Prati nas

Mozaik

Kako se isključiti?

Pet načina za izbacivanje poslovnih briga iz glave

Pripadate li među one ljude koji posao sa sobom nose kući? Taj izraz ne mora nužno značiti da radite i kad dođete doma, ali ako konstantno mislite o poslu, znači da ste posao ponijeli sa sobom. Vrlo je važno znati se opustiti i odagnati poslovne brige. Evo kako to učiniti…

Objavljeno

|

William Iven/Unsplash

Čak i ako neizmjerno volite svoj posao, svakodnevni odlazak na radno mjesto uzrokuje stres kojega se teško riješiti i nakon završetka radnog vremena. No opuštanje i barem privremeno zaboravljanje poslovnih obaveza nužno je da bismo uopće bili u stanju nositi se s tim istim obavezama. Portal Guardian donosi pet savjeta kako se opustiti i izbaciti poslovne brige iz glave jednom kad dođete kući.

Ne ostavljajte za sutra ono što možete obaviti danas

Također, nemojte to učiniti danas ako može čekati do sutra. Iako ovo zvuči kontradiktorno, ne mora biti.  Ako možete nešto važno obaviti do kraja dana, radije to obavite danas nego da postane hitno sutra. Sami trebate odrediti prioritete.


“Dobro organizirano radno okruženje je produktivno radno okruženje”, kaže Henry Stewart, konzultant u tvrtki za radno okruženje. “Od zaposlenika tražim da  ostanu na poslu nakon radnog vremena otprilike jednom godišnje, i to samo kad je apsolutno nužno. Od ljudi se jednostavno ne bi trebalo tražiti da rade nakon radnog vremena.” Ako zadatak koji ste dobili pred kraj radnog vremena nije dovoljno jednostavan da ga stignete završiti, odgodite ga za sljedeće jutro i lagano se počnite spremati za odlazak kući. Uskoro ćete se naviknuti na ideju laganog usporavanja tempa prema kraju dana.

Iznova definirajte svoje granice

Prihvatite činjenicu da nije moguće obaviti sve – uvijek će postojati još jedna stvar koju biste mogli obaviti, ali posao mora imati svoj kraj. Dajte najbolje od sebe svaki dan i nemojte se osjećati krivima zbog toga što prestajete raditi iako bi se možda još nešto moglo obaviti.

Ovisno o radnoj kulturi na vašem radnom mjestu kao i vrsti posla, moglo bi biti teško mentalno se iskopčati iz posla nakon radnog vremena. Morate postupno redefinirati svoje granice prema razumijevanju vlastitih potreba za odmorom i reći sebi da zaslužujete odmor i opuštanje.

Cijenite svoj život izvan posla

Odvajanje radnog života i slobodnog vremena je esencijalno za psihičko i fizičko zdravlje. Nijemci ideju Feierabenda – proglašavanja kraja dana – smatraju gotovo svetinjom. Kreativna iskustva te odmor i hobiji igraju veliku ulogu u oslobađanju stresa, poboljšanju zdravlja i podizanju raspoloženja. Bilo da je riječ o trčanju, kuhanju, vrtlarenju ili druženju s prijateljima, nađite nešto u čemu uživate i napravite vremena da se bavite s tim.

Osmislite ritual za smirivanje

Uvođenje rituala za smirivanje nakon povratka kući s posla može pomoći vašem umu da se smiri – to mogu biti jednostavne stvari poput presvlačenja u kućnu odjeću, vruće kupke ili sjedenja vani na svježem zraku. Ovi rituali mogu reći vašem mozgu da je došlo vrijeme za opuštanje.

“Meditiram kako bih smirio svoj um – čak i ako imate samo 5 minuta uzmite pauzu i dišite, brojite do 10 pet puta, nađite vrijeme za razmišljanje”, kaže Stewart. “Svi trebamo odmor kako bi mogli biti produktivni, a koliko vidim ljudima najbolje ideje ne padaju na pamet dok su u uredu.” Očistite svoj um čitajući knjigu ili vodeći psa u šetnju, napravite što god je potrebno kako bi pripremili tijelo i um na odmor. Ako provodite vrijeme s voljenima, pričajte s njima ali ne o poslu.

Isključite gadgete

Povremeni e-mail ili tekstualna poruka mogu lako prerasti u konstantno zatrpani inbox. Jedna politička novinarka izjavila je da mora ostaviti telefon na polici u drugoj sobi kako bi prestala raditi. “Ne koristite pametne telefone za email komunikaciju i isključite sve alarme vezane s poslom, inače ćete stalno gledati u telefon”, kaže Stewart.

“Provjeravam svoj email samo tri puta dnevno – u 11, 14 i 17 sati, a čak se tome i veselim.” Odviknite se od stalnog provjeravanja telefona koristeći funkcije poput “noćni rad” ili “ne smetaj” tako da možete provjeriti novosti samo onda kad to vama odgovara. Privikavanje na ovaj režim može potrajati, ali velike su koristi od spoznaje da ne morate odgovarati na sve poruke odmah. Ako je hitno, zvat će vas. Ako nije hitno, onda može čekati do sutra.

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP