Prati nas

Vijesti

Ukupne brojke

Medved: Hrvatska ima 438 tisuća živih branitelja, nisu prijetnja mirovinskom sustavu

Najveću mirovinu od sedam tisuća kuna imaju obitelji poginulih branitelja čijih je korisnika i najviše, dok ratni vojni invalidi primaju 5.700 kuna.

Objavljeno

|

Tomo Medved (HDZ), ministar branitelja (screenshot: Youtube)

Hrvatska ima 438.256 živućih branitelja, objavio je ministar branitelja Tomo Medved (HDZ). “U hrvatskom društvu, hrvatski branitelji su temelj, a ne teret društva”, kazao je ministar na okruglom stolu u Ministarstvu branitelja na temu mirovina hrvatskih branitelja.

Prema iznesenim podacima, Hrvatsku je branilo 508.605 branitelja. Njih 8.397 je poginulo u ratu, 437 je nestalih, a 61.509 branitelja umrlo je od početka Domovinskog rata pa sve do danas.


Branitelja korisnika mirovina, koje su raspoređene u devet kategorija, bilo je 151.892 te im je prosječna mirovina iznosila 4.200 kuna. Najveću mirovinu od sedam tisuća kuna imaju obitelji poginulih branitelja čijih je korisnika i najviše, dok ratni vojni invalidi primaju 5.700 kuna. Hrvatskih branitelja koji su u radnom odnosu bilo je 190.408, a onih koji su u radnom odnosu i koriste mirovinu je 69.54. Branitelja koji nisu u radnom odnosu i ne koriste mirovine bilo je 74.627.

Prosječan mirovinski staž branitelja po općim propisima je 28 godina, dok je staž ratnih vojnih invalida 20 godina. “Očekujem da će ovaj okrugli stol uputiti javnosti snažnu argumentiranu poruku o hrvatskim braniteljima korisnicima sustava bez bilo kakvog oblika prijetnje za mirovinski sustav”, objasnio je Medved.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP