Prati nas

Mozaik

Pravo na krik

Jozefina Jasna Petrović objavila je svoj prvi roman ‘Pravo na krik’, bili smo na promociji

Radnja romana smještena je u socijalističku Hrvatsku, vrijeme koje danas rijetko propitujemo izvan političkog diskursa i u kojem, naglasila je Petrović, nije bilo pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i prava djeteta.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Najpoznatija hrvatska borkinja za prava umirovljenika i starijih osoba, sindikalistica i feministkinja, nekad novinarka, Jasna Petrović predstavila je u punoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva svoj prvi roman “Pravo na krik”. Roman je autorica potpisala kao Jozefina Petrović, a objavio ga je Verbum.

Iako je objavila prvijenac u zrelim godinama, Petrović je, čulo se od govornika, napisala i zreli roman, vrijedan filmske ekranizacije. Kako su govornici nekoliko puta naglasili da vjeruju da je u predstavljenom štivu puno toga autobiografskog i proživljenog, autorica je kazala kako je ipak riječ – o fikciji: “Ovaj roman nije ni ispovijed ni ispovijest. To je fikcija koja pripada meni i mnogim ženama.” A o svojem književnom imenu, novom identitetu, kaže: “Nisam izmislila novo ime. Jozefina je moje krsno ime.”


Radnja romana smještena je u socijalističku Hrvatsku, vrijeme koje danas rijetko preispitujemo izvan ideološko-političkog diskursa i u kojem, naglasila je Petrović, nije bilo pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i prava djeteta. Kaže, tada teme zlostavljanja u obitelji nisu bile odveć popularne i zastupljene u javnosti. “Pravo na krik je krik za pravo na slobodu riječi. Tema zlostavljanja je bila gurana pod tepih, baš kao i tema razvoda i raspada obitelji. I jednog i drugog si se morala sramiti”, prisjetila se Petrović. Time je, čuli smo od recenzenata, ovo djelo još vrijednije.

Promociju je moderirao redatelj Mario Kovač, ulomke su čitale glumice Nina Violić i Hana Hegedušić, a svirala je Ana Rucner. O romanu su govorili urednica Nera Karolina Barbarić, recenzenti Branimir Baron-Brljević i Marijana Rukavina Jerkić te ilustratorica Dunja Niemčić.

Pogledajte galeriju:

O romanu

Sadašnjost glavne junakinje smještena je u početak osamdesetih godina, vrijeme buđenja novih energija nakon pobuna koje zahvaćaju svijet. No, junakinja je zarobljena u svojem unutarnjem svijetu samopreispitivanja, gdje, u trenutku kad joj prijeti gubitak identiteta zbog trauma iz braka koji se raspada, odbija biti žrtva traume iz djetinjstva. Odbija biti žrtva na bilo koji način. Zaglavljena u liftu egzistencije bori se s vlastitim demonima i istražuje svoj identitet, ne dopustivši predati se kalupima vremena. Kao podvojeno dijete socijalizma i tajni podrijetla svoje obitelji, ona, umjesto predaje i bijega, bira rušenje tabua.

Neobična je vizura umiranja kao spasa, pa se tako smrću oca, majke, očuha, najposlije pojavljuje smiraj. Junakinja se uči smijati. Kako su ocijenili recenzenti, ‘Pravo na krik’ je istinski vrisak senzibilne žene koja u nekom trenutku života konačno polijepi puzzle svoga djetinjstva, mladosti i zrelosti.

.

Show

Predsjednik Zoran Milanović: ‘Uz Rajkove stihove rasla su djeca ljubavi’

Njegovom pojavom hrvatska glazbena scena dobila je izrazitu autorsku osobnost, vrsnog skladatelja čije su pjesme osvojile duše i srca publike najšireg spektra ukusa i senzibiliteta, napisala je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Povodom smrti jednog od najvažnijih ljudi hrvatske popularne glazbe, Rajka Dujmića, oglasio se i predsjednik Zoran Milanović.

“S tugom sam primio vijesti o smrti Rajka Dujmića, izražavam sućut njegovim najbližima, prijateljima i kolegama. Hrvatska je ostala bez još jednog glazbenika koji je pjevao generacijama i pisao pjesme koje će generacije slušati. Uz Rajkove stihove rasla su djeca ljubavi, gradila su se prijateljstva i još dugo će njegove pjesme mnogima biti ljepša strana onih dobrih, starih vremena”, objavio je Milanović na Facebooku.


Sućut obitelji objavila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek: “”Njegovom pojavom hrvatska glazbena scena dobila je izrazitu autorsku osobnost, vrsnog skladatelja čije su pjesme osvojile duše i srca publike najšireg spektra ukusa i senzibiliteta. “

“S posebnim emocijama sjećamo se pjesme Moja domovina, koju je Rajko napisao sa Zrinkom Tutićem, a koja je u ratnim vremenima i u razdoblju egzistencijalne ugroženosti čitava naroda bila doživljena kao izraz najsnažnijeg umjetničkog otpora i himna zajedništvu”, napisala je ministrica.

Podsjetimo, 65-godišnji glazbenik je u srijedu stradao u prometnoj nesreći u Ravnoj Gori. Vozilom Hitne pomoći prebačen je u bolnicu na riječkom Sušaku gdje je smješten na Jedinicu intenzivnog liječenja, a ustanovljene su mu teške ozlijede glave.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP