Prati nas

Mozaik

Usamljeni blagdani

Svi se druže, a oni su za Božić sami

Blagdani su vrijeme veselja i druženja, no osobe koje su same – a mahom su to osobe starije životne dobi – ne vesele se Božiću. Porazgovarali smo s nekolicinom da vidimo kako se bore protiv samoće…

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Tyler Delgado/ Unsplash

U blještavilu, radosti koje sa sobom donose blagdani, zaboravljamo da se blagdanima ne vesele baš svi. Usamljenih je ljudi mnogo, pogotovo među starijom populacijom, a baš u vrevi i veselju mnogima se njihova samoća čini još nepodnošljivijom.

Moderan tehnologija tu ponešto može pomoći jer putem interneta možemo razgovarati oči u oči s onima koji su nam dragi, a možda udaljeni i tisuće kilometara. Pa ipak, kad video poziv jednom završi, mnogi ostaju sami u svoja četiri zida sa samoćom kao jedinim društvom.


Porazgovarali smo s nekolicinom osoba starije životne dobi koji ove blagdane provode sami. Rekli su nam kako podnose samoću, bore li se protiv nje ili su je prihvatili.

Miroslava (68), umirovljenica iz Zagreba

Muž mi je umro prošle godine tako da su ovo prvi blagdani bez njega. Već sam razmišljala o tome kako će mi biti baš na sam Božić, kako ću to preživjeti. Znate, kad s nekim provedete većinu života, a mi smo bili u braku preko 40 godina, počneš tog nekog osjećati kao dio sebe. Ja sam sretna jer imam djecu pa ću blagdane provesti s njima. Kći će napraviti ručak, doći će i sin i njegova obitelj. I ja ću biti s unucima, bor, pokloni, znate kako to ide. No nakon toga planiram se vratiti kući, iako mi kći predlaže da prespavam kod nje. Ne znam još. Vidjet ću kako ću se osjećati.

Anica (78), umirovljenica iz Karlovca

Teško je za blagdane. Ljudi se druže i vesele, a mi stari smo sami. Muž je umro ima već deset godina, kći živi u Njemačkoj i ove godine neće dolaziti, a meni je teško putovati k njoj. Imam problema s leđima, noge mi otiču. Ne mogu tako dugo sjediti u autobusu. Za Božić ćemo se čuti, no nažalost nećemo biti skupa. Bit ću kod kuće, a gdje bih išla. Posjetit će me vjerojatno kuma. Često mi zna doći, popijemo kavu, malo popričamo. I ona je udovica pa se nekako razumijemo.

Marija (70), umirovljenica iz Zagreba

Živim sama i za ove blagdane ne planiram ništa posebno. Kći mi živi u Americi, a dođe najčešće preko ljeta na malo duže. Sad za Božić neće dolaziti, ali mi se redovito čujemo i razgovaramo preko interneta. Ima Skype tako da se i čujemo i vidimo. Da mi nema toga pa skoro da ne bih vidjela unuke kako rastu. Kažem, oni dođu preko ljeta, ali malo je to. Pa koliko dijete naraste u godinu dana! Kako mi pada samoća? A kako kada. Nekad mi paše, nekad sam tužna. Imam par prijateljica s kojima se družim, to mi puno znači. Otići ćemo i do grada vidjeti to adventsko čudo. Znate, ako čovjeku počne smetati samoća, mopra se pokrenuti, izaći malo. Lqakše se tako.

Ljiljana (74), umirovljenica iz Zadra

Kod kuće sam za blagdane. Meni je najbolje kod kuće. Nisam baš od onih koji strašno pate ako su sami. Imam ja svoje zanimacije, gledam svoje serije, malo križaljka i tako. I prođe dan. A blagdani? Pa nisu mi više blagdani ništa posebno otkako su sinovi narasli. Kad je u kući male djece onda kićenje bora, pokloni i kolači… Sve to ima smisla. Ali kad čovjek ostari… Ma da vam pravo kažem i ne da mi se. Na kitim nikakav bor više. Ne uređujem kuću nešto posebno. Evo, samo stavim adventski vijenac na stol. To mi se sviža i oko toga nema posla. Imam isti vijenac već tri godina. A mi inače imamo običaj svi zajedno, oba sina i njihove obitelji, biti zajedno na ručku za Božić. Jednom kod jednog, drugi put kod drugog. No nakon toga, svako svojoj kući. Doma je najljepše.

Lidija (73) i Franjo (83), bračni par umirovljenika iz Zagreba

Nismo usamljeni dok smo zajedno. A kad jedan ode… Ali i to je dio života. Pa svi moramo  umrijeti. Jedino se od toga ne možeš izvući. Imamo dvije kćeri koje imaju obitelji. One slave Božić sa svojom djecom, a nas posjete. Prije smo mi išli k njima pa smo imali zajednički ručak, večeru, ali mi to više ne možemo. Jako teško hodamo, teškonam je po stepenicama, tako da ne idemo nikud. Čujemo se s kćerima svaki dan, stvarno su jako brižne. Ali neka velika slavlja više nisu za nas.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Zašto je Soros idealan neprijatelj i kako je postao crvena krpa za desnicu i teoretičare urote?

Slika o Sorosu kao neprijatelju se razvila u nekontroliranom smjeru. Bilo da se radi o Trumpu, Erdoganu, Natanjahuu ili Putinu – svi oni su preuzeli Orbánovu izreku o svemoćnom Sorošu koji vuče konce u pozadini.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Na svijetu je mali broj zemalja u kojima je teorija zavjere nacionalni interes. Mađarska je jedna od tih zemalja”, stoji na početku analize “fenomena Soros” koju donosi Deutsche Welle.

Prije otprilike pet godina je premijer Viktor Orbán mađarsko-američkog milijardera Georgea Sorosa proglasio državnim neprijateljem broj jedan tvrdeći da Soros vuče konce u velikoj zavjeri protiv Mađarske. Njegov navodni cilj: svrgnuti Orbána, ukinuti nacionalne države Europe i njezino stanovništvo zamijeniti migrantima.


Pritom 89-godišnjeg Sorosa navodno podržavaju “strani plaćenici” i “agenti”. Među njih, prema navodima mađarske vlade, spadaju izabrane nevladine organizacije, novinari i znanstvenici, ali i Europska unija, kao i Ujedinjeni narodi. Korona-kriza je aktualno dodatno potpirila huškanje protiv Sorosa. Iza međunarodne kritike zbog mađarskog zakona o proglašavanju vanrednih situacija se, kako navodi mađarska vlada, naravno krije američki milijarder. On je 2veliki meštar briselskih birokrata”, izjavio je Orbán u aktualnom izdanju njegovog tjednog radio-intervjua. I glasnogovornik vlade Zoltán Kovács gotovo svakodnevno kaže nešto protiv “Sorosevog orkestra”, a vladi bliski mediji govore o “totalnom napadu” navodne “Sorosove mreže” na Mađarsku.

Fascinacija Karlom Popperom

Ironija u tome svemu je što je Viktor Orbán glavnim neprijateljem proglasio upravo onog čovjeka koji je njegov politički uspon znatno pomagao. George Soros, koji je kao dijete židovskih roditelja u svojoj mađarskoj domovini preživio holokaust, nakon preuzimanja vlasti od strane komunista se odselio prvo u London. 1956. je zatim emigrirao u Sjedinjene Američke Države, gdje je kasnije s djelomično spornim financijskim špekulacijama uspio zgrnuti milijardski imetak. Obilježen strahotama vlastite prošlosti i filozofijom “otvorenog društva” Karla Poppera, Soros je osnovao Zakladu Otvoreno društvo (Open Society Foundation). Podružnice te zaklade od osnivanja podržavaju demokraciju te građanska i ljudska prava u cijelom svijetu, i to prema vlastitim navodima sve do danas s više od 15 milijardi američkih dolara.

Soros je financirao i Orbanovu stranku, Orbanu je dao stipendiju za Oxford

Od Sorosevog filantropskog angažmana su profitirali i mladi Viktor Orbán te njegova stranka Fidesz (Savez mladih demokrata) koja je krajem 1980-ih težila kraju komunizma u Mađarskoj. Soros je Fidesz pomagao velikodušnim svotama. Orbánu i njegovim suborcima je omogućio izdavanje vlastitih novina, financirao jezične tečajeve i održavanje stranačkih ureda. Kasnije su brojni članovi Fidesza dobili stipendije za studiranje na Zapadu. Orbán je tako dobio stipendiju za Oxford.

Orbanova stranka je nekad branila Sorosa

Kad su nakon pada Željezne zavjese nacionalisti Sorosa oklevetali za njegovu podršku liberalnih snaga u zemlji, Fidesz je branio njegov angažman protiv, kako je smatrala ta stranke, “podlih napada”. Orbán i njegovi istomišljenici u to doba oduševljeno podržavaju osnivanje Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) kojeg sufinancira Soros i koje je ubrzo nakon osnivanja postalo jedno od najuglednijih sveučilišta Mađarske. Oko 30 godina kasnije su upravo to sveučilište otjerali iz zemlje.

Potraga za idealnim neprijateljem

2010. je Viktor Orbán drugi put izabran za mađarskog premijera. S dvotrećinskom većinom iza sebe je počeo Mađarsku preustrojavati u “neliberalnu državu”. Uveo je izmjene ustava, ograničio medijske slobode i na funkcije u ustavnom sudu postavio sebi lojalne ljude. Orbánov ideološki preokret se najkasnije u tom trenutku nije više mogao previdjeti: idealista i liberal je postao teški nacionalist. Od mnogih svojih nekadašnjih partnera odavno se udaljio – pa tako i od Sorosa.

No u Bruxellesu je ubrzo počela glasna kritika zbog njegovih “mjera preustroja”. Europska unija je u tim mjerama vidjela ugrožavanje vladavine prava i demokracije. Kako bi dugoročno osigurao vlast, Orbán se morao poslužiti jednim starim, provjerenim, političkim potezom: morao je stvoriti sliku neprijatelja, žrtvenog jarca na kojega je ubuduće mogao usmjeriti sve napade. U samoj zemlji mu nitko nije bio ozbiljna konkurencija. Oporba je bila posvađana, većina medija već na partijskoj liniji.

Amerikanci izmišljaju teorije urote

Odlučujuće nadahnuće je na koncu došlo izvana. 2008. je Orbán upoznao utjecajnog američkog političkog savjetnika Arthura Finkelsteina. U SAD-u je Finkelstein desetljećima prije toga uspješno savjetovao republikanske predsjednike od Nixona do Busha starijeg. Sredinom 1990-ih godina je Benjaminu Natanjahuu pomogao da dođe na funkciju izraelskog premijera. Skupa sa svojim partnerom Georgeom Birnbaumom je Finkelstein na koncu pomogao i Orbánu da dođe do svoje velike izborne pobjede 2010. Zatim su se ta dvojica trebala pobrinuti za to da i ostane na funkciji.

Plakat mađarske vlade protiv Sorosa (screenshot: BBC)

Neprijatelj dobiva lice

Na osnovu brojnih izbornih borbi je Finkelstein znao koliko je važno da neprijatelj ima lice: u ovom slučaju je to bilo lice Georga Sorosa. Najkasnije od 2000. je Sorosov angažman za liberalizam i demokraciju međunarodnoj desničarskoj sceni bio trn u oku. Nacionalisti na Balkanu su ga prozvali neprijateljem, predsjednik Rusije Vladimir Putin se gnušao Sorosa zbog njegovog angažmana u Ukrajini i Gruziji. A za američke republikance je Soros postao persona non grata zbog njegovih donacija demokratima, njegovog angažmana za zaštitu klime i njegove oštre kritike rata u Iraku.

Za Orbána je, smatrali su Finkelstein i Birnbaum, Soros perfektni neprijatelj. Ima mađarske korijene, ali živi već desetljećima u SAD-u. Bogat je i politički angažiran u cijelom svijetu. Na ljeto 2013. je započela kampanja protiv Sorosa, ali tek dvije godine kasnije je uslijed izbjegličke krize dostigla svoj vrhunac, piše DW.

Anti-Soros-kampanja s antisemitskim prizvucima

U rekordnom tempu je mađarska vlada Sorosa prozvala čovjekom koji vuče konce. Tako je u Budimpešti isticano da on kontrolira mađarsku oporbu i europske institucije. Uslijedila je vjerojatno najveća i najskuplja plakatna kampanja mađarske povijesti: “Ne dopustimo da se Soros smije zadnji”, pozivala je vlada svoje građane. Kratko nakon toga je donesen Zakon “Stop Sorosu” koji je usmjeren protiv nevladinih organizacija koje se zalažu za prava izbjeglica i migranata. I na koncu je uspješno protjerano i Srednjoeuropsko sveučilište iz Budimpešte.

Mađarska vlada je sve više hranila svoj pohod protiv Sorosa i antisemitskim prizvucima. Tako je Orbán 2018. tijekom jednog govora izjavio: “Borimo se protiv neprijatelja koji je drukčiji od nas. Nije otvoren, već se skriva, nije iskren, već pametan i lukav, nije častan, već nečastan, nije nacionalan, već internacionalan, ne vjeruje u rad, već špekulira novcem, nema domovine, ali se pravi kao da mu pripada cijeli svijet.”

Od teorija zavjere do terorističkih napada

Slika o Sorosu kao neprijatelju se u međuvremenu razvila u nekontroliranom smjeru. Bilo da se radi o Trumpu, Erdoganu, Natanjahuu ili Putinu – svi oni su preuzeli Orbánovu izreku o svemoćnom Sorosu koji vuče konce u pozadini. Na društvenim mrežama je Soros apsolutni zlikovac. Desnopopulističke stranke od Europe do Australije huškaju protiv njega. Te huškačke kampanje vode sve više do nasilja: suradnici podružnica Zaklade Otvoreno društvo su ponovo napadani. Jedan fanatični Trumpov pristaša je 2018. poslao jednu bombu na Sorosovu privatnu adresu.

I desno-ekstremni teroristi su svoja djela pojačano počeli opravdavati time da žele spriječiti “zamjenu stanovništva” koju navodno planiraju provesti globalne elite – teorija zavjere u kojoj George Soros igra vodeću ulogu. Ona je bila dio rasističkog “manifesta” atentatora iz novozelandskog Christchurcha, koji je izvršio pokolj nad muslimanima. Atentator iz Pittsburgha se vodio sličnim motivima kad je ubio židove. A i atentator iz njemačkog grada Halle je vjerovao u navodnu židovsku svjetsku zavjeru te pojasnio kako Soros želi Njemačku pretvoriti u multikulturalnu zemlju.

Jesu li Arthur Finkelstein i George Birnbaum – uzgred obojica i sami židovi – mogli računati s ubojitim razmjerima njihovog navodno “genijalnog” izuma? Finkelsteina se više ne može upitati za odgovor. On je preminuo 2017. A George Birnbaum ne želi razgovarati o tome. Upit za intervju Deutsche Wellea je odbio.

Tko je George Soros? (BBC)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP