustava te kvalitetnih novih usluga koje omogućuju jednostavan način ostvarivanja tih prava”, naglasio je Aladrović.

Ravnateljica Primorac je naglasila kako kroz provedbu ovog projekta, uvođenje informativnih centara, digitalizaciju poslovnih procesa REGOS, zajedno s HZMO-om, postaje partner korisnika u planiranju njihove budućnosti. “Naš cilj je potaknuti građane da razgovaraju s nama o svojoj budućnosti, približiti mirovinski sustav korisnicima i olakšati pristup informacijama”, izjavila je Primorac.

Projekt uključuje uspostavu Mirovinskih informativnih centara (u četiri velika hrvatska grada), razvoj portala “Moja mirovina” i mobilne aplikacije “mREGOS”,  te edukaciju zaposlenika institucija uključenih u projekt (REGOS, HZMO, HZZ, AORT i ZOSI).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP