Prati nas

Mozaik

Vjerske slobode?

Tito: “Najproblematičniji su katolici, Stepinac je politički zlotvor, a s muslimanima imamo najbolje odnose”

‘Nismo glupi da bismo mislili kako se religija može eliminirati silom. Vjera je privatna stvar pojedinca i tu ne možemo ništa učiniti. Ni ne pokušavamo’, kazao je Tito.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li Tito branio vjeru?
Josip Broz Tito i papa Pavao VI. u Vatikanu 23. ožujka 1971. godine

Je li se u Jugoslaviji smjelo ići u Crkvu, banalno je pitanje koje se često postavlja u sklopu internetskih rasprava na temu sloboda u Jugoslaviji. Odgovor na njega iznimno je jednostavan: smjelo se, iako nije bilo poticano i nije se smatralo poželjnim ponašanjem. Uostalom, o tome svjedoče i brojni novinski tekstovi koji upozoravaju, primjerice, na navodno štetan i nazadnjački utjecaj Crkve na jugoslavensku mladež.

Vjerske slobode u Jugoslaviji intrigirale su i strane medije, a s njima su se sasvim ozbiljno bavile i državne politike zapadnjačkih zemalja. Tako je američka Središnja obavještajna agencija (CIA) u veljači 1999. godine skinula oznaku tajnosti s prijepisa razgovora američkog izaslanstva i doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, a koji otkriva maršalove stavove o vjerskim zajednicama. Izaslanstvo predvođeno dr. J. Huntleyem Dupreom, Tito je ugostio na Brijunima 29. srpnja 1953. godine.


Uz brojna pitanja koja su se ticala uređenja države, mogućnosti stranog investiranja, obrazovanja i socijalističke ideologije, velik dio razgovora posvećen je vjerskim slobodama. Tako je jedan od gostiju, čije je ime u dokumentu cenzurirano, konstatirao da je Katolička crkva “u Jugoslaviji napravila probleme i počinila zla”. No zanimalo ga je postoji li i nekakav pozitivan doprinos Crkve u Titovoj Jugoslaviji.

“Vatikan stvara probleme”

“Imamo nekoliko religija; katoličku, najbrojniju pravoslavnu, muslimansku, protestansku i druge. Moram reći da imamo najviše problema s katoličkom vjerom, drugim riječima, s višim svećenicima. Niže svećenstvo, koje čini najveći dio katoličke vjere, sklono je surađivati s državom i prilagođava se okolnostima i trenutnim uvjetima. S druge strane, više svećenstvo, potaknuto Vatikanom, stvara nam probleme. To se vidi i u inozemstvu”, odgovorio je doživotni jugoslavenski predsjednik Josip Broz.

“Politički zlotvor i ratni zločinac”

U nastavku izlaganja spomenuo je i Alojzija Stepinca za kojeg je rekao da je bio dobrovoljac na Solunskom frontu. “Preskočio je sve stepenice da bi postao biskup. Kao skorojevića sada su ga učinili kardinalom. Za nas je on politički zlotvor i ratni zločinac, kako mu je suđeno i presuđeno. Svatko u ovoj zemlji to zna. Bio je predstavnik Vatikana u Jugoslaviji. Vatikan ga je koristio kako bi nam stvarao probleme u unutarnjim i vanjskim odnosima”, izgovorio je Tito u dugom odgovoru u kojem optužuje Svetu Stolicu za daljnje pokušaje destabilizacije Jugoslavije: “Na vanjskom planu Vatikan svoju borbu protiv Jugoslavije predstavlja kao sukob između aktualne vlasti i religije. Nismo glupi da bismo mislili kako se religija može eliminirati silom zakona. Vjera je privatna stvar pojedinca i tu ne možemo ništa učiniti. Ni ne pokušavamo. Ali želimo da predstavnici Crkve priznaju sadašnje stanje i da obavljaju samo crkvene dužnosti.”

foto: CIA

Dekret o zabrani pokrivanja muslimanki

Nadalje, član američkog izaslanstva kojem je cenzurirano ime postavio je pitanje o odnosima s muslimanskom zajednicom koja se opirala nekim Titovim mjerama.

“To je iza nas. Morali smo donijeti dekret o zabrani pokrivanja lica i bilo je nešto otpora oko toga. Nisu se bunili poglavari muslimanske zajednice, već neki pojedinci i niže svećenstvo. Ali to smo lako riješili i sada više nema problema. Moram priznati da s muslimanskom religijom i predstavnicima muslimanske vjerske zajednice imamo najbolje odnose”, pohvalio se Broz.

Na sastanku koji se održao u prijepodnevnim satima bili su predstavnici pravoslavne, muslimanske, starokatoličke i židovske vjerske zajednice, no bez predstavnika Katoličke crkve iz Hrvatske. Od važnijih sudionika na sastanka bili su zamjenik direktora Federalnog planiranja Kiro Gligorov, predstavnici vojnih i zdravstvenih vlasti te tajnik Centralnog komiteta Saveza sindikata Jugoslavije Ivan Boričević.

Tito i Jovanka Broz na audijenciji kod pape Pavla VI. u Vatikanu 23. ožujka 1971. godine

Tito nije uspio odvojiti narod od vjere, ni Crkvu od Vatikana

Svjestan da ne može odvojiti narod od vjere, Josip Broz svom silom pokušavao je odvojiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od Vatikana. No, zahvaljujući Stepincu, to mu nije pošlo za rukom. Kardinal je, naime, još za života među vjernicima zadobio status mučenika, a njegovo suđenje i presuda smatrani su farsom i zastrašivanjem Hrvata.

Nakon dugotrajnih pregovora u lipnju 1966. godine, Sveta stolica i Jugoslavija potpisale su u Beogradu protokol kojim Jugoslavija potvrđuje slobodu vjeroispovijesti. Najvažnije, tim je dokumentom potvrđena nadležnost Svete Stolice nad Katoličkom crkvom u Jugoslaviji u duhovnim stvarima.

Vatikan je pak izjavio da svećenici ne mogu svoje crkvene i vjerske funkcije zloupotrebljavati u političke svrhe te je osudio političko nasilje i politički terorizam. Te je godine dopuštena i prodaja ploča s božićnim pjesmama, a izdana je i dozvola za gradnju prve nove katoličke crkve u Zagrebu.

1970. godine uspostavljeni su i diplomatski odnosi s Vatikanom. Konačno, 1971. Tito je u pratnji supruge Jovanke posjetio Vatikan gdje ga je primio papa Pavao VI.

.

Mozaik

‘Mi ćemo koronavirus preživjeti, ali naš brak neće!’

U izvanrednoj situaciji, ljudi se ponašaju izvanredno, no to nije uvijek dobro. Hoće li brakovi i općenito odnosi nakon ovog iskustva postati čvršći ili se raspasti? Kako koji…

Ksenija Habunek

Objavljeno

|

Žali mi se neki dan prijateljica preko telefona. Kaže da ju muž izluđuje. Otkako je počela epidemija, ne prestaje kopati po nekim opskurnim portalima i tražiti alternativna objašnjenja ovoga što se događa. Ne vjeruje, kaže, ni Vladi, ni Nacionalnom stožeru, ni Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Svi su oni, uvjeren je, potkupljeni u cilju potlačivanja masa i organiziranja novog svjetskog poretka.

“Ja ću izluditi! Kaže da su se kompletna znanstvena zajednica, svi epidemiolozi na svijetu i sve vlade svijeta organizirale kako bi nas podjarmile (kao da im je za to trebao nekakav virus) i da će novi svjetski ustroj biti nešto posve drugo. Uzalud mu ja objašnjavam da sve svjetske vlade najčešće ne mogu dogovoriti niti zajednički stav o tome koji danas dan, a kamoli da bi uspjeli organizirati nešto ovako komplicirano i sveobuhvatno. On i dalje pili po svome! Uopće ne znam gdje mu je nestao sav razum! Kad ovo i jednom završi, ne znam hoću li ga ikada više moći gledati na isti način”, gotovo u dahu mi govori prijateljica.


Jedna druga prijateljica ima jednako neugodan, ali posve suprotan problem. Njezin je muž pomahnitao od silnog nastojanja da se zaštiti od virusa.

“Stalno sve dezinficira. Po nekoliko puta dnevno alkoholom briše sve kvake, ključeve, mobitele… Natjerao nas je da cipele ostavljamo na stubištu, a vrećice iz dućana i sve kupljene namirnice brišemo dezinfekcijskim maramicama. Kad sam mu rekla, u šali, da zašto nije tako puno pospremao i čistio i ranije, izderao se na mene da je stvar ozbiljna i da nije trenutak za zezanje. I dok je samo čistio, sve je bilo OK, ali sad nam je počeo braniti da uopće izlazimo iz kuće, u trgovinu idemo najviše dva puta tjedno, a vešmašina non-stop radi jer on stalno prokuhava zaštitne maske. Kuća nam izgleda kao bolnica.”

No nisu malo skrenuli samo muževi. Susjeda ima problema s – mamom. Gospođa, iako je već u poznim godinama, uopće ne mari za savjete liječnika i nimalo se ne pazi. Kaže da ako je preživjela dva rata, smrt muža i karcinom, onda će preživjeti i ovo. Uopće neće slušati kad joj se objašnjava da upravo zbog tog preboljenog karcinoma i poznih godina, pripada rizičnoj skupini.

“Poludit ću s njom! Ali nije samo to što se svađamo, nego sam sad i stvarno zabrinuta. Evo, jučer je išla do prijateljice na kavu. Poslije je malo prošetala do placa i jako se naljutila što je sve zatvoreno. Kad joj kažem da će ju policija vratit kući kad već neće slušati epidemiologe, onda počne psovati i političare, i Plenkovića, i Beroša, i sve. Ponaša se kao malo dijete. Ali ne mogu ja svoju mamu stavit u kaznu i zabranit joj izlaske”, priča mi susjeda.

Kad čujem ove priče, postanu mi jasna sva ona upozorenja psihologa da će koronavirus ostaviti teške psihičke posljedice čak i ako uspijemo zaobići zarazu. Mnogi od nas sada po prvi puta vide kako naši bližnji reagiraju na izvanrednu situaciju, a mnoge od tih reakcija nimalo nam se ne sviđaju.

U Kini je doista zabilježen povećan interes za razvodima brakova sad kad je kriza s virusom polako jenjala. Neće biti drugačije niti kod nas, a mnogim odnosima koji su se otprije klimali, koronavirus će zabiti posljednji čavao u lijes.

Ipak, ako želite moje mišljenje, trebali biste još malo pričekati prije nego nekog zauvijek otpišete. Imajte na umu da su u izvanrednoj situaciji i reakcije ljudi izvanredne. Jednom kad epidemija prođe, kad se svijet vrati u normalu, a mir u vaše živote, možda pronađete novo razumijevanje za sve ludosti vaših muževa, žena, mama, baka i susjeda. A možda jednostavno i zaboravite i pravite se kao da se ništa nije dogodilo.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP