Zdravlje
Zašto kosa posijedi pod velikim stresom
Poznate su priče o osobama koje su naglo posijedile nakon što su bile izložene nekom velikom stresu, no sve do sada se nije znalo je li samo riječ o pričama ili tu doista nečega ima. Tim znanstvenika napokon je otkrio što stoji iza tog procesa.
Kad je Ya-Chien Hsu, profesorica stanične i regenerativne biologije na Sveučilištu Harvard željela ustanoviti zašto nam kosa sijedi, krenula je od onog najčešćeg, anegdotalnog razmišljanja: je li u pitanju stres? Svi znamo one poznate povijesne slučajeve koji povezuju stres i sijedu kosu. N
avodno je Marija Antoaneta naglo posijedila nakon što su je zarobili tijekom Francuske revolucije. Nagla promjena boje dlake primijećena je i kod životinja. No profesorica Hsu i njezini kolege po prvi puta su otkrili zašto točno stres otklanja pigment iz naše kose.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature, profesorica Hsu i suradnici opisali su proces koji počinje u našem simpatičkom živčanom sustavu koji vodi računa o svim onim tjelesnim procesima o kojima ne moramo razmišljati: kucanje našeg srca, disanje, probavljanje hrane ili borba protiv mikroorganizama. Također, taj je sustav odgovoran za našu reakciju na stres, odnosno “bori se ili bježi” odgovor koji nam omogućuje da reagiramo na potencijalno opasnu situaciju i prije nego imamo vremena razmisliti o njoj. Simpatički živčani sistem je usko povezan s našim odgovorom na stres pa zato i ne treba čuditi da je povezan i sa sijedom kosom.
No, odgovor simpatičkog živčanog sustava na stres je općenito zadnja instanca i aktivira se samo u slučaju silne opasnosti kad su ostali sistemi zakazali ili su prespori. Ne aktivira se kad ste pod stresom zbog neke situacije na poslu ili ako ste nervozni jer morate govoriti pred puno ljudi.
Zbog silne energije potrebne za “bori se ili bježi” odgovor, ne bi imalo smisla osloniti se na njega u tim situacijama. Za te stresore koji zapravo ne predstavljaju veliku opasnost, zaduženi su drugi procesi.
I upravo na njih se usredotočila profesorica Hsu. Posumnjala je da ako kosa doista sijedi od stresa, to ima veze s nečim poput imunološkog sistema koji možda otpušta stanice koje napadaju stanice zadužene za proizvodnju boje u folikulu vlasi ili otpušta hormone stresa poput kortizola iz nadbubrežne žlijezde.
No, čini se da u pitanju nije bilo niti jedno od navedenoga. Kemijskim je putem izazvala stres kod miševa ubrizgavajući im spoj nazvan reziniferatoksin koji je životinjama povećao razinu hormona stresa. Miševi bez imunoloških stanica i oni bez nadbubrežne žlijezde nastavili su gubiti boju dlake nakon što im se ubrizgalo to sredstvo koje uzrokuje stres.
Tada se profesorica Hsu okrenula simpatičkom živčanom sistemu i ustanovila da može proizvesti trajnu štetu stanicama odgovornim za boju kose.
“Bili smo vrlo iznenađeni”, rekla je profesorica. “Simpatički živčani sistem bio je posljednji o kojem smo razgovarali. Znali smo da se aktivira pod stresom no o njemu se obično razmišlja kao o sistemu za hitne slučajeve i za ‘bori se ili bježi’ odgovor koji je prolazan i čiji su učinci reverzibilni jednom kad opasnost prođe. No sada smo ustanovili da simpatički živčani sistem može trajno iscrpiti čitavu jednu populaciju stanica.”
