Prati nas

Nema predaje

Sindikat umirovljenika pred Vladom: ‘Umirat ćemo na nogama, zdravlje nije populizam’

‘Došli smo objasniti da to nije populizam, već financijski interes zdravstva, jer je hrvatska osma u Europskoj uniji po smrtnosti – samo zbog toga što umrli nisu pravovremeno liječeni.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: SUH

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) prosvjedovao je na Markovu trgu uz brojne transparente, među kojima su najuočljiviji bili “Zdravlje nije populizam” i “Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti”. Prosvjednici su Vladi namijenili pismo (vidi dolje) kojim traže da se promijeni prihodovni cenzus zbog kojega, prilikom simboličnog usklađivanja mirovina, mnogi ostaju bez besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Kako je jutros objasnila predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, samo je u proteklih godinu dana 10.000 umirovljenika izgubilo to pravo zbog cenzusa koji se nije mijenjao čak 15 godina.


U tih 15 godina SUH intenzivno pregovara zadnje četiri godine, no do sada su dobili samo obećanja. Ministri su to, podsjeća Petrović, i javno obećavali. “Ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže da je riječ o populizmu. Došli smo objasniti da to nije populizam, već financijski interes zdravstva, jer je Hrvatska osma u Europskoj uniji po smrtnosti – samo zbog toga što umrli nisu pravovremeno liječeni. Oni koji si ne mogu platiti dopunsko zdravstveno osiguranje, a takvih je sve više među starijima, umirat će na nogama”, izjavila je predsjednica SUH-a.

“Najsiromašniji se kažnjavaju. Ovdje smo i da bismo uručili pismo Vladi i da bismo je uvjerili što smo sve poduzeli. Pokušali smo kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike, pokušali smo i s Maticom umirovljenika utjecati na cenzus. Penzije su mizerne. Oko 98 posto mirovina je ispod prosječne hrvatske plaće, a njih 55 posto je ispod linije siromaštva od 2.485 kuna. To znači da smo na pravom mjestu. Sada je cenzus 1.939 kn za samca. Tražimo da cenzus bude 2.485 kn i da se svake godine usklađuje”, naglasila je Petrović.

Ovome dodajmo da bivši ministar mirovinskog sustava Marko Pavić nije želio uzeti pismo koje su mu umirovljenici pokušali uručiti. “Kaj vas je sramota uzeti to da pročitate kaj radite penzionerima i ostalom narodu?” pitala ga je jedna prosvjednica. “Hvala, hvala”, odgovorio je Pavić žurno ulazeći u Banske dvore.

foto: SUH

Poštovani gospodine Plenkoviću, poštovana Vlado RH,

Danas stojimo pod vašim prozorima, jer ste nas prevarili. Već 15 godina, od 2004. godine, nije promijenjen prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, koji i danas iznosi 1.939 kuna za samca, a 1.516 za člana zajedničkog domaćinstva. To je čak 22 posto ispod linije siromaštva, što dovoljno kazuje o vašoj socijalnoj osjetljivosti za najsiromašnije!

Busate se u prsa kako ste za trajanja mandata do sada podigli mirovine za 11 posto, što proizlazi iz zakonskih odredbi, a ne vaše dobre volje da povećavate mirovine. Ali, gospodo iz Vlade, ignorirate činjenicu da kod svakog usklađivanja mirovina najsiromašniji starci i starice strepe hoće li im zbog povećanja mirovine od 50 kuna na grbaču leći danak plaćanja dopunskog zdravstvenog od 70 kuna. Nije vas briga što je samo unazad godinu dana čak deset tisuća umirovljenika izgubilo pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Tu povlasticu sada uživa samo 163.000 umirovljenika, a broj će i dalje padati. Umirat će se na nogama!

Ignorirate da su u proteklih 15 godina plaće porasle za oko 35 posto, a mirovine za 28 posto. Jeste li toliko podigli i cenzus za dopunsko? Niste.

Vaš ministar zdravstva zahtjev za povećanje cenzusa za pravo na zdravlje najsiromašnijih javno naziva populizmom. Sramota. Osim toga, i on i njegov tim, uključujući i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nikako da usklade svoje priče. Već dvije godine preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH, kao i u direktnim pregovorima s Ministarstvom zdravstva, umirovljeničke udruge dobivaju ‘čvrsta’ obećanja kako će najkasnije do kraja ove godine biti povećan prihodovni cenzus. U rujnu prošle godine tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Pavić je i sam najavio povećanje cenzusa, u veljači ove godine dobili smo obećanje državnog tajnika Ministarstva zdravstva Tomislava Dulibića kako će se to brzo riješiti.

Sindikat umirovljenika je 12. lipnja o.g. uputio otvoreno pismo ministrima zdravstva i financija, Kujundžiću i Mariću, u kojem je upozorio kako će danak birokratskom odgađanju povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje platiti najsiromašniji i najugroženiji – gubitkom prava na zdravlje. Nismo dobili čak ni pristojan odgovor o primitku.

U razgovorima s novim ministrom rada Aladrovićem u rujnu ove godine umirovljeničke udruge su ponovile kako im je povećanje cenzusa prioritet te zatražile da se na 14. sjednicu Nacionalnog vijeća, održanu 1. listopada o.g., pozovu kompetentne osobe iz ministarstava zdravstva i financija. I opet ste nas prevarili, jer ste nam posredstvom stručnjaka nižeg ranga dali odgovor kako nema sredstava za povećanje prihodovnog cenzusa za samca niti na 2.000 kuna, jer bi to zahtijevalo pronalaženje 160 milijuna kuna?! Je li to konačna politička odluka Vlade RH o ovom osjetljivom pitanju?

I tako 15 godina zavlačite siromašne, hladno, proračunato i bezobzirno. Je li vam jasno kako će sve manje umirovljenika imati mogućnost plaćati dopunsko od 70 kuna, a vaš bi ga ministar htio i povećati?! Je li vam jasno da prema izvješću Europske komisije Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. Cinično i hladno vaši nadležni ministri ignoriraju i takvu činjenicu.

Sindikat i Matica umirovljenika su početkom listopada dali rok od desetak dana da se ministri rada i mirovinskog sustava, zdravstva i financija dogovore oko povećanja cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, te im to priopće na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća koja se već trebala održati. Ali nije održana. I tu ste nas prevarili.

Socijalna osjetljivost političke elite je ravna nuli. Njih nije briga, ne vide, ne čuju, ne osjećaju. Nije ih briga koliko gladnih umirovljenika kopa po kontejnerima i kantama za smeće, prikupljajući plastične boce i ostatke hrane. Ne vide da 55 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva (2.485 kn), da ih 98 posto ima mirovine niže od prosječne plaće!

SUH i MUH predlažu da se prihodovni cenzus utvrđuje automatski prema liniji siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. To bi značilo da pravo na besplatno dopunsko osiguranje imaju svi samci s manje od 2.485 kuna, a uskoro ćemo znati je li postignut minimalni konsenzus. Ili ćemo morati svaki četvrtak pod vaše prozore.

foto: SUH
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP