Prati nas

Zdravlje

Nagli gubitak pigmenta

Zašto kosa posijedi pod velikim stresom

Poznate su priče o osobama koje su naglo posijedile nakon što su bile izložene nekom velikom stresu, no sve do sada se nije znalo je li samo riječ o pričama ili tu doista nečega ima. Tim znanstvenika napokon je otkrio što stoji iza tog procesa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Philipp Sewing/Unsplash

Kad je Ya-Chien Hsu, profesorica stanične i regenerativne biologije na Sveučilištu Harvard željela ustanoviti zašto nam kosa sijedi, krenula je od onog najčešćeg, anegdotalnog razmišljanja: je li u pitanju stres? Svi znamo one poznate povijesne slučajeve koji povezuju stres i sijedu kosu. N

avodno je Marija Antoaneta naglo posijedila nakon što su je zarobili tijekom Francuske revolucije. Nagla promjena boje dlake primijećena je i kod životinja. No profesorica Hsu i njezini kolege po prvi puta su otkrili zašto točno stres otklanja pigment iz naše kose.


U studiji objavljenoj u časopisu Nature, profesorica Hsu i suradnici opisali su proces koji počinje u našem simpatičkom živčanom sustavu koji vodi računa o svim onim tjelesnim procesima o kojima ne moramo razmišljati: kucanje našeg srca, disanje, probavljanje hrane ili borba protiv mikroorganizama. Također, taj je sustav odgovoran za našu reakciju na stres, odnosno “bori se ili bježi” odgovor koji nam omogućuje da reagiramo na potencijalno opasnu situaciju i prije nego imamo vremena razmisliti o njoj. Simpatički živčani sistem je usko povezan s našim odgovorom na stres pa zato i ne treba čuditi da je povezan i sa sijedom kosom.

No, odgovor simpatičkog živčanog sustava na stres je općenito zadnja instanca i aktivira se samo u slučaju silne opasnosti kad su ostali sistemi zakazali ili su prespori. Ne aktivira se kad ste pod stresom zbog neke situacije na poslu ili ako ste nervozni jer morate govoriti pred puno ljudi.

Zbog silne energije potrebne za “bori se ili bježi” odgovor, ne bi imalo smisla osloniti se na njega u tim situacijama. Za te stresore koji zapravo ne predstavljaju veliku opasnost, zaduženi su drugi procesi.

I upravo na njih se usredotočila profesorica Hsu. Posumnjala je da ako kosa doista sijedi od stresa, to ima veze s nečim poput imunološkog sistema koji možda otpušta stanice koje napadaju stanice zadužene za proizvodnju boje u folikulu vlasi ili otpušta hormone stresa poput kortizola iz nadbubrežne žlijezde.

No, čini se da u pitanju nije bilo niti jedno od navedenoga. Kemijskim je putem izazvala stres kod miševa ubrizgavajući im spoj nazvan reziniferatoksin koji je životinjama povećao razinu hormona stresa. Miševi bez imunoloških stanica i oni bez nadbubrežne žlijezde nastavili su gubiti boju dlake nakon što im se ubrizgalo to sredstvo koje uzrokuje stres.

Tada se profesorica Hsu okrenula simpatičkom živčanom sistemu i ustanovila da može proizvesti trajnu štetu stanicama odgovornim za boju kose.

“Bili smo vrlo iznenađeni”, rekla je profesorica. “Simpatički živčani sistem bio je posljednji o kojem smo razgovarali. Znali smo da se aktivira pod stresom no o njemu se obično razmišlja kao o sistemu za hitne slučajeve i za ‘bori se ili bježi’ odgovor koji je prolazan i čiji su učinci reverzibilni jednom kad opasnost prođe. No sada smo ustanovili da simpatički živčani sistem može trajno iscrpiti čitavu jednu populaciju stanica.”

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP