Prati nas

Vijesti

Razoreni mirovinski sustav

Hrelja: ‘Branitelj sam. Ali temelj društva nisu branitelji, već život od rada’

‘Niti jedna zemlja EU, osim Hrvatske nije razorila svoj mirovinski sustav koji više nema ni svoju poslovnu, a ni financijsku autonomiju, a to je prvi stup mirovinskog osiguranja’, komentirao je Hrelja.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Završilo je javno savjetovanje paketa mirovinskih zakona kojima Vlada ispunjava sve sindikalne zahtjeve Inicijative 67 je previše. Zakoni se mijenjanju po hitnoj proceduri što znači da je savjetovanje bilo samo 15 dana, a potom slijedi izglasavanje u Saboru. Umirovljenici će od 2020. godine u mirovinu po povoljnijim uvjetima.

“Vlada ispunjava sindikalne zahtjeve kako ne bi došlo do referenduma, a time i izglasavanje povjerenja ili ne istoj. Premijer je odlučio da će s riješiti problem prema volji naroda”, rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja za HRT.


Izmjenama i dopunama, smatra čelnik HSU-a, Vlada riskira tužbu pred europskim sudom za ljudska prava od onih građana koji su ove godine otišli u mirovinu i koji će za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu će biti penalizirani za 18 posto, a od 1. siječnja će biti penalizirani 12 posto što je za trećinu manje.

Amandmanom protiv diskriminacije

“To je nedopustivo da ljudi budu tako diskriminirani, zato što 6 posto doživotne razlike nije malo”, naglasio je Hrelja i dodao da ako Vlada neće sama staviti amandman na ovaj prijedlog zakona da će onda HSU ponuditi amandman da se u nekom razumnom roku, svim umirovljenicima koji su ove godine otišli u mirovinu izda novo rješenje s najvećom penalizacijom 0,20 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu.

Hrelja je naglasio kako ako poslodavac je zadovoljan s radnikom, a ovaj to želi, radnik ni danas ne mora otići u mirovinu sa 65 godina. Može raditi do 70. godine i po Zakonu o mirovinskom osiguranju, dobit će 0,34 povišice za svaki daljnji mjesec rada od 65. godine na dalje.

‘Branitelji su temelj državnosti, a ne društva’

“Sam sam branitelj. 13 dana sam bio mobiliziran u Oluji, odradio sam svoj dug na poziv domovine u Križpolju, Rakovici, Plitvičkim jezerima… Ne mogu se složiti (s ministrom Medvedom, op. mv) da su branitelji temelj hrvatskog društva. Oni su temelj državnosti i neovisnosti“, kazao je Hrelja i dodao kako bi temelj hrvatskog društva trebao biti život od rada, od onoga što studiramo, onoga što znamo .

“Niti jedna zemlja EU, osim Hrvatske nije razorila svoj mirovinski sustav koji više nema ni svoju poslovnu, a ni financijsku autonomiju, a to je prvi stup mirovinskog osiguranja. Kada netko isplaćuje mirovinu koja nije pokrivena radom, proračun mora transferirati novac za to. Kod nas takvo što ne postoji”, komentirao je za HRT.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP