Prati nas

Nema predaje

Od ovih se bolesti najčešće umiralo u 2018. godini

Promijenio se poredak pa je sada hipertenzija peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti (zamjena mjesta u odnosu na 2017.). Uz to, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: S. Bogdanić)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrla je 771 osoba manje.

Od ukupno 52.706 umrlih u 2018. godini 25.964 ili 49,3% odnosilo se na muške, a 26.742 ili 50,7% na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 12,9/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2018. godine (4.087.843).


Najčešći uzroci smrti

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (10.195) i cerebrovaskularnih bolesti (6.137). Slijede rak bronha i pluća (2.957) i šećerna bolest (2.855). Promijenilo se poredak pa je sada hipertenzija peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti. Dakle, dogodila se zamjena mjesta u odnosu na 2017. godinu. Također, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Top 10 ubojica muškaraca

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, ozljede i trovanja, bolesti probavnog sustava, te bolesti dišnog sustava.

  1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
  2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
  3. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
  4. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
  5. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
  6. Bronhitis, emfizem i astma
  7. Kronične bolesti jetre i ciroza
  8. Zloćudna novotvorina prostate (karcinom)
  9. Hipertenzivna bolest (visoki tlak)
  10. Zloćudna novotvorina želuca (karcinom)

Top 10 ubojica žena

Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, ozljede i trovanja, te bolesti dišnog sustava.

  1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
  2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
  3. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
  4. Hipertenzivna bolest (vioski tlak)
  5. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
  6. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
  7. Zloćudna novotvorina dojke (karcinom)
  8. Bronhitis, emfizem i astma
  9. Prijelom bedrene kosti
  10. Insuficijencija srca (zatajenje srca)

Kakvo je stanje u Europskoj uniji?

Eurostat, statistički ured EU-a ove je godine objavio konsolidirane podatke, ali tek za 2016. godinu. I tu su na vrhu bolesti krvožilnog sustava. Najčešći uzrok smrti na razini Unije jesu ishemijski srčani udar i cerebrovaskularne bolesti. Tako je ishemičnog srčanog udara u promatranoj godini umrlo 119 ljudi na 100.000 stanovnika EU-a. Najgore rezultate u pogledu ove bolesti bilježe Liva, Latvija, Mađarska i Slovačka koje su prijavile između 359 i 561 smrti na 100.000 stanovnika. Na suprotnom su dijelu spektra Francuska, Nizozemska. Španjolska, Portugal, Belgija, Danska, Luksemburg, Italija, Grčka i Slovenija. Sve imaju manje od 100 smrti izazvanih ishemičnim srčanim udarom na 100.000 stanovnika.

Mađarska i Hrvatska prednjače po umiranju od raka pluća i debelog crijeva

Među vodećim uzrocima smrti u EU  su i karcinomi i to sa stopom od 259 na 100.000 stanovnika. Najčešći oblici raka su karcinomi dišnog sustava, debelog crijeva, rektuma, dojke, gušterače, prostate i jetre.

Eurostat je izvijestio da Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Slovenija imaju najveću stopu umiranja od karcinoma. Ove članice prijavile su više od 300 takvih smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Slične su i Poljska, Latvija, Danska, ali i Srbija, upozorava europski statistički ured.

Uz to, Mađarska je prijavila i najveću stopu smrti uslijed karcinoma pluća, 90 na 100.000 stanovnika. Slijede ju Poljska, Danska, Hrvatska (66), Nizozemska. Mađarska prednjači i i u kategoriji karcinoma debelog crijeva i rektuma (54 smrti na 100.000 stanovnika) dok je Hrvatska tek neznatno bolja (52 smrti na 100.000 stanovnika).

Treći uzrok umiranja u EU su respiratorne bolesti

U ovoj kategoriji Eurostat bilježi 83 smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Najčešće su kronične bolesti donjeg dišnog sustava, a slijede ih ostale bolesti donjeg dišnog sustava i upale pluća. Ove su bolesti posebno zastupljene unutar populacije starije od 65 godina.

Prema prijavljenoj smrtnosti za 2016. godinu, najugroženiji su stanovnici Velike Britanije (136 smrti na 100.000 stanovnika), Irska (134), Portugal (123), Danska (117) i Grčka (109).

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Nakon onog s roditeljima, djeca imaju najčvršći odnos upravo s bakama i djedovima

Unuke i bake i djedove veže poseban odnos koji djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe.

Objavljeno

|

“Mislila sam da nema veće ljubavi od one prema vlastitoj djeci, no onda su stigli unuci”, kaže gospođa Barbara (68) iz Zagreba. “Ivan ima pet godina, a Maja Lena dvije i to su moje dvije najveće sreće u životu. Unuci se vole na poseban način. Ne znam što je u pitanju. Možda to što smo, kad su naša vlastita djeca mala, zaposleni, opterećeni, pod stresom… A kad stignu unuci, imamo više vremena, opušteniji smo, ne odgajamo ih, zapravo, mi, nego ih možemo i razmaziti. Unuci su stvarno posebna vrsta ljubavi.”

Ovakav ili sličan odgovor dobit ćemo od gotovo svih baka i djedova, ali nisu oni jedini koji profitiraju od takvog odnosa. Vrijeme provedeno s bakama i djedovima jako je dobro i za samu djecu, kazala nam je prof.dr.sc. Jasna Krstović, pedagoginja i savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci.


“Nakon odnosa roditelj – dijete, odnos djeteta sa svojim bakama i djedovima je najčvršći. (Beebe M., Duncan, S.F., 2006., prema Ruthenford i dr., 1999.). Kornhaber tu vezu naziva ‘čistom ljubavlju’, odnosno ljubavlju bez granica te naglašava da se takva veza često održi kad unuci odrastu. Vrijeme provedeno s bakom i djedom uči djecu važnosti obiteljskih veza i obiteljskoj privrženosti, stoga su oni vrlo važan dio života djeteta.”

Međugeneracijsko učenje

“Unuke i bake i djedove veže poseban odnos. I jedni i drugi su van glavne struje društva jer djeca su ‘premlada’, a bake i djedovi ‘prestari’. Takav odnos djeci omogućuje međugeneracijsko učenje, prijenos tradicionalnih vrijednosti i moralnih načela. Bake i djedovi unucima predstavljaju značajne izvore obiteljske povijesti, tradicije i baštine, a uključenost u život baka i djedova doprinosi tome da djeca razviju pozitivne stavove prema starijoj populaciji i postanu osjetljivijima na njihove potrebe. Također, bake i djedovi predstavljaju nadu u budućnost jer svojim unucima mogu pokazati da starenje ne znači prepustiti se dosadi, da je pred njima vrijedan period života u kojem su potencijalno svi na dobitku”, navodi Krstović.

No, baš kao i kad su u pitanju svi drugi odnosi, i odnosi baka i djedova s unucima može biti opterećen potencijalnim nesporazumima između samih baka i djedova i njihove djece, odnosno roditelja njihovih unuka koji bakama i djedovima mogu prigovoriti “miješanje u odgoj”. Kako nadvladati takve probleme?

“Međugeneracijski nesporazumi mogu nastati zato što bake i dedovi ponekad zaboravljaju da su roditelji primarni odgajatelji svoje djece, ne  uvažavaju  samostalnost odrasle djece i načine na koje oni odgajaju svoju djecu, ne slušaju i ne poštuju odluka koje su roditelji donijeli, zadržavaju ulogu roditelja umjesto da prihvate uloge bake i djeda ta, na koncu, žele biti  bolja verzija sebe iz roditeljskih dana te s unucima nastoje nadoknaditi one važne stvari koje su propustili u odnosu s vlastitom djecom dok su bila malena”, govori naša sugovornica pa dodaje:

“Pridržavanju norme neuplitanja, znači  prihvatiti svoju ulogu bake/djeda, pritom se pridržavati određenih granica, ponašati se u skladu sa svojom ulogom u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece. Važno je da bake i djedovi prihvate svoju ulogu bake/djeda, ali da se pritom pridržavaju određenih granica, te da se ne ponašaju i dalje kao da su u ulozi roditelja.”

Dok brinu o unucima, djedovi i bake trebali bi to činiti u skladu s odlukama i stavovima roditelja djece, navodi profesorica Krstović. “Neuplitanje u to kako roditelji odgajaju djecu značajno je za održavanje međusobnih dobrih odnosa, jer je dobar odnos s roditeljima temelj za dobar odnos s unucima. Umjesto ‘uplitanja’ svakako se preporučuje  – suradnja.”

Bake i djedovi imaju više vremena za svoje unuke nego što su imali za svoju djecu. Kako je najbolje iskoristiti to vrijeme? „Osim što imaju više vremena, nemaju egzistencijalnu odgovornost  te su zato u opušteniji u obavljanju ove uloge u odnosu na roditeljsku, više uživaju u provođenju zajedničkog vremena s unucima nego što su s vlastitom djecom.”

Bake i djedovi unucima daju ono što roditelji ne mogu

“Odnos baka i djedova prema unucima karakterizira upravo nesebičnost i požrtvovnost s njihove strane, iskazivanje razumijevanja prema njima,  održavanje danih obećanja, udovoljavanje njihovim različitim zahtjevima u određenim granicama. Zbog toga  bake i djedovi mogu dati svoj doprinos njihovom odgoju na potpuno drugačiji način. Kroz zajedničke aktivnosti djeca mogu steći posebna iskustva koja njihovi roditelji ne bi mogli prenijeti na njih zbog dobi u kojoj se nalaze, drugačije odgojno-obrazovne uloge koju kao roditelji imaju i slično”, navodi ova istaknuta pedagoginja.

“Bake i djedovi se igraju s djecom, posebno onih igara koje su se igrale kad su njihovi roditelji bili djeca, upoznaju ih s načinima života koji je otišao u nepovrat, obavljaju zajedničke životne aktivnosti koje su djeci upravo stoga što ih nema u suvremenom djetinjstvu posebno interesantne. Baka i djed predstavljaju mirnu oazu u koju se djeca rado vraćaju. Zaogrnuti posebnom vrstom odnosa osjećaju se nesputana, oslobođena tenzija i napetosti karakterističnih za suvremeno djetinjstvo. U komunikaciji su s odraslima koji za njih imaju beskrajno puno ljubavi i strpljenja, pružaju im podršku i predstavljaju ‘punjače baterija’ za lakše snalaženje u suvremenom načinu života”, zaključuje Jasna Krstović.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP