Prati nas

Aktivno starenje

Mladi zauvijek

Eliksir vječnog života? Dr. Ivica Rubelj: ‘To je apsolutno moguće!’

“Točno se zna koji su to mehanizmi koji uzrokuju starenje i s tim mehanizmima se može manipulirati na način da se starenje ubrza, da se uspori, čak i eliminira. U ovom trenutku se razvijaju tzv. anti-ageing strategije koje bi onda za cilj imale upravo to – zaustavljanje starenja i pomlađivanje.”

Objavljeno

|

foto: Anna Auza/Unsplash

Dug život je vjerojatno pri vrhu svačijih želja. A dug život i pritom mladolik izgled čitavo to vrijeme, vjerojatno je najčešći dodatak toj želji. Tko ne bi volio živjeti dugo i svo to vrijeme biti mlad? No radi li se samo o fantaziji ili će znanstvenici kad-tad uspjeti skuhati čarobni napitak koji će zaustaviti starenje? Možda ga čak i preokrenuti? Zanimljivo, ali priče o vječnom životi nisu samo priče i bajke već posve izgledne znanstvene teorije koje pomalo već postaju stvarnost.

O starenju i tajnama dugog života porazgovarali smo s čovjekom koji je svoj profesionalni život posvetio upravo tom pitanju, prof. dr. sc. Ivici Rubelju s Instituta Ruđer Bošković.


Za početak, zašto ljudi uopće stare?

Naše tjelesne stanice, dakle ne matične, nego tjelesne stanice, one koje grade tkiva i organe, imaju ograničen broj dioba. S vremenom, kako te stanice prestaju s diobama, tako se smanjuje kapacitet regeneracije tkiva, nagomilavaju se stare stanice koje gube svoju funkciju i s vremenom čitav organizam funkcionira sve lošije, pojavljuju se bolesti, organizam ide u starenje i na koncu umire.

Postoji li neka najviša moguća dob? Sporadično se pojavljuju vijesti o nekome tko je doživio 110 ili 150 godina, no koliko najviše čovjek može poživjeti?

Postoji gornja granica za životnu dob svih vrsta. Dakle, i životinjskih vrsta i svih ostalih organizama. Jasno, osim bakterija koje su jednostaniče i za njih vrijede neka druga pravila. Svaka životinjska vrsta ima neki svoj karakterističan prosječni životni vijek, no pojedine jedinke mogu poživjeti i više od toga. Koliko dugo živi pojedina životinjska vrsta, odnosno koliko dugo živi čovjek, determinira jedan molekularni mehanizam koji ujedno i ograničava taj maksimalni broj dioba koje stanice mogu napraviti. Za čovjeka se smatra da je ta gornja granica do 125 godina i to je određeno genetikom.

Druga je stvar što su u povijesti ljudi živjeli onoliko koliko su mogli živjeti s obzirom na negativne utjecaje okoline. U zadnjih stotinu ili stotinu i pedeset godina kad su se uvjeti života poboljšali, kad se poboljšala i zdravstvena zaštita, prehrana i općenito način života, produljuje se prosječni životni vijek i on se približava maksimalnom životnom vijeku, ali taj maksimalni životni vijek je određen genetički i za nas on iznosi 125 godina.

Zašto neki ljudi stare brže,a  neki sporije?

Mehanizmi koji kontroliraju starenje su genetički, molekularni mehanizmi, baš kao i svi drugi procesi u organizmu poput procesa disanja, metabolizma, funkcije jetre, bubrega i slično.

Tako da i mehanizmi koji kontroliraju starenje, imaju svoje varijacije i kod ljudi je ta kombinacija gena uvijek malo različita, drugačije od čovjeka do čovjeka, pa različiti ljudi imaju različite te varijacije. U toj distribuciji varijacija gena netko može imati akumulaciju, da tako kažem “boljih” gena, a netko “lošijih” i to onda određuje dinamiku starenja i određuje dužinu života. Današnji molekularni mehanizmi čak mogu predviđati dinamiku nečijeg starenja i zdravlja.

Čak i ako genetski nismo predisponirani za dug život, možemo li nekako prevariti genetiku?

Možemo. Promjenom načina života, poboljšanjem prehrane, smanjenjem stresa na organizam i slično. Dakle, ne možemo mijenjati svoje gene, ali možemo mijenjati vanjske utjecaje. I kroz prehranu i kroz svoje ponašanje – tako da se ne puši, da se ne jede nezdrava hrana, da se ne pije prekomjerno alkohol, da se redovito rekreiramo i boravimo u prirodi – moguće je značajno utjecati na stanje organizma i na procese starenja.

Hoće li nekad ljudi uspjeti pronaći nekakav lijek za starenje, eliksir vječnog života? Je li tako nešto uopće i teoretski moguće?

To je apsolutno moguće. To je već eksperimentalno dokazano, a to čak nije niti jako novo istraživanje jer ima desetak ili više godina. Sad se točno zna koji su to mehanizmi koji uzrokuju starenje i s tim mehanizmima se može manipulirati na način da se starenje ubrza, da se uspori, čak i eliminira. U ovom trenutku se razvijaju tzv. anti-ageing strategije koje bi onda za cilj imale upravo to – zaustavljanje starenja i pomlađivanje.

Poslušajte predavanje profesora Ivice Rubelja na temu starenja i dugovječnosti koje je u sklopu znanstvenih večeri “Skeptici u pubu” održao 2013. godine.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP