Prati nas

Mozaik

Negativne emocije imaju svrhu

Što kad ‘biti sretan’ postane obaveza? Glumljenje sreće vam šteti!

Kultura pozitivnog razmišljanja ima i svoju negativnu stranu. Naime, koliko god bila poželjna, sreća jednostavno nije primjerena reakcija na mnoge situacije u životu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

sreća, maska,

Svi od vas očekuju da budete sretni. Knjige o samopomoći prepune su savjeta o tome kao prestati brinuti, potaknuti sreću i odbaciti negativne misli; šefovi žele vidjeti entuzijazam na radnom mjestu, a jedini ispravan odgovor na pitanje “Kako si?” jest “Odlično!” No prema mišljenju Svenda Brinkmanna, profesora psihologije na Sveučilištu Aalborg u Švedskoj, kultura pozitivnog razmišljanja ima i svoju negativnu stranu, prenosi portal GQ.

Sreća jednostavno nije primjerena reakcija na mnoge situacije u životu, kaže Brinkmann čiji je bestseler “Stand Firm: Resisting the Self-Improveemnt Craze” (Biti odlučan: Kako se oduprijeti pošasti samo-pomoći; u slobodnom prijevodu) rasprodan u rekordnom roku. Štoviše, glumljenje sreće može nas ostaviti emocionalno osakaćenima.


“Vjerujem da naše misli i osjećaji moraju biti ogledalo svijeta. Kad nam se dogodi nešto loše, mora nam biti dopušteno da imamo negativne misli i osjećaje vezane uz taj događaj jer na taj način zapravo razumijevamo svijet“, kaže Brinkmann.

“Svijet je s vremena na vrijeme doista prekrasan, no on je ponekad i tragičan. Važni ljudi u našem životu umiru, gubimo ih, a ako smo naviknuti na to da su nam dopuštene samo pozitivne misli i osjećaji, realnost će nas kad-tad pogoditi puno gore i intenzivnije.”

Diktatura sreće

Naravno, nije loše niti pogrešno biti po prirodi osoba vedre naravi ili pročitati s vremena na vrijeme koju knjigu o samopomoći, kaže Brinkmann. Problemi nastaju kad sreća postane obaveza. Na radnom mjestu, na primjer, gdje poslodavci često očekuju pozitivno radno okruženje, a ne iskreno iznošenje problema i pri čemu zahtijevani prikazi sreće u sebi nose nešto totaliratno. Brinkmann takvu sreću po nečijoj direktivi povezuje s “kontrolom misli”.

U SAD-u je obavezna sreća na radnom mjesto postala i predmetom sudskog spora kad je u svibnju 2016. donesena odluka da T-Mobile ne smije od svojih zaposlenika zahtijevati da konstantno budu vedri i nasmijani. U isto vrijeme, mnoge kompanije troše ogroman novac pokušavajući osigurati sreću svojih zaposlenika, no to ne čine iz altruizma.

“Kad ste u kontaktu s ljudima i radite u timovima, osobine vašeg karaktera postaju jako važne. To je razlog zašto im se pridaje puno pažnje i zašto se želi iskoristiti emocionalni život ljudi”, kaže Brinkmann. “Mislim da pozitivnost ima i svoju tamnu stranu. Naši osjećaji lako mogu postati komoditet što znači da se vrlo lako možemo otuđiti od nekih emocija.”

No, obavezna sreća nija samo problem na radnom mjestu. Iako je uobičajeno nekome koga vidimo u prolazu odgovoriti s kratkim “Dobro!” ako nas pita kako smo, postoji rizik da naša uvijek nasmijana i pozitivna lica za javnost zavladaju javnom sferom. Naposljetku, ona pristojna pozitivnost ne bi smjela zabraniti svaki razgovor o nevoljama i traumama s bliskim prijateljima.

Pošast samopomoći

Pritisak da budemo sretni, dio je pošasti samopomoći. Takve knjige i priručnici koji nastoje ljude naučiti da budu sretni, mogu potaknuti potencijalno štetan stav o osjećajima, kaže Brinkmann. Ideja koja se onda provlači kroz takve tekstove je da su nesretni ljudi sami krivi za svoju nesreću.

Na koncu, negativne emocije imaju važnu i zdravu ulogu u načinu na koji vidimo i razumijemo svijet. Sram i krivnja su ključni za osjećaj moralnosti. Ljutnja je pravilan odgovor na nepravdu. Tuga je način na koji se nosimo s tragedijom. Sreća je također dobra. Samo ne baš svo vrijeme.

.

Mozaik

Upute za vjernike: Kako se ponašati i kako pratiti mise putem televizije i radija

Izgovarajte riječi koje bi inače izgovarali na misi. Prisjetite se da je misa molitva. Čak i ako niste fizički u crkvi, molitve na misi su univerzalne i nadilaze vrijeme i prostor.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ni za vrijeme koronakrize mnogi se vjernici nisu odrekli misa. Umjesto odlaska u crkve, euharistijska slavlja sada se prate putem medija. Ponajviše putem javne televizije. Hrvatska radiotelevizija tako prenosi svakodnevne mise na HTV3 i HR3 u 18 sati iz crkve Tijela Kristova u zagrebačkom Sopotu.

Mnogima je ovakav način prakticiranja vjerskoj života stran pa možda čak i težak, što jest svojevrsno iskušenje. Zato je Hrvatska katolička mreža pripremila niz savjeta kako možete sudjelovati i iskoristiti sve blagodati koje donosi mogućnost praćenja mise putem medija, Imajući pri tome na umu da iako ono ne može zamijeniti vašu fizičku prisutnost na slavlju, svako vrijeme provedeno s Bogom je vrijeme milosti.


Prije mise

  • Pomolite se i pročitajte misna čitanja unaprijed.
  • Razmatrajte čitanja. Možete razmatrati o njima u tišini svoje sobe, imati Lectio Divina, ali možete i raspravljati o čitanjima s vašim ukućanima ili prijateljima preko telefona.
  • Odaberite prijenos uživo ili snimku mise koju ćete pratiti. Bitno je ostati povezan sa svojom župnom zajednicom. Stoga, ako vaša župa ima prijenos uživo, bilo bi dobro da ih pokušate pratiti. Ako vaša župa nema prijenos, ili niste sigurni, možete pogledati popis prijenosa euharistijskih slavlja ovdje.
  • Odjenite se. Ne morate biti svečano odjeveni, ali nemojte ostati ni u pidžamama.
  • Pozovite druge da vam se pridruže. Najavite ukućanima te zajedno planirajte praćenje mise. Ili se dogovorite s prijateljima da pratite misu u isto vrijeme.
  • Pripremite bilježnicu. Uzmite bilježnicu i olovku i zapišite svoje misli, razmatranja ili molitve koje vam se pojave za vrijeme mise. To može biti odličan način uređivanja molitvenog života i zadržavanja pažnje za vrijeme prijenosa.
  • Pripremite prostor. Prema mogućnostima, pokušajte odvojiti poseban prostor za molitvu. Uz računalo/TV/radio, pokušajte zapaliti koju svijeću ili postaviti svete sličice ili kipove koje imate po kući.

Za vrijeme mise

  • Izgovarajte riječi koje bi inače izgovarali na misi. Prisjetite se da je misa molitva. Čak i ako niste fizički u crkvi, molitve na misi su univerzalne i nadilaze vrijeme i prostor. Sudjelujte u izgovaranju apostolskog vjerovanja, zaziva, odgovora…
  • Duhovno se pričestite. Na mnogim prijenosima nakon pričesti možemo čuti kako se izgovara iduća molitva: Isuse moj, vjerujem da si prisutan u Presvetom Sakramentu, ufam se u te, ljubim te nada sve. Iz ove ljubavi kajem se od srca za sve grijehe i obećavam da ću se čuvati svakoga grijeha. Moja duša čezne za tobom, ali ja te ne mogu sada primiti u Presvetom Sakramentu, dođi barem duhovnim načinom u moje srce. (Pomislite da ste Isusa doista primili.) Isuse moj, klanjam ti se kao da si u mom srcu stvarno svojim presvetim Tijelom prisutan i sjedinjujem se s tobom. O, ne daj da se ikada od tebe rastavim! Tvoj sveti blagoslov sišao na mene i ostao vazda sa mnom. Amen.

Nakon mise

  • Dajte milostinju. Ukoliko je moguće, pokušajte vidjeti na koje načine možete doprinijeti i pružati financijsku pomoć.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP