Prati nas

Vijesti

A mlađih sve manje

I radništvo stari. U 9 godina broj radnika starijih od 50 porastao za 80.000

Bez obzira na to što stariji dobivaju više prilika na tržištu, Hrvatska je i dalje među zemljama koje slabo koriste potencijale starije generacije i njihov udio među nezaposlenima raste.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Tuna Ölger/Pixabay

Posljednje desetljeće udio starijih od 50 među zaposlenima skočio je s 24 na 28 posto, dok je udio mladih radnika u dobi do 30 godina pao ispod 19 posto, piše Večernji list.

Danas je u radnom odnosu oko 80 tisuća osoba starijih od 50 i više nego što ih je bilo 2010. Istodobno, broj zaposlenih mladih ljudi do navršenih 29 godina smanjio se za oko 15 tisuća usprkos brojnim poticajima i olakšicama koji se za mlade ljude nude poslodavcima,.


Kontingent zaposlenih najmlađih radnika do navršenih 29 godina života kreće se oko 301.000, dok se broj starijih od 50 popeo na oko 450.000. Među starijima je gotovo stotinu tisuća radnika koji su zakoračili u sedmo desetljeće života i oni čine oko 6 posto ukupno zaposlenih. Osim migracija, na starenje radne snage utjecalo je i produljenje radnog vijeka žena na 65 godina.

Bez obzira na to što stariji dobivaju više prilika na tržištu, Hrvatska je i dalje među zemljama koje slabo koriste potencijale starije generacije i njihov udio među nezaposlenima raste. Primjerice, na svakih stotinu trenutačno nezaposlenih radnika 35 ih je starije od 50 godina, a 42 su dugotrajno nezaposlena.

Godine 2010., s kojom smo uspoređivali zaposlenost, udio starijih od 50 godina među nezaposlenima bio je 26 posto (danas je 35 posto), ali u apsolutnom broju ih je bilo 80 tisuća, ističe Večernji list. Otad je ukupan broj nezaposlenih pao 2,6 puta, a broj nezaposlenih starijih od 50 godina smanjivao se sporije – dva puta, s 80 na 40 tisuća osoba.

Eurostat navodi da je 2018. stopa zaposlenosti u skupini od 55 do 64 godine u Hrvatskoj bila samo 42 posto (kod žena 35%), za razliku od prosjeka Europske unije gdje je zaposleno 58 od stotinu osoba te dobi i to 65 od stotinu muškaraca i 52 žene od njih stotinu. Jedino su Grčka i bogati Luksemburg iza nas, donosi Večernji.

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP