Prati nas

Nema predaje

Sindikat umirovljenika pred Vladom: ‘Umirat ćemo na nogama, zdravlje nije populizam’

‘Došli smo objasniti da to nije populizam, već financijski interes zdravstva, jer je hrvatska osma u Europskoj uniji po smrtnosti – samo zbog toga što umrli nisu pravovremeno liječeni.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: SUH

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) prosvjedovao je na Markovu trgu uz brojne transparente, među kojima su najuočljiviji bili “Zdravlje nije populizam” i “Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti”. Prosvjednici su Vladi namijenili pismo (vidi dolje) kojim traže da se promijeni prihodovni cenzus zbog kojega, prilikom simboličnog usklađivanja mirovina, mnogi ostaju bez besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Kako je jutros objasnila predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, samo je u proteklih godinu dana 10.000 umirovljenika izgubilo to pravo zbog cenzusa koji se nije mijenjao čak 15 godina.


U tih 15 godina SUH intenzivno pregovara zadnje četiri godine, no do sada su dobili samo obećanja. Ministri su to, podsjeća Petrović, i javno obećavali. “Ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže da je riječ o populizmu. Došli smo objasniti da to nije populizam, već financijski interes zdravstva, jer je Hrvatska osma u Europskoj uniji po smrtnosti – samo zbog toga što umrli nisu pravovremeno liječeni. Oni koji si ne mogu platiti dopunsko zdravstveno osiguranje, a takvih je sve više među starijima, umirat će na nogama”, izjavila je predsjednica SUH-a.

“Najsiromašniji se kažnjavaju. Ovdje smo i da bismo uručili pismo Vladi i da bismo je uvjerili što smo sve poduzeli. Pokušali smo kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike, pokušali smo i s Maticom umirovljenika utjecati na cenzus. Penzije su mizerne. Oko 98 posto mirovina je ispod prosječne hrvatske plaće, a njih 55 posto je ispod linije siromaštva od 2.485 kuna. To znači da smo na pravom mjestu. Sada je cenzus 1.939 kn za samca. Tražimo da cenzus bude 2.485 kn i da se svake godine usklađuje”, naglasila je Petrović.

Ovome dodajmo da bivši ministar mirovinskog sustava Marko Pavić nije želio uzeti pismo koje su mu umirovljenici pokušali uručiti. “Kaj vas je sramota uzeti to da pročitate kaj radite penzionerima i ostalom narodu?” pitala ga je jedna prosvjednica. “Hvala, hvala”, odgovorio je Pavić žurno ulazeći u Banske dvore.

foto: SUH

Poštovani gospodine Plenkoviću, poštovana Vlado RH,

Danas stojimo pod vašim prozorima, jer ste nas prevarili. Već 15 godina, od 2004. godine, nije promijenjen prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, koji i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajedničkog domaćinstva. To je čak 22 posto ispod linije siromaštva, što dovoljno kazuje o vašoj socijalnoj osjetljivosti za najsiromašnije!

Busate se u prsa kako ste za trajanja mandata do sada podigli mirovine za 11 posto, što proizlazi iz zakonskih odredbi, a ne vaše dobre volje da povećavate mirovine. Ali, gospodo iz Vlade, ignorirate činjenicu da kod svakog usklađivanja mirovina najsiromašniji starci i starice strepe hoće li im zbog povećanja mirovine od 50 kuna na grbaču leći danak plaćanja dopunskog zdravstvenog od 70 kuna. Nije vas briga što je samo unazad godinu dana čak deset tisuća umirovljenika izgubilo pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Tu povlasticu sada uživa samo 163.000 umirovljenika, a broj će i dalje padati. Umirat će se na nogama!

Ignorirate da su u proteklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine za 28 posto. Jeste li toliko podigli i cenzus za dopunsko? Niste.

Vaš ministar zdravstva zahtjev za povećanje cenzusa za pravo na zdravlje najsiromašnijih javno naziva populizmom. Sramota. Osim toga, i on i njegov tim, uključujući i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nikako da usklade svoje priče. Već dvije godine preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH, kao i u direktnim pregovorima s Ministarstvom zdravstva, umirovljeničke udruge dobivaju ‘čvrsta’ obećanja kako će najkasnije do kraja ove godine biti povećan prihodovni cenzus. U rujnu prošle godine tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Pavić je i sam najavio povećanje cenzusa, u veljači ove godine dobili smo obećanje državnog tajnika Ministarstva zdravstva Tomislava Dulibića kako će se to brzo riješiti.

Sindikat umirovljenika je 12. lipnja o.g. uputio otvoreno pismo ministrima zdravstva i financija, Kujundžiću i Mariću, u kojem je upozorio kako će danak birokratskom odgađanju povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje platiti najsiromašniji i najugroženiji – gubitkom prava na zdravlje. Nismo dobili čak ni pristojan odgovor o primitku.

U razgovorima s novim ministrom rada Aladrovićem u rujnu ove godine umirovljeničke udruge su ponovile kako im je povećanje cenzusa prioritet te zatražile da se na 14. sjednicu Nacionalnog vijeća, održanu 1. listopada o.g., pozovu kompetentne osobe iz ministarstava zdravstva i financija. I opet ste nas prevarili, jer ste nam posredstvom stručnjaka nižeg ranga dali odgovor kako nema sredstava za povećanje prihodovnog cenzusa za samca niti na 2.000 kuna, jer bi to zahtijevalo pronalaženje 160 milijuna kuna?! Je li to konačna politička odluka Vlade RH o ovom osjetljivom pitanju?

I tako 15 godina zavlačite siromašne, hladno, proračunato i bezobzirno. Je li vam jasno kako će sve manje umirovljenika imati mogućnost plaćati dopunsko od 70 kuna, a vaš bi ga ministar htio i povećati?! Je li vam jasno da prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. Cinično i hladno vaši nadležni ministri ignoriraju i takvu činjenicu.

Sindikat i Matica umirovljenika su početkom listopada dali rok od desetak dana da se ministri rada i mirovinskog sustava, zdravstva i financija dogovore oko povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, te im to priopće na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća koja se već trebala održati. Ali nije održana. I tu ste nas prevarili.

Socijalna osjetljivost političke elite je ravna nuli. Njih nije briga, ne vide, ne čuju, ne osjećaju. Nije ih briga koliko gladnih umirovljenika kopa po kontejnerima i kantama za smeće, prikupljajući plastične boce i ostatke hrane. Ne vide da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva (2.485 kn), da ih 98 posto ima mirovine niže od prosječne plaće!

SUH i MUH predlažu da se prihodovni cenzus utvrđuje automatski prema liniji siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. To bi značilo da pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju svi samci s manje od 2.485 kuna, a uskoro ćemo znati je li postignut minimalni konsenzus. Ili ćemo morati svaki četvrtak pod vaše prozore.

foto: SUH
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP