Prati nas

Mozaik

Ima neka tajna veza

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Faye Cornish/Unsplash

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

.

Mozaik

Upute za vjernike: Kako se ponašati i kako pratiti mise putem televizije i radija

Izgovarajte riječi koje bi inače izgovarali na misi. Prisjetite se da je misa molitva. Čak i ako niste fizički u crkvi, molitve na misi su univerzalne i nadilaze vrijeme i prostor.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ni za vrijeme koronakrize mnogi se vjernici nisu odrekli misa. Umjesto odlaska u crkve, euharistijska slavlja sada se prate putem medija. Ponajviše putem javne televizije. Hrvatska radiotelevizija tako prenosi svakodnevne mise na HTV3 i HR3 u 18 sati iz crkve Tijela Kristova u zagrebačkom Sopotu.

Mnogima je ovakav način prakticiranja vjerskoj života stran pa možda čak i težak, što jest svojevrsno iskušenje. Zato je Hrvatska katolička mreža pripremila niz savjeta kako možete sudjelovati i iskoristiti sve blagodati koje donosi mogućnost praćenja mise putem medija, Imajući pri tome na umu da iako ono ne može zamijeniti vašu fizičku prisutnost na slavlju, svako vrijeme provedeno s Bogom je vrijeme milosti.


Prije mise

  • Pomolite se i pročitajte misna čitanja unaprijed.
  • Razmatrajte čitanja. Možete razmatrati o njima u tišini svoje sobe, imati Lectio Divina, ali možete i raspravljati o čitanjima s vašim ukućanima ili prijateljima preko telefona.
  • Odaberite prijenos uživo ili snimku mise koju ćete pratiti. Bitno je ostati povezan sa svojom župnom zajednicom. Stoga, ako vaša župa ima prijenos uživo, bilo bi dobro da ih pokušate pratiti. Ako vaša župa nema prijenos, ili niste sigurni, možete pogledati popis prijenosa euharistijskih slavlja ovdje.
  • Odjenite se. Ne morate biti svečano odjeveni, ali nemojte ostati ni u pidžamama.
  • Pozovite druge da vam se pridruže. Najavite ukućanima te zajedno planirajte praćenje mise. Ili se dogovorite s prijateljima da pratite misu u isto vrijeme.
  • Pripremite bilježnicu. Uzmite bilježnicu i olovku i zapišite svoje misli, razmatranja ili molitve koje vam se pojave za vrijeme mise. To može biti odličan način uređivanja molitvenog života i zadržavanja pažnje za vrijeme prijenosa.
  • Pripremite prostor. Prema mogućnostima, pokušajte odvojiti poseban prostor za molitvu. Uz računalo/TV/radio, pokušajte zapaliti koju svijeću ili postaviti svete sličice ili kipove koje imate po kući.

Za vrijeme mise

  • Izgovarajte riječi koje bi inače izgovarali na misi. Prisjetite se da je misa molitva. Čak i ako niste fizički u crkvi, molitve na misi su univerzalne i nadilaze vrijeme i prostor. Sudjelujte u izgovaranju apostolskog vjerovanja, zaziva, odgovora…
  • Duhovno se pričestite. Na mnogim prijenosima nakon pričesti možemo čuti kako se izgovara iduća molitva: Isuse moj, vjerujem da si prisutan u Presvetom Sakramentu, ufam se u te, ljubim te nada sve. Iz ove ljubavi kajem se od srca za sve grijehe i obećavam da ću se čuvati svakoga grijeha. Moja duša čezne za tobom, ali ja te ne mogu sada primiti u Presvetom Sakramentu, dođi barem duhovnim načinom u moje srce. (Pomislite da ste Isusa doista primili.) Isuse moj, klanjam ti se kao da si u mom srcu stvarno svojim presvetim Tijelom prisutan i sjedinjujem se s tobom. O, ne daj da se ikada od tebe rastavim! Tvoj sveti blagoslov sišao na mene i ostao vazda sa mnom. Amen.

Nakon mise

  • Dajte milostinju. Ukoliko je moguće, pokušajte vidjeti na koje načine možete doprinijeti i pružati financijsku pomoć.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP