Prati nas

Vijesti

Pravo na mirovinu

Koji su uvjeti za braniteljsku mirovinu po novom zakonu?

Dva su uvjeta da bi hrvatski branitelj imao najnižu mirovinu – da je sudjelovao u domovinskom ratu najmanje 100 dana u borbenom sektoru i da je njegova mirovina niža od najniže braniteljske mirovine.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Prvog siječnja ove godine počela je primjena dijela mjera vezanih uz Zakon o braniteljima. Time je otvorena mogućnost podnošenja novih zahtjeva za status hrvatskih branitelja.

Hrvatski branitelji mogu ostvariti prava na invalidsku mirovinu, uz ispunjenje određenih uvjeta, prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, javlja HTV.


Ovaj zakon je jedinstven i prvi put uključuje i prava iz mirovinskog osiguranja. Dva su uvjeta da bi hrvatski branitelj imao najnižu mirovinu – da je sudjelovao u domovinskom ratu najmanje 100 dana u borbenom sektoru i da je njegova mirovina niža od najniže braniteljske mirovine.

Kako do braniteljske mirovine?

Najniža braniteljska mirovina iznosi 40 posto prosječne plaće zaposlenih u pravnim osobama u 2016. godine što iznosi 2.558 kn. Na taj iznos se dodaje i mirovinski faktor ovisno o vrsti mirovine koju su branitelji ostvarili (100% ili 80%) te 0,015% po danu sudjelovanja u ratu, što iznosi oko 50 lipa po danu, kazao je zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja.

Kako do braniteljske invalidske mirovine?

Da bi hrvatski branitelj ostvario pravo na invalidsku “braniteljsku” mirovinu moraju biti ostvarena tri uvjeta. Da je njegov liječnik utvrdio da ne može raditi, da ima trajni status HRVI i uzrok njegove radne nesposobnosti mora biti u svezi obnašanja dužnosti u domovinskom ratu, kazala je pomoćnica ravnateljice za vještačenje Đurđica Blažinkov Živković. U većini zahtjeva, prema liječničkoj dokumentaciji, dodala je – radi se o PTSP-ju. Procedura traje, ima puno administracije – i postupak se može odužiti i do par mjeseci.

Bulaja je kazao kako, unatoč novom zakonu HZMO ima manje korisnika branitelja nego lani. Broj zahtjeva za prava temeljem invalidnosti nije velik. S druge strane povećan je broj zahtjeva za prava temeljem starosti, ali je sukladan projekcijama starenja braniteljske populacije. Zavod je ove godine zaprimio 16 tisuća više zahtjeva svih kategorija, od čega se između tri i četiri tisuće odnosi na branitelje, kazao je.

Obiteljske mirovine

Napomenuo je da je u Zakon o braniteljima uvrštena i mogućnost ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, u obiteljima u kojima je branitelj počinio samoubojstvo. “Ako je branitelj poginuo u ratu onda je za udovicu uvjet navršenih 40 godina života. Ukoliko ima djecu na redovnom školovanju, ostvaruje se pravo do 26 godine, a ako su nezaposleni do 27 godine”, kazao je.

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP