Prati nas

Zdravlje

Važno otkriće

Otkriveno zašto su bakterije postale otporne na antibiotike

Otpornost bakterija na antibiotike velik je problem. Toliko velik da je Svjetska zdravstvena organizacija upravo to proglasila jednom od najvećih prijetnji globalnom zdravlju. No znanstvenici su, čini, se otkrili razlog zašto bakterije postaju otporne na antibiotike.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Drew Hays/Unsplash

Znanstvenici su po prvi puta potvrdili da bakterije mogu promijeniti svoj oblik kako bi izbjegle učinak antibiotika u ljudskom tijelu, piše znanstveni portal Phys.org.

Proučavajući uzorke starijih pacijenata s urinarnim infekcijama, znanstveni tim Sveučilišta Newcastle koristio je najsuvremenije metode te otkrio da bakterije mogu jednostavno odbaciti stanične stjenke, a upravo to je ono što ciljaju mnogi antibiotici.


Znanstveni rad laboratorija Errington koji je preokrenuo dosadašnje shvaćanje o sposobnosti bakterija da prežive bez stanične stijenke, proces poznatiji pod nazivom “promjena L oblika”, objavljen je u časopisu Nature Communications.

Svjetska zdravstvena organizacija navela je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, sigurnosti hrane i općenito razvoju.

“Voditeljica studije, doktorica Katarzyna Mickiewicz, kaže: „Zamislite staničnu stijenku kao svojevrsnu visokotehnološku jaknu koju bakterija nosi. Ona im daje uobičajen oblik (okrugli ili štapićast), čini ih čvrstima i štiti ih. No također ih čini vidljivima pogotovo za ljudski imunološki sustav i antibiotike poput penicilina. Ono što smo vidjeli je da su u prisustvu antibiotika bakterije sposobne promijeniti svoj oblik od uobičajenog u neobičan ‘L-oblik’. Kad je bakterija takvog oblika, ni ljudski imonološki sustav, ni antibiotici, ne mogu primijetiti bakteriju.”

U tom L-obliku bakterije su mnogo krhkije, no svejedno mogu preživjeti skrivajući se u tijelu.

Znanstvenici su po prvi puta uspjeli snimiti bakteriju u L-obliku izoliranu od pacijenta s urinarnom infekcijom kako ponovno vraća svoj prvobitni oblik nakon što antibiotici nestanu. Za to joj je bilo potrebno tek pet sati. Tim je također uspio dokazati da se takva promjena događa i u živim organizmima, a ne samo u laboratorijskim uvjetima.

Doktorica Mickiewicz objašnjava: “Kod zdravih pacijenata bakterije u L-obliku vjerojatno bi uništio imunološki sistem. No kod starijih ili slabijih pacijenata, kao u našem primjeru, bakterija L-oblika može preživjeti. Ona također može poprimiti prijašnji oblik i pacijent je opet suočen s infekcijom. Upravo to je možda razlog što je primijećen povećan broj osoba s urinarnim infekcijama.” Znanstveni tim nastavlja svoje istraživanje i najavljuje daljnje pokuse na pacijentima s infekcijama.

.

Zdravlje

Koronavirus može oštetiti mozak, a posljedice mogu ostati prikrivene godinama

Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koronavirus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava, tvrde britanski neurolozi. Posljedice mogu biti psihoze, paralize i moždani udari, a opasnost se često može prekasno prepoznati, prenosi Deutsche Welle.

U međuvremenu ima jako puno pokazatelja da novi koronavirus SARS-CoV-2 ne napada samo pluća i dišni sustav nego i druge organe. On može teško oštetiti i srce, krvne žile, živce, bubrege i kožu.


Britanski neurolozi su sad objavili šokantne podatke u časopisu Brain prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili. Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad.

Kod više od 40 pacijenata oboljelih od covida 19 neurolozi s instituta University College London (UCL) dijagnosticirali su akutni demijelizirajući encefalomijelitis (ADEM), a to su oštećenja ovojnice živčanih vlakana. Kod te upale dolazi do degenerativnog razaranja središnjeg živčanog sustava, koje pogađa mijelinske ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.

Različite kasne posljedice

Kod 12 istraživanih pacijenata utvrđena je upala središnjeg živčanog sustava, kod 10 privremena encefalopatija (oboljenje mozga) s delirijem ili psihozom, osam pacijenata je imalo moždane udare, a još osam probleme perifernog živčanog sustava, najčešće s dijagnozom Guillain-Barréovog sindroma. To je imunosna reakcija koja napada živce, izaziva paralize, a u pet posto slučajeva završava smrću pacijenta. Jedna 59-godišnja žena obuhvaćena istraživanjem je od toga preminula.

“Način na koji COVID-19 napada mozak nismo nikad ranije vidjeli kod drugih virusa”, kaže dr. Michael Zandi, vodeći autor studije i savjetnik u bolnici University College London Hospital. Neobična su osobito teška oštećenja mozga čak i kod pacijenata s blagim simptomima.

Oštećenja se često ne prepoznaju

Sada objavljeni slučajevi potvrđuju da COVID-19 kod nekih pacijenata izaziva dugoročne zdravstvene probleme. Brojni pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem i osjećaju se umorno. Drugi pate od osjećaja utrnulosti dijelova tijela, slabosti i slabljenja pamćenja.

“Biološki gledano ADEM ima određene sličnosti s multiplom sklerozom, ali ona se odvija teže i događa se u pravilu samo jedanput. Kod nekih pacijenata će ostati dugoročna invalidnost, drugi će se dobro oporaviti”, tvrdi Michael Zandi.

Čitav spektar oboljenja mozga i kasnih posljedica zaraze virusom SARS-CoV-2 vjerojatno još nije utvrđen, kaže Zandi, jer su brojni pacijenti u bolnicama previše bolesni da bi ih se moglo snimati magnetnom rezonancijom ili drugim dijagnostičkim metodama.

“Htjeli bismo medicinare na cijelom svijetu upozoriti na ove komplikacije koronavirusa”, kaže Zandi. Liječnici i drugo medicinsko osoblje trebali bi kod pacijenata s kognitivnim simptomima, poteškoćama pamćenja, umorom, gluhoćom ili slabošću u svakom slučaju konzultirati neurologa.

Šokantni slučajevi

Objavljene su dojmljive priče o pojedinačnim sudbinama, primjerice o jednoj 47-godišnjoj ženi koja je nakon tjedan dana kašljanja i povišene temperature odjednom osjetila glavobolju i utrnulost u desnoj ruci. U bolnici joj se jako spavalo i nije više reagirala. U hitnoj operaciji joj je uklonjen dio lubanje da bi se smanjilo pritisak na nateknuti mozak.

Jedna 55-godišnja pacijentica koja ranije nije imala nikakvih psihičkih oboljenja dan nakon otpuštanja iz bolnice se počela čudno ponašati. Stalno je oblačila zimski kaput i skidala ga i počela halucinirati, u svojoj kući je vidjela majmune i lavove. Kad je ponovo prebačena u bolnicu dobila je antipsihotičke lijekove.

I kod španjolske gripe je bilo oštećenja mozga

Britanski neurolozi se boje da bi COVID-19 kod nekih pacijenata mogao ostaviti suptilna oštećenja mozga, koja će se pokazati tek kasnije, nakon više godina. Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga.

“Nadamo se, naravno, da se tako nešto neće dogoditi, ali kod tako velike pandemije, koja pogađa velik dio pučanstva, moramo biti oprezni”, naglašava Michael Zandi s instituta UCL Queen Square Institute of Neurology.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP