Prati nas

Zdravlje

Nagli gubitak pigmenta

Zašto kosa posijedi pod velikim stresom

Poznate su priče o osobama koje su naglo posijedile nakon što su bile izložene nekom velikom stresu, no sve do sada se nije znalo je li samo riječ o pričama ili tu doista nečega ima. Tim znanstvenika napokon je otkrio što stoji iza tog procesa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Philipp Sewing/Unsplash

Kad je Ya-Chien Hsu, profesorica stanične i regenerativne biologije na Sveučilištu Harvard željela ustanoviti zašto nam kosa sijedi, krenula je od onog najčešćeg, anegdotalnog razmišljanja: je li u pitanju stres? Svi znamo one poznate povijesne slučajeve koji povezuju stres i sijedu kosu. N

avodno je Marija Antoaneta naglo posijedila nakon što su je zarobili tijekom Francuske revolucije. Nagla promjena boje dlake primijećena je i kod životinja. No profesorica Hsu i njezini kolege po prvi puta su otkrili zašto točno stres otklanja pigment iz naše kose.


U studiji objavljenoj u časopisu Nature, profesorica Hsu i suradnici opisali su proces koji počinje u našem simpatičkom živčanom sustavu koji vodi računa o svim onim tjelesnim procesima o kojima ne moramo razmišljati: kucanje našeg srca, disanje, probavljanje hrane ili borba protiv mikroorganizama. Također, taj je sustav odgovoran za našu reakciju na stres, odnosno “bori se ili bježi” odgovor koji nam omogućuje da reagiramo na potencijalno opasnu situaciju i prije nego imamo vremena razmisliti o njoj. Simpatički živčani sistem je usko povezan s našim odgovorom na stres pa zato i ne treba čuditi da je povezan i sa sijedom kosom.

No, odgovor simpatičkog živčanog sustava na stres je općenito zadnja instanca i aktivira se samo u slučaju silne opasnosti kad su ostali sistemi zakazali ili su prespori. Ne aktivira se kad ste pod stresom zbog neke situacije na poslu ili ako ste nervozni jer morate govoriti pred puno ljudi.

Zbog silne energije potrebne za “bori se ili bježi” odgovor, ne bi imalo smisla osloniti se na njega u tim situacijama. Za te stresore koji zapravo ne predstavljaju veliku opasnost, zaduženi su drugi procesi.

I upravo na njih se usredotočila profesorica Hsu. Posumnjala je da ako kosa doista sijedi od stresa, to ima veze s nečim poput imunološkog sistema koji možda otpušta stanice koje napadaju stanice zadužene za proizvodnju boje u folikulu vlasi ili otpušta hormone stresa poput kortizola iz nadbubrežne žlijezde.

No, čini se da u pitanju nije bilo niti jedno od navedenoga. Kemijskim je putem izazvala stres kod miševa ubrizgavajući im spoj nazvan reziniferatoksin koji je životinjama povećao razinu hormona stresa. Miševi bez imunoloških stanica i oni bez nadbubrežne žlijezde nastavili su gubiti boju dlake nakon što im se ubrizgalo to sredstvo koje uzrokuje stres.

Tada se profesorica Hsu okrenula simpatičkom živčanom sistemu i ustanovila da može proizvesti trajnu štetu stanicama odgovornim za boju kose.

“Bili smo vrlo iznenađeni”, rekla je profesorica. “Simpatički živčani sistem bio je posljednji o kojem smo razgovarali. Znali smo da se aktivira pod stresom no o njemu se obično razmišlja kao o sistemu za hitne slučajeve i za ‘bori se ili bježi’ odgovor koji je prolazan i čiji su učinci reverzibilni jednom kad opasnost prođe. No sada smo ustanovili da simpatički živčani sistem može trajno iscrpiti čitavu jednu populaciju stanica.”

.

Vijesti

Stotine znanstvenika upozorile su WHO da je opasnost od koronavirusa podcijenjena

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Znanstvenici su upozorili da u smjernicama za borbu protiv koronavirusa nije dovoljno uzeta u obzir opasnost od sitnih čestica koje lebde u zraku. Kao mjeru predlažu zabranu masovnijih okupljanja u zatvorenim prostorima, piše njemački javni servis Deutsche Welle.

Treba li nositi masku kad se ide u trgovinu? Kad će gostionice i barovi moći ponovo biti otvoreni? Što je s pravilima o rastojanju u restoranima? Kad ćemo ponovo moći bezbrižno letjeti?


Dok se brojne europske zemlje, uvjerene da su prebrodile koronakrizu, nastoje što prije vratiti normalnom životu, 239 znanstvenika s raznih područja je u stručnom časopisu Clinical Infectious Diseases objavilo upozorenje: prije svega zdravstvene ustanove i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) trebali bi puno ozbiljnije nego do sada uzeti u obzir opasnost od prenošenja virusa preko takozvanih aerosola.

Opasnost lebdi u zraku u zatvorenim prostorijama

Aerosoli su najsitnije čestice i kapljice vode koje lebde u zraku. Manje su od pet mikrometara. Kad ljudi izdišu, govore, smiju se ili pjevaju u izdahnutom zraku ispuštaju takve čestice koje se nesmetano šire po cijeloj prostoriji. Veće kapljice brzo padnu na pod, ali one najsitnije mogu lebdjeti u zraku još satima, osobito u zatvorenim prostorijama.

Ako u takvoj prostoriji boravi jedna inficirana osoba u najkraćem vremenu može zaraziti brojne druge ljude – čak i ako nikad nisu imali izravan kontakt.

WHO mijenja svoje stajalište

S obzirom na javni apel 239 znanstvenika sad je i Svjetska zdravstvena organizacija spremna na promjenu svojih preporuka. I ona uviđa “naznake dokaza” da se novi koronavirus može prenijeti i preko zraka, kaže Maria van Kerkhove, tehnička voditeljica u WHO-u za pandemiju COVID-19, u razgovoru s novinarima.

Na temelju novih spoznaja morale bi i smjernice WHO-a za borbu protiv koronavirusa biti prilagođene. Već je prije mjesec dana WHO morao revidirati svoju preporuku u vezi sa zaštitnim maskama.

Aerosoli najčešći način prijenosa zaraze

Prema spoznajama znanstvenika istraživanja influence i koronavirusa MERS-CoV pokazala su da se virusi prenose prije svega preko aerosola. “Imamo razloga polaziti od toga da se slično ponaša i virus SARS-CoV-2 i da su aerosoli glavni put prijenosa virusa”, kaže se u apelu koji su potpisali stručnjaci većinom s područja kemije, fizike i tehničkih znanosti, a manje virolozi i medicinari.

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno. Na mogućnost prijenosa preko aerosola dosad nije dovoljno ukazivano, kažu znanstvenici.

Redovito zračenje prostorije pomaže

Autori apela zahtijevaju redovito i učinkovito zračenje prostorija svježim zrakom izvana. Cirkulacija zraka trebala bi biti izbjegnuta, osobito u javnim zgradama, školama, uredima, bolnicama i staračkim domovima. Postojeći sustavi zračenja trebali bi biti nadograđeni sustavima koji zrak isisavaju, filtriraju ili koji uz pomoć ultraljubičastog svjetla ubijaju viruse.

Ali prije svega trebalo bi izbjegavati prepune prostorije i velika okupljanja ljudi u zatvorenim prostorijama. To vrijedi ne samo za barove i gostionice nego i za javne zgrade i sredstva javnog prometa.

Predložene mjere imaju smisla

Iznenadna učestalost infekcija koronavirusom prilikom posjeta barova i restorana, ali i nastupa zborova, pokazuje da se infekcije vjerojatno prenose preko aerosola u zraku. S tim se slaže i profesor dr. Clemens Wendtner, voditelj Odjela za infektologiju i tropsku medicinu na klinici Schwabing u Münchenu, iako nije među potpisnicima apela.

Moguće je da je “višestruka cirkulacija nefiltriranog zraka za hlađenje” u klaonicama dovela do učestalog širenja zaraza, kaže Wendtner. Ovaj liječnik smatra da mjere koje znanstvenici predlažu u apelu imaju smisla i očekuje da će i WHO korigirati svoje preporuke.

„S obzirom na rast broja zaraženih u svijetu i istovremeno popuštanje mjera ograničenja kretanja u nekim zemljama poželjan bi bio poziv Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu od virusa SARS-CoV-2 u aerosolima, a sa znanstvenog stajališta to je nužno”, kaže profesor dr. Wendtner.

Ponašanje prilagoditi novim spoznajama

Na početku epidemije zacijelo je precijenjena opasnost prijenosa virusa preko površina koje dodirujemo, kaže profesorica za infekcijske bolesti na Sveučilištu u Ženevi, doktorica Isabella Eckerle, koja također nije potpisnica apela.

A s druge strane je podcijenjena opasnost prijenosa preko zraka u blizini inficiranih osoba (na obiteljskim slavljima, probama zborova ili u sportskim dvoranama).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP