Prati nas

Vijesti

Pravo na mirovinu

Koji su uvjeti za braniteljsku mirovinu po novom zakonu?

Dva su uvjeta da bi hrvatski branitelj imao najnižu mirovinu – da je sudjelovao u domovinskom ratu najmanje 100 dana u borbenom sektoru i da je njegova mirovina niža od najniže braniteljske mirovine.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Prvog siječnja ove godine počela je primjena dijela mjera vezanih uz Zakon o braniteljima. Time je otvorena mogućnost podnošenja novih zahtjeva za status hrvatskih branitelja.

Hrvatski branitelji mogu ostvariti prava na invalidsku mirovinu, uz ispunjenje određenih uvjeta, prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, javlja HTV.


Ovaj zakon je jedinstven i prvi put uključuje i prava iz mirovinskog osiguranja. Dva su uvjeta da bi hrvatski branitelj imao najnižu mirovinu – da je sudjelovao u domovinskom ratu najmanje 100 dana u borbenom sektoru i da je njegova mirovina niža od najniže braniteljske mirovine.

Kako do braniteljske mirovine?

Najniža braniteljska mirovina iznosi 40 posto prosječne plaće zaposlenih u pravnim osobama u 2016. godine što iznosi 2.558 kn. Na taj iznos se dodaje i mirovinski faktor ovisno o vrsti mirovine koju su branitelji ostvarili (100% ili 80%) te 0,015% po danu sudjelovanja u ratu, što iznosi oko 50 lipa po danu, kazao je zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja.

Kako do braniteljske invalidske mirovine?

Da bi hrvatski branitelj ostvario pravo na invalidsku “braniteljsku” mirovinu moraju biti ostvarena tri uvjeta. Da je njegov liječnik utvrdio da ne može raditi, da ima trajni status HRVI i uzrok njegove radne nesposobnosti mora biti u svezi obnašanja dužnosti u domovinskom ratu, kazala je pomoćnica ravnateljice za vještačenje Đurđica Blažinkov Živković. U većini zahtjeva, prema liječničkoj dokumentaciji, dodala je – radi se o PTSP-ju. Procedura traje, ima puno administracije – i postupak se može odužiti i do par mjeseci.

Bulaja je kazao kako, unatoč novom zakonu HZMO ima manje korisnika branitelja nego lani. Broj zahtjeva za prava temeljem invalidnosti nije velik. S druge strane povećan je broj zahtjeva za prava temeljem starosti, ali je sukladan projekcijama starenja braniteljske populacije. Zavod je ove godine zaprimio 16 tisuća više zahtjeva svih kategorija, od čega se između tri i četiri tisuće odnosi na branitelje, kazao je.

Obiteljske mirovine

Napomenuo je da je u Zakon o braniteljima uvrštena i mogućnost ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, u obiteljima u kojima je branitelj počinio samoubojstvo. “Ako je branitelj poginuo u ratu onda je za udovicu uvjet navršenih 40 godina života. Ukoliko ima djecu na redovnom školovanju, ostvaruje se pravo do 26 godine, a ako su nezaposleni do 27 godine”, kazao je.

.

Vijesti

Jasna A. Petrović: ‘Kako biste reagirali da koronavirus većinom ubija mlade?’

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja

“Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?” Pitanje je to koje postavlja šefica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović u Glasu umirovljenika.

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, “jer stari ionako trebaju od nečega umrijeti”.


Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve “odabrao” mlade?

Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP