Prati nas

Mozaik

Svi su gore!

Silan porast broja korisnika društvenih mreža među najstarijom populacijom

I dok se još prije desetak godina možda i moglo reći da su internet i društvene mreže samo za mlađariju, danas to više nipošto nije slučaj. Broj starijih korisnika društvenih mreža posljednjih se godina doslovno udvostručio.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Erik Lucatero/Unsplash

Broj starijih osoba koje koriste društvene mreže posljednjih je godina doživio ogroman porast što je naročito zamjetno u dobnoj skupini od 65 do 74 godine.

2019. godine čak je 76 posto ljudi te dobi reklo da koristi društvene mreže, što je doista ogroman porast uzmemo li u obzir da je prije pet godina društvene mreže koristilo samo 40 posto osoba te dobi. Rast broja korisnika društvenih mreža zamjetan je i u kategoriji starijih od 75 godina. Posebno je popularno dijeljenje tekstualnih poruka preko aplikacija poput WhatsAppa. Najnovije podatke objavio je nizozemski Zavod za statistiku, a prenio portal CBS.


2019. godine 87 posto nizozemske populacije starije od 12 godina koristilo je u posljednja tri mjeseca društvene mreže poput WhatsAppa, Facebooka, Twittera, Instagrama, Snapchata i LinkedIna te diskutiralo na raznim forumima i blogovima. Pet godina ranije taj je postotak iznosio 74 posto.

Gotovo svi u dobnoj skupini između 12 i 54 godine koristili su društvene mreže (95 posto). U dobnoj skupini između 55 do 64 taj je broj iznosio 89 posto, a u dobnoj skupini od 65 do 74 godine, broj je bio 76 posto. 2014. godine ti su brojevi bili 64, odnosno 40 posto.

Veliki porast broja korisnika društvenih mreža zamjetan je i u najstarijoj populaciji pa je tako 2019. godine bilo čak 40 posto više korisnika u dobnoj skupini iznad 75 godina života u odnosu na razdobje otprije pet godina.

Uglavnom se šalju tekstualne poruke

Najčešći način korištenja društvenih mreža bio je slanje tekstualnih poruka preko aplikacije WhatsApp čime se koristilo 84 anketiranih osoba starijih od 12 godina. Najveći porast zamijećen je u dobnoj skupini između 65 i 74 godine, među kojima se aplikacijom koristi čak 70 posto osoba. To je 25 posto više nego 2014. godine.

Veća upotreba društvenih mreža

2019. godine čak je 63 posto nizozemske populacije (no brojevi su slični u svim zemljama razvijene Europe) starije od 12 godina bilo aktivno na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Snapchatu, dok je 32 posto ljudi koristilo društvenu mrežu za profesionalno povezivanje LinkedIn.

Porast poziva preko interneta

58 posto nizozemskog stanovništva starijeg od 12 godina obavilo je 2019. godine bar jedan poziv preko interneta i to najčešće koristeći aplikaciju Skype ili WhatsApp. U odnosu na 2014. godinu to je velik porast jer je tada internetske pozive koristio samo 31 posto ispitanih. U najmlađoj ispitanoj dobnoj skupini, onoj između 12 i 24 godine, internetske pozive koristilo je čak 80 posto ljudi.

Oni stariji od 75 godina koristili su internetske pozive u 18 posto slučajeva, što je ipak određeni rast u odnosu na 2014. godinu kad ih je bilo svega šest posto. U dobnoj skupini od 65 do 74 godine, preko interneta je razgovarao 41 posto ljudi (2014. godine bilo ih je samo 19 posto.)

Najčešći uređaji su pametni teleoni

2019. godine čak je 90 posto osoba starijih od 12 godina koristilo pametni telefon za spajanje na internet. 2014. godine najpopularniji uređaj za spajanje na internet bio je laptop (76 posto), a sada ga je nadmašio pametni telefon. S druge strane, postotak osoba koje koriste stolno računalo je u padu pa ga danas koristi svega 54 posto ljudi starijih od 12 godina, dok je 2014. taj broj iznosio 61 posto. Porast u korištenju stolnog računala zamjetan je samo u dobnoj skupini iznad 65 godina.

.

Mozaik

Poricanje pandemije način je na koji se psihički slabiji suočavaju s opasnošću

Ne treba zaboraviti da se ljudi često okružuju s istomišljenicima te da su skloni prihvaćati samo one dokaze i argumente koji potvrđuju njihovo vjerovanje. No to ne znači da im se ne može pomoći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

U proteklih šest mjeseci informacije o koronavirusu sve su preciznije i dostupnije, no ipak čini se da imamo sve više ljudi koji tvrde kako je riječ o prevari. Od popularnih televizijskih voditelja pa do organizatora navodnog Festivala slobode na glavnom zagrebačkom trgu, svi misle kako su protuepidemijske mjere pretjerane.

U općoj eksploziji neracionalnog čujemo i pobunu protiv cijepljenja, iako cjepivo protiv COVID-a nije ni dostupno, a kamoli obavezno. Ili protiv lockdowna za kojeg vladajući političari već mjesecima tvrde da ga neće proglasiti. Poricanje opasnosti zajednički je nazivnik svih ovih pojava, a psiholozi su već davno objasnili kako i zašto do njega dolazi.


Poricanje kao mehanizam obrane nije uvijek loš izbor, piše CNN. Kratkoročno, on osobi daje vrijeme za prilagodbu. No kada ono postane trajna “psihološka štaka” i pri tome ugrožava druge, riječ je o opasnosti.

Eve i Mark Whitmore, psiholozi s više od 30 godina radnog iskustva, objasnili su kako je poricanje način na koji se neki ljudi suočavaju sa stvarnošću i brane od tjeskobe.

“U periodima s puno tjeskobe i ugroza, ljudi razviju strategije kako bi se zaštitili, kako bi se osjećali sigurno. Najlakše je poreći postojanje izvora ugroze. U tom slučaju jednostavno kažu da je epidemija prevara i da ne postoji”, izjavio je Mark Whitmore.

Pri tome ne treba miješati poricanje sa racionalizacijom koja je način na koji ljudi umanjuju izvor ugroze. Kada, primjerice, kažu daje COVID-19 samo gripa, oni priznaju da COVID-19 postoji, ali ga umanjuju i kažu da nije tako opasan kako se u javnosti tvrdi. I poricanje i racionalizacija su znak loše prilagodbe na novu situaciju.

Ove reakcije su, kaže Mark Whitmore, povezane s osjećajem vladanja situacijom. Kada je pandemija objavljena, bilo je malo informacija. S njenim napredovanjem sve više znamo kako se zaštiti i imamo sve više osjećaja kontrole. No na početku su informacije bile oskudne i kontradiktorne što je izazvalo stres i tjeskobu kod dijela ljudi koji su morali iznaći način da se nose sa situacijom s kakvom se ranije nisu nikada sreli i koja je značajno izmijenila njihov život. Neki su stvorili mitove i teorije o pandemiji, drugi su potražili informacije koje će potvrditi njihovo stajalište da velike opasnosti zapravo i nema.

Psiholozi pak korijen ovakvom ponašanju vide u djetinjstvu. “U dobi od 6 ili 7 godina dijete već može razlikovati fikciju od stvarnosti, no u našoj kulturi potiče ih se da vjeruju u nestvarno, bilo da se radi o Djedu Božićnjaku ili drugim stvarima. Kada ljudi odrastu u okruženju koje im nudi neutemeljena vjerovanja, vjerojatnije je da će vjerovati u razne dezinformacije i teorije urote”, kaže psihologinja Eve Whitmore.

Uz to, ne treba zaboraviti da se ljudi često okružuju s istomišljenicima te da su skloni prihvaćati samo one dokaze i argumente koji potvrđuju njihovo vjerovanje. No to ne znači da im se ne može pomoći.

“Ljudima treba pomoći da prime i drugačiju informaciju. Treba ih natjerati da se suoče s njom i to treba činiti u fazama. Kada se radi o prijateljima ili članovima obitelji, valja početi s informacijama koje neće doživjeti kao napad ili ugrožavanje. Kada počnu prihvaćati, u fazama treba pojačati dostavu realističnih informacija sve dok ih ne prihvate i steknu jači osjećaj kontrole”, savjetuje Mark Whitmore.

“Također, možete pokazati vlastitim primjerom. Neka vas vide da nosite masku, perete ruke i održavate fizičku distancu. Neka vas vide da pratite pravila koja su donijele zdravstvene vlasti”, zaključuje Eve Whitmore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP