Prati nas

Aktivno starenje

Mladi zauvijek

Eliksir vječnog života? Dr. Ivica Rubelj: ‘To je apsolutno moguće!’

“Točno se zna koji su to mehanizmi koji uzrokuju starenje i s tim mehanizmima se može manipulirati na način da se starenje ubrza, da se uspori, čak i eliminira. U ovom trenutku se razvijaju tzv. anti-ageing strategije koje bi onda za cilj imale upravo to – zaustavljanje starenja i pomlađivanje.”

Objavljeno

|

foto: Anna Auza/Unsplash

Dug život je vjerojatno pri vrhu svačijih želja. A dug život i pritom mladolik izgled čitavo to vrijeme, vjerojatno je najčešći dodatak toj želji. Tko ne bi volio živjeti dugo i svo to vrijeme biti mlad? No radi li se samo o fantaziji ili će znanstvenici kad-tad uspjeti skuhati čarobni napitak koji će zaustaviti starenje? Možda ga čak i preokrenuti? Zanimljivo, ali priče o vječnom životi nisu samo priče i bajke već posve izgledne znanstvene teorije koje pomalo već postaju stvarnost.

O starenju i tajnama dugog života porazgovarali smo s čovjekom koji je svoj profesionalni život posvetio upravo tom pitanju, prof. dr. sc. Ivici Rubelju s Instituta Ruđer Bošković.


Za početak, zašto ljudi uopće stare?

Naše tjelesne stanice, dakle ne matične, nego tjelesne stanice, one koje grade tkiva i organe, imaju ograničen broj dioba. S vremenom, kako te stanice prestaju s diobama, tako se smanjuje kapacitet regeneracije tkiva, nagomilavaju se stare stanice koje gube svoju funkciju i s vremenom čitav organizam funkcionira sve lošije, pojavljuju se bolesti, organizam ide u starenje i na koncu umire.

Postoji li neka najviša moguća dob? Sporadično se pojavljuju vijesti o nekome tko je doživio 110 ili 150 godina, no koliko najviše čovjek može poživjeti?

Postoji gornja granica za životnu dob svih vrsta. Dakle, i životinjskih vrsta i svih ostalih organizama. Jasno, osim bakterija koje su jednostaniče i za njih vrijede neka druga pravila. Svaka životinjska vrsta ima neki svoj karakterističan prosječni životni vijek, no pojedine jedinke mogu poživjeti i više od toga. Koliko dugo živi pojedina životinjska vrsta, odnosno koliko dugo živi čovjek, determinira jedan molekularni mehanizam koji ujedno i ograničava taj maksimalni broj dioba koje stanice mogu napraviti. Za čovjeka se smatra da je ta gornja granica do 125 godina i to je određeno genetikom.

Druga je stvar što su u povijesti ljudi živjeli onoliko koliko su mogli živjeti s obzirom na negativne utjecaje okoline. U zadnjih stotinu ili stotinu i pedeset godina kad su se uvjeti života poboljšali, kad se poboljšala i zdravstvena zaštita, prehrana i općenito način života, produljuje se prosječni životni vijek i on se približava maksimalnom životnom vijeku, ali taj maksimalni životni vijek je određen genetički i za nas on iznosi 125 godina.

Zašto neki ljudi stare brže,a  neki sporije?

Mehanizmi koji kontroliraju starenje su genetički, molekularni mehanizmi, baš kao i svi drugi procesi u organizmu poput procesa disanja, metabolizma, funkcije jetre, bubrega i slično.

Tako da i mehanizmi koji kontroliraju starenje, imaju svoje varijacije i kod ljudi je ta kombinacija gena uvijek malo različita, drugačije od čovjeka do čovjeka, pa različiti ljudi imaju različite te varijacije. U toj distribuciji varijacija gena netko može imati akumulaciju, da tako kažem “boljih” gena, a netko “lošijih” i to onda određuje dinamiku starenja i određuje dužinu života. Današnji molekularni mehanizmi čak mogu predviđati dinamiku nečijeg starenja i zdravlja.

Čak i ako genetski nismo predisponirani za dug život, možemo li nekako prevariti genetiku?

Možemo. Promjenom načina života, poboljšanjem prehrane, smanjenjem stresa na organizam i slično. Dakle, ne možemo mijenjati svoje gene, ali možemo mijenjati vanjske utjecaje. I kroz prehranu i kroz svoje ponašanje – tako da se ne puši, da se ne jede nezdrava hrana, da se ne pije prekomjerno alkohol, da se redovito rekreiramo i boravimo u prirodi – moguće je značajno utjecati na stanje organizma i na procese starenja.

Hoće li nekad ljudi uspjeti pronaći nekakav lijek za starenje, eliksir vječnog života? Je li tako nešto uopće i teoretski moguće?

To je apsolutno moguće. To je već eksperimentalno dokazano, a to čak nije niti jako novo istraživanje jer ima desetak ili više godina. Sad se točno zna koji su to mehanizmi koji uzrokuju starenje i s tim mehanizmima se može manipulirati na način da se starenje ubrza, da se uspori, čak i eliminira. U ovom trenutku se razvijaju tzv. anti-ageing strategije koje bi onda za cilj imale upravo to – zaustavljanje starenja i pomlađivanje.

Poslušajte predavanje profesora Ivice Rubelja na temu starenja i dugovječnosti koje je u sklopu znanstvenih večeri “Skeptici u pubu” održao 2013. godine.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP