Prati nas

Nema predaje

Od ovih se bolesti najčešće umiralo u 2018. godini

Promijenio se poredak pa je sada hipertenzija peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti (zamjena mjesta u odnosu na 2017.). Uz to, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: S. Bogdanić)

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini zabilježen je pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu tj. umrla je 771 osoba manje.

Od ukupno 52.706 umrlih u 2018. godini 25.964 ili 49,3% odnosilo se na muške, a 26.742 ili 50,7% na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 12,9/1.000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2018. godine (4.087.843).


Najčešći uzroci smrti

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (10.195) i cerebrovaskularnih bolesti (6.137). Slijede rak bronha i pluća (2.957) i šećerna bolest (2.855). Promijenilo se poredak pa je sada hipertenzija peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti. Dakle, dogodila se zamjena mjesta u odnosu na 2017. godinu. Također, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Top 10 ubojica muškaraca

Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, ozljede i trovanja, bolesti probavnog sustava, te bolesti dišnog sustava.

  1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
  2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
  3. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
  4. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
  5. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
  6. Bronhitis, emfizem i astma
  7. Kronične bolesti jetre i ciroza
  8. Zloćudna novotvorina prostate (karcinom)
  9. Hipertenzivna bolest (visoki tlak)
  10. Zloćudna novotvorina želuca (karcinom)

Top 10 ubojica žena

Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, ozljede i trovanja, te bolesti dišnog sustava.

  1. Ishemična bolest srca (infarkt, angine)
  2. Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar i sl.)
  3. Dijabetes melitus (šećerna bolest)
  4. Hipertenzivna bolest (vioski tlak)
  5. Zloćudna novotvorina debelog crijeva (karcinom)
  6. Zloćudna novotvorina dušnika i pluća (karcinom)
  7. Zloćudna novotvorina dojke (karcinom)
  8. Bronhitis, emfizem i astma
  9. Prijelom bedrene kosti
  10. Insuficijencija srca (zatajenje srca)

Kakvo je stanje u Europskoj uniji?

Eurostat, statistički ured EU-a ove je godine objavio konsolidirane podatke, ali tek za 2016. godinu. I tu su na vrhu bolesti krvožilnog sustava. Najčešći uzrok smrti na razini Unije jesu ishemijski srčani udar i cerebrovaskularne bolesti. Tako je ishemičnog srčanog udara u promatranoj godini umrlo 119 ljudi na 100.000 stanovnika EU-a. Najgore rezultate u pogledu ove bolesti bilježe Liva, Latvija, Mađarska i Slovačka koje su prijavile između 359 i 561 smrti na 100.000 stanovnika. Na suprotnom su dijelu spektra Francuska, Nizozemska. Španjolska, Portugal, Belgija, Danska, Luksemburg, Italija, Grčka i Slovenija. Sve imaju manje od 100 smrti izazvanih ishemičnim srčanim udarom na 100.000 stanovnika.

Mađarska i Hrvatska prednjače po umiranju od raka pluća i debelog crijeva

Među vodećim uzrocima smrti u EU  su i karcinomi i to sa stopom od 259 na 100.000 stanovnika. Najčešći oblici raka su karcinomi dišnog sustava, debelog crijeva, rektuma, dojke, gušterače, prostate i jetre.

Eurostat je izvijestio da Mađarska, Hrvatska, Slovačka i Slovenija imaju najveću stopu umiranja od karcinoma. Ove članice prijavile su više od 300 takvih smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Slične su i Poljska, Latvija, Danska, ali i Srbija, upozorava europski statistički ured.

Uz to, Mađarska je prijavila i najveću stopu smrti uslijed karcinoma pluća, 90 na 100.000 stanovnika. Slijede ju Poljska, Danska, Hrvatska (66), Nizozemska. Mađarska prednjači i i u kategoriji karcinoma debelog crijeva i rektuma (54 smrti na 100.000 stanovnika) dok je Hrvatska tek neznatno bolja (52 smrti na 100.000 stanovnika).

Treći uzrok umiranja u EU su respiratorne bolesti

U ovoj kategoriji Eurostat bilježi 83 smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini. Najčešće su kronične bolesti donjeg dišnog sustava, a slijede ih ostale bolesti donjeg dišnog sustava i upale pluća. Ove su bolesti posebno zastupljene unutar populacije starije od 65 godina.

Prema prijavljenoj smrtnosti za 2016. godinu, najugroženiji su stanovnici Velike Britanije (136 smrti na 100.000 stanovnika), Irska (134), Portugal (123), Danska (117) i Grčka (109).

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Što god da pisalo, garancija vam vrijedi dvije godine!

‘Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja.’

Objavljeno

|

“Taman je istekla garancija i mašina se pokvarila. Evo, pet godina i par mjeseci je prošlo otkako smo je kupili. Majstor je rekao da je crkla elektronika i da se to ne popravlja. Sad kupujemo novu. Ma dobro smo i prošli. Evo susjedu krepala nakon tri godine. U redu, njegova je još bila pod garancijom, ali ipak. Problem je to i nepotrebna komplikacija. A prije – prije si kupio mašinu i imao si je čitav život. Danas mi se čini da su stvari baš tako dizajnirane da se pokvare kad istekne garancija”, govori Branko Šimić (68) umirovljeni grafičar iz Zagreba.

Vjerujemo da su se mnogi susreli s ovakvim problemom, iako nije do kraja jasno radi li se samo o dojmu ili su današnji uređaju doista tako “programirani” da se pokvare taman kad istekne jamstvo. Bilo kako bilo, Europski parlament usvojio je Izvješće o produljenju trajanja uređaja kojim se zabranilo programirano kvarenje, ugradnja vitalnih dijelova koji se nakon kvara više ne mogu zamijeniti, a usvojen je i prijedlog o većoj dostupnost rezervnih dijelova i uvođenja minimalnog trajanja električnih aparata.


No bez obzira na akcije Europskog parlamenta, i u okviru već postojećih propisa, prava potrošača su u nekim slučajevima veća – samo što to mnogi kupci ne znaju. Da – opet se radi o malim slovima na ugovorima i jamstvenim listovima koji, barem u ovom slučaju, nezadovoljnom potrošaču idu na ruku.

Porazgovarali smo s Dunjom Maletić, pravnom savjetnicom iz područja zaštite potrošača koja nam je otkrila neke od dobro čuvanih tajni koje bi kupci morali znati.

Dunja Maletić (foto: privatni album)

“Često imamo situacije da se potrošače zavarava vezano za trajanje jamstva. Kad se kaže da imaju jamstvo od samo godinu dana, to nije točno jer zakonski vrijedi rok od dvije godine za reklamaciju bilo kojeg uređaja da se ostvari pravo na besplatni popravak ili zamjenu uređaja. Znači, to je prvo: zavarava se kupce vezano uz duljinu trajanja roka za reklamaciju”, otkriva nam Maletić.

Važno je znati i da, barem u prvo vrijeme, imate pravo birate želite li pokvareni uređaj popravljati ili uzeti novi. “Drugo je – i to potrošači trebaju znati – ako kupe uređaj i u prvih šest mjeseci dođe do kvara, oni imaju pravo predati u tih prvih šest mjeseci uređaj na servis da bi se ustanovilo postojanje kvara, ali u prvih šest mjeseci mogu birati žele li popravak ili novi uređaj. Nakon protoka tih šest mjeseci, ide se na popravak, ali unutar tih šest mjeseci kupac bira hoće li popravak ili zamjenu. Ako je popravak nemoguć, onda ide zamjena. To vrijedi općenito za sve električne uređaje koje je kupila fizička osoba. Dakle, ne ako je kupljen preko firme ili obrta već ako ga je kupila fizička osoba.”

Otpremanje uređaja na servis također je zadaća trgovca, nastavlja Maletić: “Treba naglasiti još jedan detalj kojeg potrošači često nisu svjesni. Oni ne moraju uređaj slati na servis o svom trošku, nego je trgovac kod kojeg je uređaj kupljen dužan poslati uređaj na servis i vratiti ga nazad potrošaču. Hoće li za to vrijeme potrošač dobiti zamjenski uređaj nije regulirano zakonima i propisima već to ovisi o dobroj volji trgovca. Treba naglasiti i da mnogi trgovci kažu da uređaj može biti na servisu 45 dana, no to ne propisuje ni jedan zakon već smatramo da bi razumni rok za popravak trebao biti mnogo kraći. Tako da kad netko kaže potrošaču da je rok 45 dana, ovaj mora znati da to nije tako propisano već da se radi o subjektivnom tumačenju.”

Oko nekih rokova ipak valja biti oprezan, kaže Maletić: “Kad se neki uređaj, recimo mobitel ili tablet, kupi u poslovnici, trgovac nije dužan odobriti zamjenu u roku od 14 dana ako taj uređaj nema nedostatka. To je također korisno znati. Znači, za uređaje kupljene u poslovnici ne vrijedi onaj rok od 14 dana kao kod ugovora sklopljenih na daljinu, preko telefona ili interneta.”

Za kraj, Maletić savjetuje koji je najbolji način za upućivanje prigovora: “Jedini ispravni način je pisani način. Dakle, prigovor trgovcu se uvijek mora uputiti pisanim putem – e-mailom ili regularnom poštom – kako bi postojao pisani trag o reklamaciji, ali i zbog još jedne važne stvari. Naime, na pisani prigovor je trgovac dužan odgovoriti u roku od 15 dana, dok se u razgovoru osobno u poslovnici ili preko telefonom stvari mogu unedogled odugovlačiti. Znači, prigovor uvijek treba upućivati pisanim putem.”

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP