Prati nas

Vijesti

Ne boji se

Mrsić odgovorio Hvidri: U ratu sam liječio ljude, ne dugujem porez, ne bojim vas se

‘Niti jednom riječju ili rečenicom nisam tražio smanjenje, ukidanje ili obustavu isplata braniteljskih mirovina. Dapače, Domovina i na taj način treba pokazati zahvalnost ljudima koji su svoje živote i zdravlje stavili na branik Domovine.’

Objavljeno

|

Mirando Mrsić

Saborski zastupnik Mirando Mrsić (Demokrati) otvorenim pismom odgovorio je na kritike iz HVIDR-e. Naime, braniteljska udruga reagirala je na Mrsićeve zahtjeve prema kojima iz mirovinskog sustava treba isplaćivati samo mirovine iz rada, a sve mirovine po posebnim propisima, povlaštene mirovine među kojima su i braniteljske, iz državnog proračuna.

Mrsićevo pismo prenosimo u cijelosti.


“Kao što sam već rekao, povlaštene mirovine ne smiju biti svete krave mirovinskog sustava. Taj moj stav nije od jučer, iskazao sam ga još tijekom vođenja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U mandatu Vlade Republike Hrvatske čiji sam bio član ukinute su povlaštene mirovine političarima, kako saborskim zastupnicima, tako i predsjedniku Republike Hrvatske. Mislim da je to najbolji pokazatelj da sam krenuo od sebe u skidanju tereta s leđa građana naše zemlje koji vrijedno i teško rade kako bi u starosti od mirovine mogli dostojno živjeti.

Niti jednom riječju ili rečenicom nisam tražio smanjenje, ukidanje ili obustavu isplata braniteljskih mirovina. Dapače, Domovina i na taj način treba pokazati zahvalnost ljudima koji su svoje živote i zdravlje stavili na branik Domovine. Samo sam tražio i nastavit ću tražiti – u to budite sigurni – da se stvari nazovu pravim imenom. Da se mirovine iz rada, zarađene mirovine, odvoje od mirovina po posebnim propisima, od povlaštenih mirovina.

‘Građani imaju znati kolike su financijske naknade koje je politika dijelila’

Isto tako, kao i braniteljske, tražim da se iz mirovinskog sustava izdvoje sve povlaštene mirovine, uključujući i mirovine NOB-a, domobranske, MUP-a i sve ostale. Sve mirovine koje nisu stečene iz rada trebaju van iz mirovinskog sustava.

Povlaštene mirovine su zapravo financijske naknade koje je politika u nekom trenutku odlučila dodijeliti pojedinim skupinama u društvu. I to treba otvoreno reći. Građani imaju pravo znati koliko ih koštaju pojedine odluke politike, jer je riječ o javnom novcu. Novcu svih građanki i građana Republike Hrvatske. Prošla su olovna vremena šutnje i pogibanja glave u kojima se nije smjelo pitati ili govoriti, što i sami često spominjete.

Usporedba sa SUBNOR-om

U skladu s tim, mogli bi i cijenjeni članovi HVIDR-e krenuti od sebe i pokazati da vam je i danas – kao u Domovinskom ratu – stalo do Domovine u koju se toliko zaklinjete i na koju se u svakom svom obraćanju javnosti pozivate. Slobodu i demokraciju za koju su se borili i ginuli branitelji Hrvatske nemate pravo pretvoriti u novo jednoumlje u kojemu ćete prijetnjama nametati svoja politička uvjerenja i opredjeljenja te odlučivati što je dopušteno, a što nije. Ne želite valjda biti kao SUBNOR?

A kad me već pitate za moj osobni doprinos u Domovinskom ratu, ako vas doista zanima lako ćete naći veliki broj ljudi kojima sam pomogao da posvjedoče gdje sam bio. Dok su neki baš pakirali kofere i odlazili u Ameriku i Njemačku kada su krenuli balvani u kolovozu, ja sam se tada vratio sa stipendije iz SAD-a u Hrvatsku. Nisam pjevao “Ne dirajte mi ravnicu” iz američke stepe ili s bavarske livade.

1991. na Rebru

Kako sam siguran da nećete pitati one koji to znaju gdje sam bio 91., pomoći ću vam u traženju odgovora: bio sam na Rebru, sa svojim pacijentima. Cijelo vrijeme rata nismo prestajali raditi i liječiti ljude. Čak i pod uzbunama. A bivši ministar Hebrang također zna što je nekolicina nas 1995. radila u bolnici u Rumbocima na Ramskom jezeru pored Prozora u Bosni i Hercegovini.

Moja obitelj i ja Hrvatskoj ne dugujemo ni kunu poreza i nikad nismo i to vrlo lako i jednostavno možete provjeriti. Ne posjedujemo hotele, ne prijetimo novinarima i onima koji drugačije misle, poštujemo sve građanke i građane bez obzira ne njihovu vjersku, nacionalnu, rasnu ili spolnu pripadnost.

I da, prijedlog zakona o razdvajanju zarađenih mirovina od povlaštenih mirovina ide u proceduru. NE BOJIM VAS SE”, napisao je Mirando Mrsić.

Što je HVIDRA ranije napisala Mrsiću?

Kada već govori o “svetim kravama”, očito zaboravlja njegove nasrtaje na medijske slobode, kada je svojedobno, koristeći se političkom moći, utjecao na odluku tadašnje ravnateljice HINE koja je zabranila objavu teksta o dugu tvrtke njegove supruge HZZO-u u iznosu od 10,6 mil. kuna, koji je nastao od 2010. do 2012. za vrijeme trajanja mandata Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava u Vladi Zorana Milanovića.

Obzirom da proziva hrvatske ratne vojne invalide, nazivajući ih “povlaštenom kastom u društvu”, pitamo ga zašto on nije uzeo pušku u ruke i branio domovinu, riskirajući ranjavanje koje bi mu donijelo takve “povlastice”, već je negdje u sigurnoj zavjetrini čekao rasplet događaja i sada iz svoga povlaštenog položaja, sudi upravo onima koji su mu omogućili da živi i radi u slobodnom demokratskom društvu, dok im on uzvraća prijedlozima zabrana i određivanjima što udruga HVIDR-a može ili ne može raditi, zaboravljajući na ustavno i zakonsko pravo na udruživanje u svrhu zaštite prava svojih članova.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanje na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno za 3 godina

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP