Prati nas

Mozaik

Birajte mudro i budite uporni

Novogodišnje odluke: Kako da ne odustanemo već u prvim danima novog ljeta?

Nova godina vrijeme je za novi početak. Bez obzira namjeravamo li smršaviti, piti manje alkohola ili se više družiti. Donosimo nekoliko savjeta kako održati novogodišnju odluku.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Matt Popovich/Unsplash

Baš kao što vježbanje ili dijeta uvijek počinju od ponedjeljka, neke velike životne odluke startaju s prvim danom Nove godine. I bez obzira hoćemo li se odlučenog pridržavati, samo razmišljanje o novom ljetu u kojemu ćemo i mi sami biti novi i bolji, ispunjava nas mirom i optimizmom.

No da bi novogodišnje odluke doista i sproveli u djelo, psiholozi savjetuju na koji način da novogodišnje odluke zapravo donosimo.


Mark Griffiths, psiholog s Notthingham Trent sveučilišta kaže da bi novogodišnje odluke, za početak, svakako trebale biti realistične, dakle one koje doista možete ispuniti. Primjerice, želite li u Novoj godini piti manje alkohola, vjerojatnije ćete ispuniti svoj cilj ako konzumaciju alkohola sa sedam dana u tjednu smanjite na tri dana u tjednu, nego da odlučite uopće više ne piti čime otvarate vrata posrtanju u odluci i prije isteka prvih sedam dana.

Odlučite se samo za jednu stvar – i toga se onda držite

Nadalje, najsigurniji način da upropastite novogodišnje odluke je da si zadate previše stvari. Primjerice, puno je bolje da u Novoj godini odlučite samo malo više vježbati, nego da odlučite vježbati, prijeći na vegetarijansku prehranu, prestati piti alkohol i pušiti i više vremena provoditi u prirodi.

Ako pak nekome kažete koju ste novogodišnju odluku donijeli, veće su šanse da ćete se te odluke i držati jer ćete imati svojevrsnog kontrolora među vama bliskim osobama radi kojega će vam biti neugodno ne ustrajati u onome što ste odlučili. Kad već spominjemo društvo, profesor Griffith savjetuje da pri donošenu novogodišnje odluke ne budete sami već da vam se u njoj pridruže bliski ljudi pa tako jedna od odluka može biti da od prvog dana Nove godine čitava obitelj počne jesti manje mesa ili se više kretati. Odlučite li zajedno što ćete promijeniti u novom ljetu, jedni ćete druge poticati da u tome doista i ustrajete.

A kakve se odluke najčešće donose u našem podneblju i koliko smo uspješni u njihovom realiziranju? Upitali smo nekoliko naših čitatelja…

Marija (68), Zagreb

U novoj godini odlučila sam se malo više posvetiti sebi i to na način da ću upisati neki tečaj koji će mi biti zabavan i istovremeno malo pomoći stanju moje kralježnice. Čitav sam radni vijek uglavnom sjedila, dok su djeca bila mala za sebe nikad nemaš vremena, no sada je napokon došlo moje vrijeme i posvetit ću se sebi. Tu dolje u Centru za kulturu imaju tečaj plesa, tako da ću možda to. Susjeda me nagovara na pilates koji je, navodno, jako dobar baš za kičmu, no vidjet ću još. Uglavnom, svakako ću izabrati nešto od toga.

A hoću li se pridržavati odluke? Pa nadam se da hoću, Upotrijebit ću tu jedan mali trik koji mi je otkrila moja kći. Kaže mi da svakako uplatim dolaske na tečaj za čitav mjesec ili možda čak dva. Onda će mi biti žao potrošenog novca pa neću odustajati od odlazaka na satove čak i ako mi se ponekad ne bude dalo.

Verica (70), Zagreb

Moja se odluka sasvim slučajno poklapa s Novom godinom, pa neka to onda bude novogodišnja odluka. Ja sam odlučila malo više putovati. Uvijek sam dosad mislila da je to skupo i naporno, ali išla sam sad ove godina na par izleta koji su organizirani za penzionere tu iz Doma umirovljenika pa sam shvatila da ti nije niti neka strašna cijena, niti neki poseban napor.

Bili smo u Rijeci i na Trsatu, bili smo u Varaždinu za Špancir fest, a u idućoj godini se nadam malo putovati i izvan Hrvatske. Austrija, Italija, Mađarska… Evo, to je moja novogodišnja odluka.

Marko (68), Zagreb

E nas u novoj godini stvarno čeka velika promjena. Ako sve ispadne onako kako smo zamišljali, supruga i ja bismo željeli prodati naš veliki stan i kupiti jedan manji koji ćemo dati sinu, a mi preseliti u kućicu u okolici Zagreba. Cijene kuća na selu su niske tako da mislim da će nam za novac koji nam ostane moći kupiti nešto lijepo s komadićem zemlje.

Moja je želja posaditi vrt. Ne toliko zbog uzgoja hrane – makar je i to važno – nego zbog zanimacije. Uvijek sam volio prčkati po zemlji, a za to dosad nisam imao ni vremena ni prostora. Ako sve ispadne onako kako smo zamislili, 2020. godina bi za nas trebala biti godina povratka na zemlju.

.

Mozaik

Zašto neki ljudi misle da je sve jedna velika prevara?

Ideja o zavjeri kao objašnjenju pojave pandemije pomažu ljudima koji traže krivce, a traženje krivca je uobičajeno ponašanje kada nastupi neka šteta. Pandemija je razoran udar na uobičajen način života i teško je prihvatiti da se tako nešto može dogoditi bez ljudskog djelovanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Meni se čini da ćemo slijediti Beograđane! Ne smijemo dozvoliti da nas sile da pristajemo na cijepljenje i onda da im budemo vječne sluge! Cijepljenje znači da ćemo biti tajno čipirani i da će upravljati s nama kao s robotima!” Napisala nam je to naša čitateljica Albina, zabrinuta zbog navodnog forsiranja cijepljenja protiv koronavirusa. No činjenica jest da cjepivo ne postoji, ne zna se uopće hoće li postojati kao ni kada bi moglo biti stavljeno na tržište.

Sigurno ste već – ako ne uživo, a ono na društvenim mrežama –  naišli na slična neinformirana razmišljanja prema kojima je pandemija koronavirusa obična prevara koju su smislili svjetski moćnici, a cjepivo tek jedan u nizu njihovih alata za kontroliranje masa. Mnogi s nevjericom gledaju ovaj iznenadni uzlet raznih teorija zavjera i zabluda koje se održavaju na životu unatoč tome što ih je zapravo lako razmontirati i opovrgnuti – što je, uostalom, učinjeno već više puta.


Što je to u pandemiji koronavirusa dovelo do toga da ljudi posumnjaju u službenu znanost i krenu razvijati razne, vrlo često i posve nevjerojatne, teorije zavjere, pitali smo Andreu Vranić, izvanrednu profesoricu na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članicu Zagrebačkog psihološkog društva.

I za koleru su govorili da je zavjera

“Vjerovanje da u pozadini pojave neke bolesti stoje zle sile i moćnici ili na različite načine zainteresirane strane, da je zapravo riječ o nekoj zavjeri se u pravilu pojavljuje u vremenima pandemija. Medicinska je povijest puna takvih situacija. Za doba kolere dio stanovništva je smatrao kako su brojne smrti međuliječnički dogovor za provođenje anatomskih ispitivanja, za pojavu kuge optuživano je židovsko stanovništvo koje je navodno trovalo vodu”, kaže profesorica Vranić.

Pojava nove bolesti izaziva veliki strah i nesigurnost, objašnjava naša sugovornica pa dodaje: “Pandemija je nevidljiv i moćan neprijatelj među nama. Na neki način svjedočimo apokalipsi načina života na  koji smo navikli, a pritom ne možemo učiniti gotovo ništa da to izmijenimo. Spomenula sam već – stupanj kontrole koji imamo za zaustavljanje širenja se doima izuzetno malim. Osjećaj da se svijet kakav poznajemo rastače je izuzetno uznemirujuć, a kada se gubi tlo pod nogama, paranoidne misli – prema nekima temelj za ideje o zavjerama – ne miruju.”

Vranić kaže da te misli možemo shvatiti kao nuspojavu pokušaja da uspostavimo kontrolu nad svijetom ili vlastitim životom, da se ne predamo paralizirajućem strahu. U  cilju samoočuvanja skloni smo povjerovati u štogod, samo da bude u redu.

Tko su ljudi koji smišljaju, a onda i šire teorije zavjere?

“Ideja o zavjeri kao objašnjenju pojave pandemije pomažu ljudima koji traže krivce, traženje krivca je uobičajeno ponašanje kada nastupi neka šteta. Pandemija je razoran udar na uobičajen način života i teško je prihvatiti da se tako nešto može dogoditi bez ljudskog djelovanja. To bi značilo prihvatiti i ideju da svijet nije pravedan i predvidljiv što mnogim ljudima predstavlja temeljno (iako iracionalno) vjerovanje”, navodi profesorica.

Kaže i da je ljudima je potrebna ta stabilnost i ukoliko se ona gubi, poseže se za ma kakvim objašnjenjima koja će, barem naizgled, uspostaviti ravnotežu.

Teorije zavjere su kao mentalni prečaci

“Nekada za to nisu potrebna objašnjenja koja uključuju zle sile (vojne, političke, lobije i slično), već se prst uperi u ono strano i nepoznato – jer moram li se dezinficirati od poznatih stvari, svakako se onda trebam kloniti i onih nepoznatih i stranih. U slučaju bolesti, ti nepoznati i strani su najčešće postanu druge religijske ili etničke skupine. Danas su tako često shvaćeni migranti, a prema aktualnom američkom predsjedniku i virus protiv kojeg se borimo je ‘kineski’. A španjolska je gripa, pandemija izazvana podtipom virusa H1N1, koja se  pojavila 1918. godine, primjerice u Brazilu bila nazivana ‘njemačkom’, a u Poljskoj ‘boljševičkom'”, kaže profesorica Vranić i dodaje:

“Pojednostavljeno gledano, teorije zavjere su kao mentalni prečac, heuristik, kojem je cilj riješiti velik problem. Ukoliko pandemija zapravo ne postoji (jer je sve izmišljotina velikih igrača i globalni eksperiment), onda se nemam što brinuti. Pogrešno vjerovanja koje akutno umiruje. Pogrešno vjerovanje kao i ono kad kockar misli da ukoliko 5 puta nije dobio, onda šesti put sigurno hoće. Ključna i velika razlika je da teorije zavjere narušavaju stabilnost i sigurnost čitavog društva.”

Može li se teoretičare zavjere nekako vratiti na pravi put i kako?

“Istraživanja pokazuju kako se zavjereničko mišljenje može smanjiti ako se ljude osnaži i dade im se osjećaj kontrole nad vlastitim životom i uvidu u transparentnost istraživačkog postupka. U takvom kontekstu teorije zavjere postaju manje potrebne. I to je dobra vijest. Loša je da je u stvarnom životu zaista teško osigurati te uvjete”, zaključuje profesorica Vranić.

Mirjanu nevidljive sile žele kontrolirati

Koronavirus je obična prevara! To je tek malo jača gripa. Ma što jača – to je obična gripa. Niti to! To je obična prehlada. Pa zna se da koronavirusi izazivaju prehlade. A sad su u čitavom svijetu umjetno stvorili tu paniku samo zato da bi nas mogli lakše kontrolirati.” (Facebook)

Dragica je “pročitala” Big Pharmu

I evo ga! Sad će nekim čudom iznenada pronaći cjepivo! Baš zgodno! Prvo izazovu bolest, a onda nam ponude čudotvoran lijek. I to po 20 dolara po dozi. 20 dolara puta nekoliko milijardi ljudi pa vi računajte. I još sad vele da neće biti dovoljna samo jedna doza nego ćemo se morati cijepiti tri ili više puta! I tko zna čega će sve biti u tim cjepivima? Mene nitko neće cijepiti! Jednostavno ne dam! (Facebook)

Vlado se probudio, više nije ovca

Ništa im ne vjerujem! To je sve smišljeno. Pa vidite da nas sad već pripremaju za novi val. I sve je to po direktivi nekoga izvana. A ovce sve to puše. Ovi vele karantena, i mi kao ovce svi u kućama. Onda vele maske, a mi opet svi brnjice na usta. Ljudi su ovce. I oni to dobro znaju zato se tako i ponašaju prema nama! (Facebook)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP