Prati nas

Vijesti

Razoreni mirovinski sustav

Hrelja: ‘Branitelj sam. Ali temelj društva nisu branitelji, već život od rada’

‘Niti jedna zemlja EU, osim Hrvatske nije razorila svoj mirovinski sustav koji više nema ni svoju poslovnu, a ni financijsku autonomiju, a to je prvi stup mirovinskog osiguranja’, komentirao je Hrelja.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Završilo je javno savjetovanje paketa mirovinskih zakona kojima Vlada ispunjava sve sindikalne zahtjeve Inicijative 67 je previše. Zakoni se mijenjanju po hitnoj proceduri što znači da je savjetovanje bilo samo 15 dana, a potom slijedi izglasavanje u Saboru. Umirovljenici će od 2020. godine u mirovinu po povoljnijim uvjetima.

“Vlada ispunjava sindikalne zahtjeve kako ne bi došlo do referenduma, a time i izglasavanje povjerenja ili ne istoj. Premijer je odlučio da će s riješiti problem prema volji naroda”, rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja za HRT.


Izmjenama i dopunama, smatra čelnik HSU-a, Vlada riskira tužbu pred europskim sudom za ljudska prava od onih građana koji su ove godine otišli u mirovinu i koji će za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu će biti penalizirani za 18 posto, a od 1. siječnja će biti penalizirani 12 posto što je za trećinu manje.

Amandmanom protiv diskriminacije

“To je nedopustivo da ljudi budu tako diskriminirani, zato što 6 posto doživotne razlike nije malo”, naglasio je Hrelja i dodao da ako Vlada neće sama staviti amandman na ovaj prijedlog zakona da će onda HSU ponuditi amandman da se u nekom razumnom roku, svim umirovljenicima koji su ove godine otišli u mirovinu izda novo rješenje s najvećom penalizacijom 0,20 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu.

Hrelja je naglasio kako ako poslodavac je zadovoljan s radnikom, a ovaj to želi, radnik ni danas ne mora otići u mirovinu sa 65 godina. Može raditi do 70. godine i po Zakonu o mirovinskom osiguranju, dobit će 0,34 povišice za svaki daljnji mjesec rada od 65. godine na dalje.

‘Branitelji su temelj državnosti, a ne društva’

“Sam sam branitelj. 13 dana sam bio mobiliziran u Oluji, odradio sam svoj dug na poziv domovine u Križpolju, Rakovici, Plitvičkim jezerima… Ne mogu se složiti (s ministrom Medvedom, op. mv) da su branitelji temelj hrvatskog društva. Oni su temelj državnosti i neovisnosti“, kazao je Hrelja i dodao kako bi temelj hrvatskog društva trebao biti život od rada, od onoga što studiramo, onoga što znamo .

“Niti jedna zemlja EU, osim Hrvatske nije razorila svoj mirovinski sustav koji više nema ni svoju poslovnu, a ni financijsku autonomiju, a to je prvi stup mirovinskog osiguranja. Kada netko isplaćuje mirovinu koja nije pokrivena radom, proračun mora transferirati novac za to. Kod nas takvo što ne postoji”, komentirao je za HRT.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP