Prati nas

Zdravlje

Tenisice na noge i - krenite!

Rizik od čak sedam vrsta raka možete sami značajno smanjiti

Znanstvenici su analizirali podatke različitih ispitivanja provedenih na čak 750.000 odraslih osoba te ustanovili da tjelesna aktivnost značajno smanjuje opasnost od razvoja karcinoma.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: PDPics/Pixabay

Treba li vam još malo poticaja da biste svoju novogodišnju odluku o više tjelovježbe proveli u djelo, poslužit će najnovije otkriće znanstvenika koje glasi: redovito vježbanje značajno smanjuje rizik od karcinoma.

U studiji objavljenoj u četvrtak u časopisu Kliničke onkologije znanstvenici su otkrili da je vježbanje povezano s manjim rizikom od čak sedam vrsta raka: onog debelog crijeva, koštane srži, bubrega, dojke, jetara, endometrija i non-Hodgkinovog limfoma.


Studiju je provelo Američko udruženje za rak, Nacionalni instutut za rak i Škola javnog zdravstva s Harvarda. Znanstvenici su analizirali podatke različitih ispitivanja provedenih na čak 750.000 odraslih osoba iz Amerike, Europe i Australije koji su upitani o svojim fizičkim aktivnostima i čije je stanje ponovno provjereno nakon deset godina kako bi se ustanovilo jesu li u međuvremenu oboljeli od kojeg od 15 oblika raka.

Kod muškaraca koji su redovito vježbali je ustanovljeno da su u 14 posto nižem riziku od razvoja raka debelog crijeva, dok su žene u 10 posto slučajeva imale smanjen rizik od raka dojke. Također, žene su imale i do 18 posto manji rizik od raka endometrija te non-Hodgkinovog limfoma.

“Ova saznanja pružaju izravnu kvantitativnu potvrdu teze da tjelesna aktivnost značajno smanjuje opasnost od razvoja karcinoma”, kaže se u izvješću. No znanstvenici priznaju da postoje još neke varijable koje bi mogle utjecati na smanjen rizik od razvoja raka. Primjerice, osobe koje redovito vježbaju često općenito njeguju zdraviji stil života, a postavljena pitanja odnosila su se samo na slobodno vrijeme ispitanika te njima nije obuhvaćeno njihovo radno vrijeme te podatak pješače li ili bicikliraju na posao ili ne.

Također, podaci možda nisu posve precizni jer su gotovo svi ispitanici bili bijele rase, a neke od analiziranih studija oslanjale su se na iskrenost ispitanika u njihovim odgovorima. No bez obzira na sve, tjelovježba je od ranije povezana sa smanjenim rizikom od razvoja karcinoma, pa ova najnovija studija samo potvrđuje ranija saznanja.

“Preporuke o tjelovježbi izrađene su uglavnom s obzirom na njihov utjecaj na kronične bolesti poput bolesti srca i dijabetes”, rekla je Alpa Patel iz Američkog udruženja za rak. “No ova studija potvrđuje da je redovita tjelesna aktivnost također vrlo važna i u prevenciji raka.”

.

Zdravlje

Capak: Dezinficiranje svega i svačega stvara superbakterije i uništava okoliš

Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Gostujući na N1 televiziji, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, odgovorio je na niz pitanja o koronavirusu i svakodnevnom životu. Primjerice, trebaju li podovi u trgovinama biti natopljeni dezinficijenom.

“Dezificijensi su moćno oružje u medicini još od vremena Listera (Joseph Lister, britanski kirurg rođen 1827. op. MV.). Antiseptici i dezificijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti u povijesti. Koristimo dezinfekciju tamo gdje stručnjaci epidemiolozi kažu da je ona korisna i da se na taj način može suzbiti širenje virusa. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i druge vrste. Tako onečišćujemo okoliš teškim kemijskim sredstvima. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezificijense koje bi nas, kad prođe koronavirus, mogle maltretirati na druge načine. Zato vrlo oprezno s dezinficijensima”, kazao je Capak.


Kaže, namirnice u trgovinama je vjerojatno slagao netko s rukavicama. “Ako nije, to bi trebalo oprati. Na taj način se teško prenosi infekcija. Voće i povrće koje se donese iz dućana se većinom guli. Ako se ne guli, treba ga dobro oprati pod tekućom vodom. Onim što se termički obrađuje neće se prenijeti virus, jer ugiba za nekoliko sekundi na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke”, savjetuje Capak.

O mogućnosti da se najesen ponovno vrati COVID-19, Capak kaže: “Koronavirus i gripa, sezonski su virusi. Šire se kad više boravimo u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti najesen to nitko ne zna u ovom trenutku. Ili će nestati kao SARS, ili će mutirati i promijeniti se, ili ćemo imati cjepivo… Te scenarije se ne može sad predvidjeti. Ako će se ponašati kao sad, moguće je, ako bude nedovoljno ljudi imuno, da se iduće zime opet vrati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP