Prati nas

Vijesti

Pobjeda

Plenković poručio Hrelji: ‘SUH je riješio problem’ Diže se cenzus za dopunsko

Premijer je komentirao i akciju Stranke umirovljenika Hrvatske koja prikuplja potpise za dizanje cenzusa i čiji prvak Silvano Hrelja najavljuje da će mu autobusima dovlačiti nezadovoljne umirovljenike pod prozor.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: Andrej Plenković, MEP/Youtube

Premijer Andrej Plenković (HDZ) na početku redovne sjednice Vlade komentirao je problem dijela umirovljenika koji ostaju bez besplatnog dopunskog osiguranja zbog simboličnih usklađivanja mirovina. Objavio je da je imao odlične sastanke s predstavnicima Sindikata umirovljenika i Matice umirovljenika Hrvatske koji su iznijeli problematiku nedovoljno visokog cenzusa.

“Zahvaljujući mirovinskoj reformi mirovine rastu, pa dio sugrađana ide iznad praga koji ej bitan da im dopunsko osiguranje bude besplatno. Pokušat ćemo riješiti pitanje u dva koraka – izmjenom praga da se on povisi i da se nađe trajni mehanizam koji bi pratio i usklađivao ovakve okolnosti da ne bi dolazilo do apsurdnih situacija da mirovina poraste pa se mora platiti dopunsko i da se onda na kraju ima manje sredstava. Moramo naći održivo rješenje da umirovljenici budu zadovoljni”, rekao je Plenković i najavio da će nadležna ministarstva pripremiti prijedloge za zakonske izmjene.


Premijer je komentirao i akciju Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) koja prikuplja potpise za dizanje cenzusa i čiji prvak Silvano Hrelja najavljuje da će mu autobusima dovlačiti nezadovoljne umirovljenike pod prozor: “Tako da ovi koji žele dolaziti pod prozor znaju da su ovi koji su za razgovor riješili problem!“

Podsjetimo, zbog ovog problema SUH i MUH su organizirali tri mini prosvjeda na Markovu trgu za vrijeme sjednica vlade.

foto: SUH

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP