Prati nas

Nema predaje

Od ovih se bolesti najčešće umiralo u 2018. godini

Promijenio se poredak pa je sada hipertenzija peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti (zamjena mjesta u odnosu na 2017.). Uz to, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: S. Bogdanić)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrla je 771 osoba manje.

Od ukupno 52.706 umrlih u 2018. godini 25.964 ili 49,3% odnosilo se na muške, a 26.742 ili 50,7% na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 12,9/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2018. godine (4.087.843).


Najčešći uzroci smrti

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (10.195) i cerebrovaskularnih bolesti (6.137). Slijede rak bronha i pluća (2.957) i šećerna bolest (2.855). Promijenilo se poredak pa je sada hipertenzija peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti. Dakle, dogodila se zamjena mjesta u odnosu na 2017. godinu. Također, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Top 10 ubojica muškaraca

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, ozljede i trovanja, bolesti probavnog sustava, te bolesti dišnog sustava.

  1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
  2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
  3. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
  4. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
  5. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
  6. Bronhitis, emfizem i astma
  7. Kronične bolesti jetre i ciroza
  8. Zloćudna novotvorina prostate (karcinom)
  9. Hipertenzivna bolest (visoki tlak)
  10. Zloćudna novotvorina želuca (karcinom)

Top 10 ubojica žena

Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, ozljede i trovanja, te bolesti dišnog sustava.

  1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
  2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
  3. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
  4. Hipertenzivna bolest (vioski tlak)
  5. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
  6. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
  7. Zloćudna novotvorina dojke (karcinom)
  8. Bronhitis, emfizem i astma
  9. Prijelom bedrene kosti
  10. Insuficijencija srca (zatajenje srca)

Kakvo je stanje u Europskoj uniji?

Eurostat, statistički ured EU-a ove je godine objavio konsolidirane podatke, ali tek za 2016. godinu. I tu su na vrhu bolesti krvožilnog sustava. Najčešći uzrok smrti na razini Unije jesu ishemijski srčani udar i cerebrovaskularne bolesti. Tako je ishemičnog srčanog udara u promatranoj godini umrlo 119 ljudi na 100.000 stanovnika EU-a. Najgore rezultate u pogledu ove bolesti bilježe Liva, Latvija, Mađarska i Slovačka koje su prijavile između 359 i 561 smrti na 100.000 stanovnika. Na suprotnom su dijelu spektra Francuska, Nizozemska. Španjolska, Portugal, Belgija, Danska, Luksemburg, Italija, Grčka i Slovenija. Sve imaju manje od 100 smrti izazvanih ishemičnim srčanim udarom na 100.000 stanovnika.

Mađarska i Hrvatska prednjače po umiranju od raka pluća i debelog crijeva

Među vodećim uzrocima smrti u EU  su i karcinomi i to sa stopom od 259 na 100.000 stanovnika. Najčešći oblici raka su karcinomi dišnog sustava, debelog crijeva, rektuma, dojke, gušterače, prostate i jetre.

Eurostat je izvijestio da Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Slovenija imaju najveću stopu umiranja od karcinoma. Ove članice prijavile su više od 300 takvih smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Slične su i Poljska, Latvija, Danska, ali i Srbija, upozorava europski statistički ured.

Uz to, Mađarska je prijavila i najveću stopu smrti uslijed karcinoma pluća, 90 na 100.000 stanovnika. Slijede ju Poljska, Danska, Hrvatska (66), Nizozemska. Mađarska prednjači i i u kategoriji karcinoma debelog crijeva i rektuma (54 smrti na 100.000 stanovnika) dok je Hrvatska tek neznatno bolja (52 smrti na 100.000 stanovnika).

Treći uzrok umiranja u EU su respiratorne bolesti

U ovoj kategoriji Eurostat bilježi 83 smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Najčešće su kronične bolesti donjeg dišnog sustava, a slijede ih ostale bolesti donjeg dišnog sustava i upale pluća. Ove su bolesti posebno zastupljene unutar populacije starije od 65 godina.

Prema prijavljenoj smrtnosti za 2016. godinu, najugroženiji su stanovnici Velike Britanije (136 smrti na 100.000 stanovnika), Irska (134), Portugal (123), Danska (117) i Grčka (109).

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP