Prati nas

Vijesti

Ne boji se

Mrsić odgovorio Hvidri: U ratu sam liječio ljude, ne dugujem porez, ne bojim vas se

‘Niti jednom riječju ili rečenicom nisam tražio smanjenje, ukidanje ili obustavu isplata braniteljskih mirovina. Dapače, Domovina i na taj način treba pokazati zahvalnost ljudima koji su svoje živote i zdravlje stavili na branik Domovine.’

Objavljeno

|

Mirando Mrsić

Saborski zastupnik Mirando Mrsić (Demokrati) otvorenim pismom odgovorio je na kritike iz HVIDR-e. Naime, braniteljska udruga reagirala je na Mrsićeve zahtjeve prema kojima iz mirovinskog sustava treba isplaćivati samo mirovine iz rada, a sve mirovine po posebnim propisima, povlaštene mirovine među kojima su i braniteljske, iz državnog proračuna.

Mrsićevo pismo prenosimo u cijelosti.


“Kao što sam već rekao, povlaštene mirovine ne smiju biti svete krave mirovinskog sustava. Taj moj stav nije od jučer, iskazao sam ga još tijekom vođenja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U mandatu Vlade Republike Hrvatske čiji sam bio član ukinute su povlaštene mirovine političarima, kako saborskim zastupnicima, tako i predsjedniku Republike Hrvatske. Mislim da je to najbolji pokazatelj da sam krenuo od sebe u skidanju tereta s leđa građana naše zemlje koji vrijedno i teško rade kako bi u starosti od mirovine mogli dostojno živjeti.

Niti jednom riječju ili rečenicom nisam tražio smanjenje, ukidanje ili obustavu isplata braniteljskih mirovina. Dapače, Domovina i na taj način treba pokazati zahvalnost ljudima koji su svoje živote i zdravlje stavili na branik Domovine. Samo sam tražio i nastavit ću tražiti – u to budite sigurni – da se stvari nazovu pravim imenom. Da se mirovine iz rada, zarađene mirovine, odvoje od mirovina po posebnim propisima, od povlaštenih mirovina.

‘Građani imaju znati kolike su financijske naknade koje je politika dijelila’

Isto tako, kao i braniteljske, tražim da se iz mirovinskog sustava izdvoje sve povlaštene mirovine, uključujući i mirovine NOB-a, domobranske, MUP-a i sve ostale. Sve mirovine koje nisu stečene iz rada trebaju van iz mirovinskog sustava.

Povlaštene mirovine su zapravo financijske naknade koje je politika u nekom trenutku odlučila dodijeliti pojedinim skupinama u društvu. I to treba otvoreno reći. Građani imaju pravo znati koliko ih koštaju pojedine odluke politike, jer je riječ o javnom novcu. Novcu svih građanki i građana Republike Hrvatske. Prošla su olovna vremena šutnje i pogibanja glave u kojima se nije smjelo pitati ili govoriti, što i sami često spominjete.

Usporedba sa SUBNOR-om

U skladu s tim, mogli bi i cijenjeni članovi HVIDR-e krenuti od sebe i pokazati da vam je i danas – kao u Domovinskom ratu – stalo do Domovine u koju se toliko zaklinjete i na koju se u svakom svom obraćanju javnosti pozivate. Slobodu i demokraciju za koju su se borili i ginuli branitelji Hrvatske nemate pravo pretvoriti u novo jednoumlje u kojemu ćete prijetnjama nametati svoja politička uvjerenja i opredjeljenja te odlučivati što je dopušteno, a što nije. Ne želite valjda biti kao SUBNOR?

A kad me već pitate za moj osobni doprinos u Domovinskom ratu, ako vas doista zanima lako ćete naći veliki broj ljudi kojima sam pomogao da posvjedoče gdje sam bio. Dok su neki baš pakirali kofere i odlazili u Ameriku i Njemačku kada su krenuli balvani u kolovozu, ja sam se tada vratio sa stipendije iz SAD-a u Hrvatsku. Nisam pjevao “Ne dirajte mi ravnicu” iz američke stepe ili s bavarske livade.

1991. na Rebru

Kako sam siguran da nećete pitati one koji to znaju gdje sam bio 91., pomoći ću vam u traženju odgovora: bio sam na Rebru, sa svojim pacijentima. Cijelo vrijeme rata nismo prestajali raditi i liječiti ljude. Čak i pod uzbunama. A bivši ministar Hebrang također zna što je nekolicina nas 1995. radila u bolnici u Rumbocima na Ramskom jezeru pored Prozora u Bosni i Hercegovini.

Moja obitelj i ja Hrvatskoj ne dugujemo ni kunu poreza i nikad nismo i to vrlo lako i jednostavno možete provjeriti. Ne posjedujemo hotele, ne prijetimo novinarima i onima koji drugačije misle, poštujemo sve građanke i građane bez obzira ne njihovu vjersku, nacionalnu, rasnu ili spolnu pripadnost.

I da, prijedlog zakona o razdvajanju zarađenih mirovina od povlaštenih mirovina ide u proceduru. NE BOJIM VAS SE”, napisao je Mirando Mrsić.

Što je HVIDRA ranije napisala Mrsiću?

Kada već govori o “svetim kravama”, očito zaboravlja njegove nasrtaje na medijske slobode, kada je svojedobno, koristeći se političkom moći, utjecao na odluku tadašnje ravnateljice HINE koja je zabranila objavu teksta o dugu tvrtke njegove supruge HZZO-u u iznosu od 10,6 mil. kuna, koji je nastao od 2010. do 2012. za vrijeme trajanja mandata Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskog sustava u Vladi Zorana Milanovića.

Obzirom da proziva hrvatske ratne vojne invalide, nazivajući ih “povlaštenom kastom u društvu”, pitamo ga zašto on nije uzeo pušku u ruke i branio domovinu, riskirajući ranjavanje koje bi mu donijelo takve “povlastice”, već je negdje u sigurnoj zavjetrini čekao rasplet događaja i sada iz svoga povlaštenog položaja, sudi upravo onima koji su mu omogućili da živi i radi u slobodnom demokratskom društvu, dok im on uzvraća prijedlozima zabrana i određivanjima što udruga HVIDR-a može ili ne može raditi, zaboravljajući na ustavno i zakonsko pravo na udruživanje u svrhu zaštite prava svojih članova.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP